NJ 9. XII. SZ SCHARPING O ATOM. ORUŽJU

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 9. XII. 1998. Scharping: "Neuspjeh poput onog na Balkanu ne smije se ponoviti" "Njemački ministar obrane zagovara zajedničko europsko djelovanje i pripisuje atomskom oružju NATO-a čisto političku funkciju. Nekad angažiran u mirovnom pokretu, danas ministar obrane. Godine 1981. Rudolf Scharping prosvjedovao je protiv udvostručavanja odluka preko NATO-a, a danas brani pravo NATO-a na inicijalnu upotrebu atomske bombe, sukobljavajući se oko tog pitanja sa svojim kolegom na čelu ministarstva vanjskih poslova Joschkom Fischerom. Za jesenske sastanke NATO-ovih ministara vanjskih poslova i ministara obrane njih su dvojica pronašli kompromisno rješenje, koje teškom mukom prikriva suprotnosti. Sukob oko nuklearne strategije Atlantskog saveza mora biti riješen do washingtonskog sastanka na vrhu NATO-a, koji će biti održan u proljeće sljedeće godine. Tada će NATO donijeti novi strateški koncept. Tijekom sljedeće četiri godine Scharpingova najteža zadaća bit će priprema Bundeswehra za temeljitu strukturnu reformu. (...) - Godine 1981. prosvjedovali ste u Hofgartenu u Bonnu protiv američkih atomskih raketa na njemačkom tlu. Danas ste ministar obrane. Kako se to slaže jedno s drugim? = Tada je zapadna Europa bila suočena s golemom količinom oružja. Vojni su blokovi u međuvremenu nestali. Postignuti su važni uspjesi u procesu razoružanja. Međunarodna sigurnost suočava se danas sa sasvim novim prijetnjama: glad izaziva rat, fanatizam teror, masovne progone ili čak genocid. Nažalost, ima beskrupuloznih diktatora, koji raspolažu oružjem za masovno uništenje. Pogledajte Irak, Iran, Koreju, Balkan ili Bliski istok. - To što kažete ne čini Vaš preobražaj logičnijim: nekada ste bili demonstrant protiv američkih atomskih raketa, a danas ste zagovornik doktrine o inicijalnoj upotrebi atomskog oružja. = Prvo, svi događaji iz proteklih godina čine preventivno djelovanje protiv kriza i njihovih uzroka posebno nužnim. Pitanje nuklearnog zastrašivanja ne bavi se izričito inicijalnom upotrebom tog oružja te ja, dakle, ne zagovaram tako nešto. U odnosu prema Rusiji zapadni je savez potkrijepio trostruko nuklearno 'ne'. Smanjio je svoj potencijal atomskog oružja za više od 80 posto. Zapad nema ni biološkog ni kemijskog oružja. U okviru saveza atomsko oružje imaju samo Sjedinjene Države, Velika Britanija i Francuska. Zalažem se da to oružje u novom konceptu NATO-a ima čisto političku funkciju i smatram da je njegova upotreba veoma malo vjerojatna. - Zašto onda ne otići korak dalje i nakon demontiranja bojevih glava ne zatražiti i razoružanje u glavama? = Više se ne izrađuju vojni planovi ciljeva za NATO-ovo atomsko oružje. Rusija bi trebala brzo ratificirati sporazum o razoružanju START II, poboljšati svoju unutarnjopolitičku stabilnost i ne bi trebala stacionirati novo atomsko oružje. Naša vlada zalagat će se za dodatno smanjenje konvencionalnog oružja i za brzi početak razgovora o sljedećem sporazumu o razoružanju START III. To je bolje od apelativne politike. - Time s boka udarate na ministra vanjskih poslova Fischera. = To uopće nije istina. Potpuno se slažem s Joschkom Fischerom o ciljevima. Svi u vladi znaju sljedeće: NATO-u zahvaljujemo desetljeća slobode, mira i sigurnosti. Nadalje, sva pitanja bit će u savezu riješena konsenzusom. Nitko ne želi izdvojeni nastup Njemačke. (...) - Vi zapravo također već imate u glavi viziju sasvim drugačijeg Bundeswehra: 'Trebamo oružane snage, koje će biti fleksibilnije, visoko mobilne, sposobne podnositi opterećenje i veoma pokretne. Oružane snage koje raspolažu najsuvremenijom komunikacijskom i transportnom tehnologijom', kazali ste u Washingtonu. = Zato samo izdao nalog o snimanju sadašnjeg stanja - u našem savezu i među Europljanima. Predsjednik Chirac i premijer Blair potaknuli su nužnu raspravu. Slažem se s njihovim ciljem: Europa mora moći nastupati jedinstveno i zajedno djelovati. Neuspjeh poput onog prije nekoliko godina na Balkanu ne smije se ponoviti. Povjerenstvo za budućnost Bundeswehra pokazat će jesmo li već osposobljeni za ispunjavanje svih zadaća u NATO-u.(...) - Inozemne akcije Bundeswehra u međuvremenu su prihvaćene u društvu. Zašto će Bundeswehr ubuduće izlaziti 'izvan područja pod mjerodavnošću NATO-a' i kamo će odlaziti? = Nećemo izlaziti izvan područja pod mjerodavnošću NATO-a već ćemo se angažirati za sigurnost u Europi i za nju. SPD nikada nije shvaćala sigurnost kao puku zaštitu od agresora. Riječ je o tome da su zapadne demokracije odgovorne za demokratski razvoj ovog globalnog sela. To je najbolje jamstvo mira. Demokracije obično ne ratuju međusobno. - Zašto ne želite priznati da Njemačka slijedi vanjskopolitičke interese vojnim prioritetima - dakle, uspostava mira na Balkanu ocijenjena je važnijom od izbjegavanja sukoba u Čečeniji ili prekida umiranja u Sudanu? = Njemačka je - što se tiče demokracije i ljudskih prava - globalni ideal. Stoga smo kao Bundeswehr humanitarno pomogli u Sudanu. No, naše političke i sasvim sigurno naše vojne mogućnosti nemaju globalan doseg - pa ni u okviru NATO-a. Tome i ne težimo.