IT-corriere 18. XI.- interview Solana +corriere 18. XI.- interview Solana ++ITALIJA+CORRIERE DELLA SERA+18. XI. 1998.+'Europo, odluči se za zajedničku obranu'+"Dok je ministarsko vijeće Zapadnoeuropske unije raspravljalo u +Rimu o
sutrašnjici europske sigurnosti, glavni tajnik NATO-a +Javier Solana Corriereu je dao ekskluzivni interview. Susretu su +pribivali glavni urednik rimske redakcije Massimo Gaggi, glavni +urednik za inozemstvo Guido Santevecchi i komentatori Arrigo Levi i +Franco Venturini.(...)+- Ne uočava se, dakle, nikakvo razmimoilaženje, niti s +Amerikancima?+= Treba razumjeti da se pitanje europske obrane tiče Europljana. +Već postoji Zapadnoeuropska unija, postoji berlinski sporazum, +Europljanima ne nedostaju ni mogućnosti, ni strukture, ni +institucije. Ono što nedostaje, kažimo to, je politička volja. +Stoga kažem da sam sretan radi nastavka razgovora koji je započeo +Blair, jer u njemu konačno vidim znak političke volje koja se +pojavljuje. Nitko se ne treba skrivati iza institucionalnih +mehanizama kako bi izbjegao probleme druge prirode. Ako se o +europskoj obrani želi ozbiljno razgovarati, onda treba na stol
ITALIJA
CORRIERE DELLA SERA
18. XI. 1998.
'Europo, odluči se za zajedničku obranu'
"Dok je ministarsko vijeće Zapadnoeuropske unije raspravljalo u
Rimu o sutrašnjici europske sigurnosti, glavni tajnik NATO-a
Javier Solana Corriereu je dao ekskluzivni interview. Susretu su
pribivali glavni urednik rimske redakcije Massimo Gaggi, glavni
urednik za inozemstvo Guido Santevecchi i komentatori Arrigo Levi i
Franco Venturini.(...)
- Ne uočava se, dakle, nikakvo razmimoilaženje, niti s
Amerikancima?
= Treba razumjeti da se pitanje europske obrane tiče Europljana.
Već postoji Zapadnoeuropska unija, postoji berlinski sporazum,
Europljanima ne nedostaju ni mogućnosti, ni strukture, ni
institucije. Ono što nedostaje, kažimo to, je politička volja.
Stoga kažem da sam sretan radi nastavka razgovora koji je započeo
Blair, jer u njemu konačno vidim znak političke volje koja se
pojavljuje. Nitko se ne treba skrivati iza institucionalnih
mehanizama kako bi izbjegao probleme druge prirode. Ako se o
europskoj obrani želi ozbiljno razgovarati, onda treba na stol
staviti i potrebna financijska sredstva, i nužnu tehnologiju, i
zajednički preustroj obrambene industrije, znači, sve one
instrumente bez kojih bi ostali na području čiste retorike.
Jednadžba je i prejednostavna: Europljani za obranu zajednički
troše dvije trećine iznosa kojega troše Amerikanci, no njihova
stvarna uloga u Savezu je daleko od postizanja odgovarajućeg
razmjera.(...)
- Čemu su podučili Kosovo i Bosna?
= Jednoj vrlo jednostavnoj stvari: prelasku s prakse na teoriju,
obrnuto od onoga što se obično događa. Nismo imali spremnu teoriju
za intervenciju u Bosni, a nismo je imali niti za kosovsku krizu. No
istovremeno nismo mogli čekati ni da je izradimo, nismo stajali
prekriženih ruku. Suočili smo se s problemima, dobili smo iskustvo,
prešli, upravo, s prakse na teoriju. To ima smisla za fizičara,
poput mene, ja znam da kozmološki problem, da bi se riješio, prvo
treba biti rastavljen na dijelove kako bi se potom dobio sveukupni
uvid.
- Ne postoji li, također, i politički problem, koji katkada dijeli
saveznike, u svezi s prethodnim dobivanjem mandata UN-a?
= NATO uvijek djeluje u duhu UN-a. Drukčije ne bi ni moglo biti, s
obzirom na to da u NATO-u djeluju neki od najvažnijih utemeljitelja
UN-a, kao i članice Vijeća sigurnosti. Uzmimo Kosovo, što se
dogodilo? Dogodilo se da je šesnaest demokratskih zemalja izrazilo
stajalište u prilog uporabe sile u određenim situacijama, kako bi
se spriječila humanitarna katastrofa.
- Pa ipak su neki saveznici, kao Italija, mandat UN-a smatrali
uputnim, dok drugi nisu...
= Uvijek će biti tako. Odluke NATO-a u regionalninm krizama donose
se zajednički, uz pristanak njegovih šesnaest članica. Što ne
isključuju raspravu, samo da se potom dođe do dogovora. NATO ne
stvara međunarodno pravo, ne stvara 'presedane', ograničava se na
to da se suoči s problemom koji ima pred sobom. U duhu i prema
filozofiji UN-a, Savez ima svoj demokratski proces donošenja
odluka, premda mandat UN-a nije zakonski nužan da bi se pokrenula
akcija NATO-a.
- No kada su multinacionalne snage vođene Italijom intervenirale u
mirovnoj misiji u Albaniji, uz sebe nismo imali mnogo atlantskih
saveznika...
= U tom slučaju nismo postigli dostatnu privolu za organiziranje
misije NATO-a. Tako se stvara koalicija onih koji žele sudjelovati.
Zapadnoeuropska unija, kao što često kaže njezin glavni tajnik,
propustila je prigodu koja joj se nudila.
- Da li će NATO nakon ulaska Poljske, Mađaraske i Češke Republike,
ostaviti 'otvorena vrata' za sljedeća širenja?
= Sasvim sam siguran u to.
- Vi dobro poznajete novog čelnika ruske vlade Primakova, i kako
sudite o njemu?
= Evgenij Primakov je domoljub, časni domoljub. Vjerujem da će
Rusija uspjeti prevladati svoje velike teškoće jer nema samo
prirodna bogatsva ispod zemlje već i veliki ljudski kapital.(...)
- U Bosni su vojnici NATO-a izbjegli tražiti Karadžića i Mladića,
optužene za ratne zločine. U Londonu Pinochet, odgovoran za zločine
protiv svog naroda, čeka da sazna da li će biti izručen. Kako se
pravosudni kriteriji mogu uspostaviti na globalnoj razini?
= Vjerujem da se treba nastaviti putem kojim su već krenuli
međunarodni sudovi. Ako netko počini financijski prekršaj, traže
ga u cijelom svijetu. Drukčije ne može biti ni za zločine protiv
čovječnosti. U svijetu gospodarske globalizacije, treba
globalizirati i kažnjavanje zločina.
- No glede Karadžića i Mladića, NATO je mogao pružiti primjer...
= Obratite pozornost na to da su vojnici SFOR-a uhitili dvije
trećine onih koje traži Sud za bivšu Jugoslaviju.
- No ne i glavnu dvojicu.
= Od UN-a nismo dobili taj mandat, napravili smo ono što smo mogli.
- U ovom je trenutku Italija u teškoćama zbog pitanja kurdskog
čelnika Abdullaha Ocalana, a između dviju prijestolnica NATO-a,
Rima i Ankare, raste napetost.
= Žao mi je, glede toga nemam što reći. Zbrku trebaju riješiti vlade
kojih se to tiče.(...)"