DE-NJEMAČKI TISAK +RDW-Pregled tiska-10-11 ++NJEMAČKI RADIO - RDW+10. XI. 1998.+Pregled tiska+"Na tisuće ljudi u Njemačkoj, na raznim svečanostima i skupovima, +obilježilo je 60. obljetnicu kristalne noći kad su počeli pogromi +protiv
Židova. Savezni predsjednik Roman Herzog i kancelar Gerhard +Schr?der upozorili su da se nacistički zločini ne smiju ni +potisnuti niti zaboraviti. Dnevnik 'Wetzlarer Neue Zeitung' o tome +piše: 'Da se takvi spomen-dani ne smiju ignorirati, jasno pokazuju +nacrtani kukasti križevi u Schwerinu ili napad na židovsko groblje +u Potsdamu. Nitko ne smije te događaje prikazati kao reakciju na +navodno pretjerana sjećanja i time opravdati Walserovu kritiku. +Ako se radilo o katastrofi civilizacije, kako je to predsjednik +Herzog rekao u berlinskoj sinagogi, onda se nešto slično može +spriječiti samo ako se to zadrži u svijesti'. +A m?nchenski list 'Abendzeitung' citira Daniela Goldhagena prema +kojem holokaust ima tri uzroka: nacionalistički, vjerski i +rasistički, dok je četvrti previdio, naime, socijalnu zavist: +'Socijalnu zavist osjećaju Židovi još i danas. A zapravo tako malo +Nijemaca poznaje Židove, govori sa Židovima. U mnogim dnevnim +sobama još i danas stoji biedermeier-namještaj koji se za vrijeme
NJEMAČKI RADIO - RDW
10. XI. 1998.
Pregled tiska
"Na tisuće ljudi u Njemačkoj, na raznim svečanostima i skupovima,
obilježilo je 60. obljetnicu kristalne noći kad su počeli pogromi
protiv Židova. Savezni predsjednik Roman Herzog i kancelar Gerhard
Schr?der upozorili su da se nacistički zločini ne smiju ni
potisnuti niti zaboraviti. Dnevnik 'Wetzlarer Neue Zeitung' o tome
piše: 'Da se takvi spomen-dani ne smiju ignorirati, jasno pokazuju
nacrtani kukasti križevi u Schwerinu ili napad na židovsko groblje
u Potsdamu. Nitko ne smije te događaje prikazati kao reakciju na
navodno pretjerana sjećanja i time opravdati Walserovu kritiku.
Ako se radilo o katastrofi civilizacije, kako je to predsjednik
Herzog rekao u berlinskoj sinagogi, onda se nešto slično može
spriječiti samo ako se to zadrži u svijesti'.
A m?nchenski list 'Abendzeitung' citira Daniela Goldhagena prema
kojem holokaust ima tri uzroka: nacionalistički, vjerski i
rasistički, dok je četvrti previdio, naime, socijalnu zavist:
'Socijalnu zavist osjećaju Židovi još i danas. A zapravo tako malo
Nijemaca poznaje Židove, govori sa Židovima. U mnogim dnevnim
sobama još i danas stoji biedermeier-namještaj koji se za vrijeme
holokausta mogao jeftino nabaviti na židovskim sajmovima. I poneke
vile nalazile su se u židovskom posjedu, ali su prisilno otkupljene
u bescijenje. Ali o tome se ne govori', analizira m?nchenski
'Abendblatt'.
Planirana porezna reforma ponovno se nalazi u središtu novinskih
komentara. To što je crveno-zelena vlada preradila svoj prvi nacrt,
neki listovi smtraju da je posljedica jasne kritike u medijima, pa
tako i 'S?ddeutsche Zeitung': 'Koalicija je popravila nacrt:
ograničene su negativne posljedice za mala poduzeća, netto-
rasterećenje će do godine 2002. porasti za 50 posto i iznositi 15
milijarda maraka. Ostaje problem da je nacrt prenatrpan ciljevima
raspodjele. Već su planovi stare koalicije zaostajali za obećanjem
da će porezni zakoni biti radikalno pojednostavnjeni. Odavno je
zaboravljen postavljeni cilj da će za godišnje poravnanje poreza
biti dovoljan jedan list DINA 4. A sada socijaldemokrati i zeleni
žele još više posredstvom poreza regulirati gospodarstvo i stoga su
prisiljeni na nove komplicirane propise'.
A 'Frankfurter Rundschau' se osvrće na uvođenje ekološkog poreza:
'Brzo stiže reforma ekološkog poreza, ali baš nije solidna. A to
nije dobro jer promjena našeg poreznog sustava konačno mora
izazvati povjerenje. Bez potpore i razumijevanja građana i
gospodarstva, bit će teško provesti dvije sljedeće faze reforme
koje je dogovorila koalicija. Glavni teret reforme, koja se sastoji
u pojeftinjenju rada i poskupljenju prirodnih resursa, nose
potrošači. Nije logično da će proizvođači biti dalekosežno
pošteđeni. I tamo se rasiplju nedostatna prirodna blaga. Međutim,
usmjerenje je dobro postavljeno'.
U Bruxellesu trenutno konferiraju ministri vanjskih poslova EU-a o
proširenju i budućem financiranju Europske unije. Berlinski
'Tagesspiegel' o tome primjećuje: 'Što je u srednjoj i istočnoj
Europi učinjeno, može se pročitati u izvješćima Screening koja su
upravo objavljena. Sposobnost kandidata za pristup samo su jedna
strana. Zapravo Europska unija mora postati sposobna za prijam.
Zadaće su već godinama poznate. Međutim, što su zemlje EU-a
učinile? Dok zemlje, koje se kandidiraju za pristup, uz velike
žrtve preustrojavaju gospodarstvo u socijalni poredak, članice EU-
a ne nadilaze kompromisne formule. Sve jasnije dolazimo u situaciju
u kojoj zemlje kandidati sve više poboljšavaju svoju sposobnost za
pristup, dok je Europska unija sve manje sposobna za prijam jer
svoje domaće zadatke obavlja vrlo nemarno'".
(RDW)