FINANCIJSKI BILTEN 231

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCXXXI. 09 - 16. travnja 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: O HRT-u, "problemu 2000.",... 8. Skupština HGK o teškom stanju u gospodarstvu 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 09. IV. 40.000.000 7.150.000 10,82 % 74.207.000 10. IV. 131.000.000 116.200.000 12,56 % 68.678.000 11. IV. - - 11,56 % 31.328.000 14. IV. 125.000.000 55.112.000 14,08 % 7.513.000 15. IV. 100.000.000 82.300.000 13,95 % 11.004.000 16. IV. 164.000.000 147.600.000 13,85 % - Dnevni prosjek 112.000.000 81.672.000 13,05 % 38.546.000 Kao što se očekivalo, Uskrs je ispraznio račune banaka. Zbog isplate mirovina i pojačane potrošnje deponenata banaka, u petak je ukupan saldo pao na 255, a u subotu na svega 236 milijuna kuna. Prazni računi naveli su mnoge banke da potraže novac na Tržištu. Uz to, neke su povukle ranije plasirane kredite, stoga se posljednjih dana dnevna potražnja kreće iznad 100 milijuna kuna. Ponuda je pak znatno niža, pa svakodnevno velik dio potražnje ostaje nepokriven. Doduše, posljednjih se dana nešto smanjio jaz između ponude i potražnje, no prividno bolja likvidnost zahvaljuje se korištenju lombardnih kredita. Naime, trenutačno je u uporabi 228 milijuna kuna lombardnih kredita. Zbog nestašice novca, cijena mu je snažno porasla, pa je prosječna kamata dosegnula razinu od čak 14 posto. To je ponajviše posljedica skoka cijene opozivnih plasmana s 10 na 13 posto. Na rok od dva tjedna krediti se pak ugovaraju po kamati od 14 i 14,5 posto, a na rok od mjesec dana po 16 (međubankarsko kreditiranje) i 19 posto (plasmani štedionicama). Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke U srijedu su na aukciji upisani zapisi u iznosu od 220 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,19 posto, upisani su zapisi u iznosu od 179 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,37 posto, upisani su zapisi u iznosu od 37 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 10,25 posto, upisani zapisi u iznosu od 4,0 milijuna kuna. Od 15. travnja ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 1,15 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 22,2 milijuna kuna, što se ponajviše zahvaljuje trgovini dionicama Podravke. Uz promet od čak 14,7 milijuna kuna, cijena tih dionica dosegnula je, po prvi puta od studenoga prošle godine, razinu od 200 kuna. Još je više, čak 25 kuna, skočila cijena dionica Karlovačke pivovare. Slijedila ju je dionica Tvornice duhana Zagreb s dobitkom od 10 kuna, dok su cijene Riječke i Splitske banke porasle oko pet kuna. Na vrijednosti je dobila i dionica Varaždinske banke. No, svega dvije kune. Većina je ostalih dionica pojeftinila. Najviše je, čak 130 kuna, potonula cijena običnih dionica Zagrebačke banke, zbog čega je, po prvi puta od polovice studenoga prošle godine, zaronila ispod razine od 1.700 kuna. Dionica iste banke, ali 2C serije pojeftinila je pak 40 kuna, a slijedila ju je dionica Plive s gubitkom od 20 kuna. Osjetno je, 16 kuna, pala i cijena Riviere, dok su dionice Končara, Kraša i Istraturista na vrijednosti izgubile oko pet kuna. Pale su i cijene Varteksa, Lagune te Viktora Lenca. No, neznatno. Povučen ponajviše padom cijena običnih dionica Zagrebačke banke, Plive i Riviere, CROBEX indeks potonuo je ovoga tjedna 40 bodova, zbog čega je, nakon duljeg vremena, zaronio ispod razine od 1.000 bodova. Točnije, na 997 bodova. Dražba HFP Na Zagrebačkoj je burzi u četvrtak održana dražba na kojoj je Hrvatski fond za privatizaciju na prodaju ponudio vrijednosne papire iz svog portfelja. Prodane su dionice i udjeli u tri poduzeća, pri čemu je ostvaren promet od oko 72 tisuće kuna ili 20,4 tisuće njemačkih maraka. Brokerska kuća Fima kupila je, za 30,2 tisuće kuna, 85 dionica Geodetskog zavoda iz Osijeka. Ista je brokerska kuća kupila i pet dionica zagrebačke Očne optike, po cijeni od 1.778 kuna. Udjel od 2,95 posto splitske tvrtke Elektronska industrija kupila je pak, po cijeni od 40,7 tisuća kuna, brokerska kuća Faktor. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 14 - 16. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLI-AA 605 630 610 2.158.392 Varaždinska banka I 190 195 191 281.975 Viktor Lenac 90 90 90 4.500 Zagrebačka b. ZAB-O 1.690 1.800 1.690 3.877.040 Arenaturist 100 100 100 13.900 Istraturist 55 55 55 5.500 Jadran-Turist JADT-A 65 80 80 67.865 Karlovačka pivovara 625 645 645 113.050 Končar KONEL 230 230 230 168.360 Kraš KRAS-A 180 190 180 98.355 Laguna LAGP-A 840 850 850 94.945 Podravka PODR-A 195 200 200 14.729.571 Riječka banka RIB 135 135 135 13.500 Riviera RIVP-A 75 75 75 2.700 Splitska banka SKA 91 114 112 19.656 Sunčani Hvar 28,50 29 29 5.756 Tvornica duhana Zg 1.125 1.150 1.150 542.085 Varteks VART-1 42 42 42 5.796 Zagrebačka banka 2C 1.350 1.350 1.350 29.700 22.232.646 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu bilo relativno mirno. Promet je bio za 270 tisuća kuna manji nego prošloga tjedna, a aktivno je bilo 16 dionica. Cijene su većine njih, pritom, potonule. Najveći su pad, 29 kuna, zabilježile cijene Atlantske plovidbe i Plave lagune. Pratila ih je dionica Tesle-Ericssona s gubitkom od 25 kuna, dok je dionici Jadran-Turista cijena pala za pet kuna. Pojeftinile su i dionice Kraša, Riječke banke te Varteksa. No, vrlo blago. Osjetnije su pak porasle cijene dionica Slavonske banke (za 88 kuna) i Tvornice duhana Zagreb (30 kuna), dok su dionice Končara i Croatia linea poskupile 10-ak kuna. Porasle su, premda blago, i cijene dionica Podravke te Istraturista. Ovoga je tjedna, povučen padom cijena većine dionica, VIN indeks potonuo dva boda - na 646 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 14 - 16. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Arenaturist 100 100 100 21.800 Atlantska plovidba 51 51 51 5.865 Croatia line CRLIN 60 65 65 18.670 Istraturist 55 57 57 65.972 Jadran-Turist JATUR 80 80 80 8.000 Karlovačka pivovara 630 630 630 40.950 Končar KONCR 230 230 230 920 Kraš KRAS 182 187 182 22.965 Plava laguna PLAG 822 822 822 16.440 Podravka PODRA 195 200 200 312.619 Podravska banka IIA 260 260 260 17.160 Riječka banka 135 135 135 81.000 Slavonska banka A 1.400 1.400 1.400 9.800 Tvornica duhana Zg 1.110 1.130 1.130 140.850 Tesla-Ericsson TESLA 365 385 365 282.493 Varteks VART 42 45 43 4.680 1.050.184 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 09. travnja 16. travnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5317,22 5324,14 + 0,13 London/FTSE-100 6105,50 6002,00 - 1,70 New York/DJIA 8891,48 9162,27 + 3,04 Tokyo/Nikkei 16536,66 15883,77 - 3,95 Na Wall Streetu ponovno vladaju bikovi. U proteklih tjedan dana Dow Jones indeks skočio je više od tri posto ili oko 270 bodova, pa se, po prvi puta u povijesti, probio iznad razine od 9.100 bodova. Sjajno raspoloženje zahvaljuje se vijestima koje ukazuju na odličnu formu američkog gospodarstva. Ono suzdržano raste, bez inflacijskih pritisaka. Primjerice, u ožujku je indeks cijena na malo ostao nepromijenjen u odnosu na veljaču. Istodobno je promet u trgovini na malo pao 0,1 posto, što ukazuje na blagi pad potrošnje stanovništva. Ulagače su ohrabrili i vrlo dobri poslovni rezultati tehnoloških kompanija, primjerice Intela i Compaqa, u prvom tromjesečju. Doduše, prihodi tih kompanija nisu rekordni, no sasvim su u skladu s očekivanjima. Čini se da azijska kriza, ipak, nije tako pogubna kako se mislilo, a da su američko i europska gospodarstva vrlo jaka, komentiraju analitičari. Novi trend: bankarski brakovi Nadalje, na Tržište su poticajno djelovale vijesti o fuzijama u američkom bankarskom sektoru. Naime, dan nakon Uskrsa najavljeno je povezivanje dviju banaka - BankAmerica i NationsBank - vrijedno 62,7 milijardi dolara. Istoga dana najavljen je još jedan bankarski brak - između First Chicago NBD i Banc One Corp. Ta je fuzija vrijedna 29 milijardi dolara. Spajanjem NationsBank i BankAmerica stvorit će se bankarski "Titanic" s aktivom od čak 570 milijardi dolara, čime će nova banka postati najveća u SAD. Udruživanje Banc One i First Chicago urodit će pak zajedničkom aktivom od oko 279 milijardi dolara. I sve to samo tjedan dana nakon što su spajanje, vrijedno 72,5 milijardi dolara, objavile Citicorp i Travelers Group. DAX iznad 5.400 bodova, ali... Cijene dionica porasle su ovoga tjedna i na Frankfurtskoj burzi. Početkom je tjedna, po prvi puta u povijesti, DAX indeks probio otpor na granici od 5.400 bodova. No, polovicom je tjedna ponovno zaronio ispod te razine. Nijemce je zabrinuo pad tečaja dolara na 1,80 maraka. Još prošloga tjedna cijena "zelenbača" kretala se iznad razine od 1,84 DEM. I u Londonu se posljednjih dana trguje vrlo oprezno, zbog čega je Footsie indeksu zaprijetio pad ispod razine od 6.000 bodova. Na Tokijskoj je pak burzi ovoga tjedna Nikkei indeks potonuo više od 650 bodova ili gotovo 4,0 posto, te ponovno zaronio duboko ispod razine od 16 tisuća bodova. Razlog je tomu nestabilnost jena, kao i sumnja ulagača u skorašnji oporavak japanskog gospodarstva. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 09. travnja 16. travnja Promjena u % USD/DEM 1,8230 1,8070 - 0,88 USD/JPY 133,30 131,40 - 1,43 GBP/USD 1,6690 1,6870 + 1,07 Cijena zlata: USD/Unca 09. travnja 16. travnja Promjena u % 308,25 306,90 - 0,44 Sasvim neočekivano, prošloga je petka Bank of Japan intervenirala na tržištu valuta. Kupujući goleme količine jena za dolare, samo u sat vremena srušila je tečaj američke valute sa 133,50 na svega 129 JPY. Timing intervencije bio je savršen, priznali su dileri. Naime, uoči blagdana obujam je trgovine uvijek vrlo mršav, stoga i nevelike intervencije daju dobre rezultate. A ova je bila izuzetno snažna. Prije intervencije, središnja se banka konzultirala sa čelnicima Feda. Očigledno je kako je dobila "zeleno svjetlo" za akciju. Podršku japanskom potezu pružio je i ministar financija SAD Robert Rubin izjavivši neposredno nakon intervencije: "Dijelimo zabrinutost japanske vlade u svezi sa slabošću jena i u tom kontekstu podržavamo akciju japanskih monetarnih vlasti na tržištu". Zbog straha da bi se u akciju mogao upustiti i Fed, ulagači su toga dana prodavali dolare za jene "ne pitajući za cijenu". Zbog toga je u jednom trenutku dolarov tečaj pao na svega 127,70 JPY. Ipak, kasnije su se ulagači "ohladili", pa se tečaj "zelenbača" vratio u područje između 129 i 130 JPY. Oporavak "zelenbača" U tom se rasponu dolarova cijena kretala sve do ovoga četvrtka. A tada je naglo porasla. U svega nekoliko sati skočila je sa 129,50 na 131,50 JPY. Bila je to posljedica vijesti kako Skupina sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) na svom sastanku, održanom u srijedu u Washingtonu, nije razmatrala mogućnost zajedničke akcije na tržištu kako bi podržala japansku valutu. Očigledno je, kažu analitičari nakon što su proučili zajedničku izjavu G7, kako se Sedmorka odlučila na jednu "srednju liniju" koja bi trebala dovesti do stabilizacije valutnih tržišta. Naime, s jedne strane, izjava G7 sasvim jasno daje do znanja kako nitko ne želi kolaps jena. S druge pak strane, Sedmorka ne želi potaknuti pretjeranu aprecijaciju japanske valute jer, sve prejake fluktuacije tečajeva stvaraju probleme. Zbog toga G7 u zajedničkoj izjavi požuruje Japan na implementiranje programa fiskalnih mjera i strukturnih reformi koji bi, posredno, trebao pomoći jenu u ratu s deprecijacijom. Sve u svemu, kažu analitičari, čini se da partneri Japana žele da Tržište određuje tečaj jena sve dok japanska vlada ne izađe s detaljima programa sanacije gospodarstva. A kada će to učiniti, ne zna se. Tržišta nafte: Blagi pad cijena Unatoč smanjenju proizvodnje nafte, cijene joj ne rastu tako brzo kao što se očekivalo. Naprotiv, ovoga su tjedna blago pale. Tako se na Londonskom tržištu cijena barela nafte na termin u svibnju trenutačno kreće oko 13,50 dolara. Na NYMEX-u se pak na isti termin naftom trguje po otprilike 15,40 dolara. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 10 - 17. travnja ’98. Valutai jedinica Tečaj10. travnja Tečaj17. travnja Promjenau % DEM 100 354,8900 356,0300 + 0,32 USD 1 6,4661 6,4342 - 0,50 GBP 1 10,7997 10,8507 + 0,47 JPY 100 4,8570 4,8965 + 0,81 ATS 100 50,4448 50,6061 + 0,31 ITL 100 0,3595 0,3603 + 0,22 CHF 100 426,7488 427,8893 + 0,26 SIT 100 3,8009 3,8298 + 0,76 Ovoga se tjedna, po prvi puta od kolovoza prošle godine, cijena njemačke marke na tečajnici HNB probila iznad razine od 3,56 kuna. Osim američkog dolara koji je u posljednjih 15-ak dana pojeftinio gotovo dva posto, sve su ostale valute dobile na vrijednosti. Austrijski šiling jača već dva tjedna i u tom je razdoblju njegov tečaj porastao oko 0,4 posto. Japanski jen i slovenski tolar u proteklih su pak tjedan dana poskupili više od 0,8, odnosno 0,7 posto. U istom je razdoblju britanska funta ojačala oko 0,4 posto, a pratili su je švicarska i talijanska valuta s dobitkom od oko 0,2 posto. 7. Vlada RH: O HRT-u, "problemu 2000.",... Hrvatska je Vlada na sjednici, održanoj u četvrtak, podržala Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji kojeg su Saboru predložili zastupnici Kluba HDZ-a. Vlada je istodobno odbila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HRT-u kojeg su predložili zastupnici HNS-a. U raspravi o zakonskom prijedlogu Kluba zastupnika HDZ-a ministar privatizacije Milan Kovač napomenuo je da je Hrvatska izložena pritiscima i prijedlozima za promjenama u HRT-u ne samo iz inozemstva nego i od Foruma 21. "Kao član Upravnog odbora HRT-a mogu vam kazati da smo se na sjednicama često pitali tko je vlasnik i tko je odgovoran za HRT - Sabor ili Forum 21", kazao je Kovač. "Nemam ništa protiv da HTV bude javna", kazao je Kovač, opetujući kako se Vlada i Sabor moraju odrediti do koje granice se može ići kada je riječ o pritiscima i zahtjevima. U raspravi je istaknuto da se Vijeću HRT-a treba dati pravni položaj i jasno definirati njegov status, jer će se bez toga stalno otvarati ista pitanja. Ministri su raspravljali i o reguliranju televizijske i radijske pretplate. Borislav Škegro smatra da TV pretplata nije ništa drugo nego kvaziporez te da bi do drugog čitanja predloženog zakona trebalo razmisliti o pravednijem i racionalnijem rješenju što se pretplate tiče. "Problem 2000." Vlada je osnovala Povjerenstvo za rješavanje "problema 2000.", na čijem je čelu potpredsjednik Vlade i ministar znanosti i tehnologije dr. Ivica Kostović. Pomoćnik ministra znanosti Nikola Ružinski objasnio je da je riječ o globalnom informatičkom problemu kojeg treba riješiti do 31. prosinca 1999. godine. Naime, taj je problem nastao u ranim danima primjene računala kao posljedica štednje na diskovnom i memorijskom prostoru. Štednja je ostvarena tako da je pri zapisu datuma godina označavana s dva zadnja numerička mjesta umjesto četiri. Takav način označavanja datuma postaje problem za godine poslije 1999., jer se narušava mogućnost računskih operacija s datumskim poljima. Većina računalnih obrada svugdje u svijetu rješavala je pisanje vremena na takav način pa je to danas, kazao je Ružinski, u svakom pogledu globalni informatički problem kojeg treba riješiti do kraja 1999. godine. Obvezno zapošljavanje U prošloj godini u Hrvatskoj je bilo registrirano nešto više od 60 tisuća trgovačkih društava, ali gotovo 15 tisuća nije imalo niti jednog zaposlenika. Sva su poduzeća obavljala nekakvu djelatnost, ali mnoga od njih ne mogu trajno ispunjavati svoje dospjele obveze, a većina ih je i prezadužena. Slijedom toga Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, što ga je s ove sjednice Vlada uputila u saborsku proceduru, sva bi trgovačka društva imala obvezu zaposliti bar jednog zaposlenika koji bi bio ujedno i član uprave. Tu obvezu društvo bi moralo ispuniti u roku 180 dana od stupanja Zakona na snagu, a ukoliko to ne bi učinili uslijedile bi novčane kazne. Vlada je u saborsku proceduru upitila i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o turističkoj djelatnosti. Izmjenama se predlaže da i registrirani obrtnici svojim barkama i brodovima mogu obavljati turističku djelatnost. Naime, po važećem zakonu to je dozvoljeno samo onima koji su registrirani kao turističke i putničke agencije. Ministar turizma Sergej Morsan izvijestio je o dobrim turističkim rezultatima za uskrsne blagdane. U odnosu na prošlu godinu prema broju noćenja turistički promet viši je za 51 posto. To ne znači, kazao je Morsan, da će i čitava godina biti takva, ali uskrsni pokazatelji idu u prilog očekivanjima da će turistička sezona biti bolja za 15 do 20 posto u odnosu na prošlogodišnju. Morsan je izrazio zadovoljstvo porastom broja stranih gostiju u Dubrovačko- neretvanskoj županiji. 8. Skupština HGK o teškom stanju u gospodarstvu Hrvatsko je gospodarstvo u nezavidnu položaju - smanjuju se izvoz, ulaganja i proizvodnja, povećava se nezaposlenost, izdvajanja... Zboga toga Hrvatska gospodarska komora (HGK) treba zatražiti od Vlade da različitim mjerama potakne rast proizvodnje, izvoza i ulaganja, istaknuto je na redovitoj sjednici Skupštine HGK, održanoj u četvrtak. U izvješću o stanju u hrvatskome gospodarstvu savjetnica predsjednika HGK Ema Vadija je kazala da se brutto domaći proizvod 1997. povećao oko 6,5 posto, ukupni vanjski dug dosegnuo je šest milijarda dolara, unutarnji dug više od 14 milijarda kuna, a manjak tekućega računa platne bilance nadmašio je milijardu dolara. Od 152.526 registriranih tvrtaka u Hrvatskoj aktivna je 61.000, odnosno 40 posto, od toga ih čak 25 posto nema nijednoga zaposlenog. Predsjednik HGK Nadan Vidošević drži da je izrazita infrastrukturna zaostalost velika hrvatska manjkavost te da trebalo bolje iskoristiti prometni položaj Hrvatske. Vidošević je istaknuo da je naša budućnost autocesta prema Beogradu, koja će nas povezati s Makedonijom, Bugarskom i Turskom, a ne autocesta preko BiH prema Dubrovniku. Predsjednica Uprave "Name" Marija Šola je, kazavši da je stanje u gospodarstvu neizdrživo zbog velikih međusobnih dugova koje je nemoguće naplatiti zbog raznoraznih razloga, dodala da će u slučaju stroge provedbe Zakona o stečaju za dva mjeseca svo gospodarstvo biti u stečaju. Šola drži da se taj zakon može primjenjivati u normalnim uvjetima, ali da je Hrvatska u zadnjih sedam godina u "nenormalnim" uvjetima. Na skupštini je prihvaćena odluka o osnovici i stopi za izračun doprinosa HGK, koja stupa na snagu 1. siječnja iduće godine, i kojoj se jedino usprotivio Inin predstavnik. Na to je burno reagirao Nadan Vidošević, rekavši da se INA ne bi smjela buniti jer je poznato da je ona "monopolist i koliko duguje drugima". 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća od 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 100 milijuna kuna. Pristigle su ponude u manjem iznosu, pa je Ministarstvo smanjilo iznos emisije na 67,5 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena dosegnula je 99,031 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 8,50 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena bila je pak 98,750 kuna, što predstavlja kamatu od 11,0 posto. Jedinstvena prodajna cijena određena je na 98,952 kuna, što znači da se zapisi izdaju uz kamatnu stopu od 9,20 posto. Inače, udio nebankarskih sredstava u upisanom iznosu emisije dosegnuo je čak 70,3 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 28. travnja, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 150 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. Inače, ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 434,5 milijuna kuna. Iznos zapisa na rok od 42 dana dosegnuo je 198,1 milijun kuna, dok su na rok od 91 dan upisani zapisi u iznosu od 165,5 milijuna kuna. Na rok od 182 dana upisani su pak zapisi u iznosu od 70,9 milijuna kuna. 10. Statistika U OŽUJKU 0,3 POSTO VIŠE NEZAPOSLENIH - U Hrvatskoj je potkraj ožujka ove godine broj nezaposlenih bio 0,3 posto viši nego u prethodnom mjesecu, odnosno ukupno ih je bilo 292.332. U odnosu na lanjski ožujak više ih je za 2,7 posto, podaci su Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. Bez posla je najviše bilo kvalificiranih i visokokvalificiranih osoba, 99.598. Slijedi 67.511 osoba sa srednjom stručnom spremom, 65.177 nekvalificiranih i 41.409 polukvalificiranih i osoba s nižom stručnom spremom. Nezaposlenih s visokom stručnom spremom bilo je 10.215, a s višom 8422 osobe. Zbog prestanka rada poslodavaca u ožujku je posao izgubilo 26.423 osoba, što je 0,75 posto manje nego u mjesecu ranije. Istodobno, s evidencije Zavoda zaposleno je 9947 osoba, 28,4 posto više nego u ožujku lani, pri čemu 6148 osoba na određeno vrijeme. Novčanu naknadu koristilo je 48.712 osoba, što je 0,2 posto više nego u veljači, ali i 21,5 posto manje nego u ožujku lani. Korisnika zdravstvenog osiguranja bilo je 201.522, 0,5 posto manje nego u prethodnom mjesecu i 10,7 posto više nego u ožujku lani. 170750 MET apr 98