FINANCIJSKI BILTEN 222

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCXXII. 05 - 12. veljače 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: O kuponskoj privatizaciji i drugim temama 8. Puna afirmacija rada Hrvatske garancijske agencije 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 05. II. 70.000.000 56.700.000 9,15 % 26.943.000 06. II. 60.950.000 60.950.000 9,43 % 20.291.000 07. II. - - 8,43 % 5.400.000 09. II. 70.000.000 70.000.000 11,36 % 47.561.000 10. II. 58.800.000 58.800.000 9,00 % 65.000.000 11. II. 44.000.000 29.850.000 9,06 % 97.645.000 12. II. 66.000.000 51.500.000 8,48 % - Dnevni prosjek 61.625.000 54.633.000 9,41 % 43.806.500 Početak tjedna protekao je na Tržištu bez većih uzbuđenja. Saldo na računima banaka iznosio je gotovo 900 milijuna kuna, pa nije bilo poteškoća s pokrivanjem potražnje. Međutim, polovicom tjedna salda na računima naglo su se istopila. Zbog toga posljednja dva dana ponuda nije bila dovoljna da bi pokrila cjelokupnu dnevnu potražnju. Porasla je i noćna potražnja, pa je u srijedu dosegnula gotovo 100 milijuna kuna. Međutim, unatoč nestašici novca, cijena mu se kretala na prošlotjednim razinama. Opozivni su krediti odobravani po 7,5 posto. Ročnih kredita posljednjih dana uopće nije bilo. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 82 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 8,44 posto, upisani su zapisi u iznosu od 81 milijun kuna, dok su na rok od 91 dana, uz kamatu od 9,50 posto, upisani zapisi u iznosu od milijun kuna. Od 11. veljače ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 1,009 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Nakon nekoliko euforičnih tjedana, na hrvatskom je tržištu kapitala ponovno zavladala letargija. Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna promet iznosio svega oko 5,6 milijuna kuna, što je otprilike tri puta manje nego prošloga tjedna, a CROBEX indeks potonuo je 1,5 posto, na 945 bodova. Najviše je, 75 kuna, potonula cijena običnih dionica Zagrebačke banke, zbog čega je zaronila duboko ispod razine od 1.900 kuna. Pad cijena dionica na Londonskom tržištu odrazio se i na dionicu Plive, koja je pojeftinila pet kuna. Dosad vrlo stabilna cijena Zagrebačke pivovare potonula je čak 40 kuna, dok je dionica Varteksa pojeftinila 19, a Kraša i Dalmatinske banke oko 14 kuna. Cijena dionica Zagrebačke banke 3E serije pala je pak 10, a Riviere četiri kune. Na čelu liste ovotjednih dobitnica nalazi se dionica Podravke koja je poskupila 15 kuna. Cijena Lagune porasla je pak 13, Riječke banke četiri, a Sunčanog Hvara dvije kune. Ostalim su se dionicama cijene kretale na uobičajenim razinama. Cash dražba HFP Nakon duljeg vremena, u četvrtak je na Zagrebačkoj burzi održana cash dražba Hrvatskog fonda za privatizaciju. Prodan je paket od 23 dionice tvrtke Energo-Investprojekta iz Zagreba. Taj je paket dionica kupila brokerska kuća I.C.F. za otprilike 40 tisuća kuna, odnosno 11,5 tisuća njemačkih maraka. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 10 - 13. veljače (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 282 285 282 19.350 Pliva PLI-AA 540 581 540 2.881.387 Varaždinska banka I 195 200 196 352.495 Viktor Lenac 100 103 100 38.200 Zagrebačka b. ZAB-O 1.840 1.980 1.850 714.130 Elka ELKA 80 80 80 3.200 Jadran-Turist 100 100 100 6.100 Jadranski naftovod 3.300 3.300 3.300 211.200 Končar KONEL 245 245 245 245 Kraš KRAS-A 226 250 226 55.540 Laguna LAGP-A 920 925 920 115.260 Podravka PODR-A 164 180 175 285.281 Riječka banka 159 159 159 15.900 Riviera RIVIR 90 97 92 23.449 Sunčani Hvar 33 35 35 16.290 Tvornica duhana Zg 1.020 1.020 1.020 36.720 Varteks VART-1 51 51 51 10.200 Zagrebačka banka 3E 1.280 1.301 1.300 269.117 Zagrebačka pivovara 520 570 530 576.554 Zlatni rat ZLAR-A 79 79 79 2.686 5.633.305 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu promet premašio čak devet milijuna kuna. To se ponajviše zahvaljuje trgovini dionicama Tesle-Ericssona, kojima je cijena, pritom, potonula za pet kuna. Međutim, najveći je pad, čak 26,4 posto, zabilježila cijena Varteksa, pa je pala na 50 kuna. Znatnije su potonule i cijene obje emisije dionica Podravske banke (23 kune), dok su cijene većine ostalih dionica ovoga tjedna porasle. Po dvoznamenkastoj stopi, 10 posto, skočila je cijena Riviere, dok je dionica Plave lagune poskupila 80 kuna. Osjetno su porasle i cijene Končara (15 kuna), Podravke (devet kuna) te Jadran-Turista i Kraša (pet kuna). Poskupile su i dionice Arenaturista te Croatia linea. No, vrlo blago. Ostalim su se pak dionicama cijene kretale u uobičajenim rasponima. Potaknut rastom cijena većine dionica koje ga čine, VIN indeks osvojio je ovoga tjedna 16 bodova, te dosegnuo 706 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 09 - 13. veljače (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Arenaturist 90 92 92 26.770 Belišće BELSC 65 65 65 6.500 Croatia line CRLIN 68 69 69 39.149 Hoteli Rabac 42 42 42 4.578 Industrogradnja Zg 1.100 1.100 1.100 11.000 Istraturist ISTUR 80 81 81 38.583 Jadran hoteli Cr 285 294 293 45.870 Jadranski naftovod 3.300 3.300 3.300 29.800 Jadran-Turist JATUR 105 106 106 13.165 Končar KONCR 205 205 205 7.995 Kraš KRAS 215 256 215 22.150 Plava laguna 908 950 950 47.744 Podravka PODRA 160 175 169 68.039 Podravska banka I 255 278 255 84.351 Podravska banka IIA 255 278 255 20.114 Riječka banka 157 157 157 15.700 Riviera 99 99 99 6.039 Slavonska banka 1.250 1.300 1.300 10.150 Tankerska plovidba 250 250 250 17.500 Tesla-Ericsson TESLA 460 474 470 8.754.043 Varteks VART 50 50 50 20.000 9.377.236 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 05. veljače 12. veljače Promjena u % Frankfurt/DAX 30 4548,46 4536,83 - 0,26 London/FTSE-100 5606,40 5552,50 - 0,97 New York/DJIA 8129,71 8314,55 + 2,27 Tokyo/Nikkei 17003,30 17174,93 + 1,00 Na Wall Streetu i dalje vlada kupovna euforija. Zbog toga se Dow Jones indeks, po prvi puta u povijesti, probio iznad razine od 8.300 bodova. Snažan rast cijena dionica na Wall Streetu zahvaljuje se valu gotovine koji je naprosto zapljusnuo Tržište. Naime, posljednjih dana na Tržište ulaze golemi investicijski fondovi koji svojim ulaganjima tjeraju i druge investitore na kupnju dionica. Ovakav priljev gotovine na Tržište i snažan rast cijena uobičajen je za siječanj, kažu analitičari. Ove su godine fondovi ponešto zakasnili, pošto su dosad zbog iračke i azijske krize te afera Billa Clintona bili na oprezu. No, ipak nisu iznevjerili tradiciju. I u Frankfurtu su ovoga tjedna vodeći indeksi dosegnuli rekordne razine. U četvrtak se DAX indeks, po prvi puta, probio u područje iznad 4.600 bodova. No, kasnije je ponovno potonuo ispod te razine. Početkom su tjedna cijene dionica porasle vrlo snažno, pa se ulagači plaše korekcije, kažu dileri. Na oprezu su i Britanci, obzirom da je u srijedu Bank of England priopćila kako su na nedavno održanom sastanku čelnika banke neki glasovali za povećanje kamata. Zbog toga je, kažu analitičari, vrlo vjerojatno da će BoE uskoro doista stegnuti kreditnu politiku. Prognoza analitičara preplašila je ulagače, pa je Footsie indeks potonuo ispod razine od 5.600 bodova. U Tokiju su pak cijene dionica ovoga tjedna porasle. Nikkei indeks skočio je jedan posto, te se učvrstio iznad razine od 17 tisuća bodova. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 05. veljače 12. veljače Promjena u % USD/DEM 1,7991 1,8148 + 0,87 USD/JPY 123,00 122,75 - 0,21 GBP/USD 1,6558 1,6362 - 1,19 Cijena zlata: USD/Unca 05. veljače 12. veljače Promjena u % 298,35 299,70 + 0,45 Američki je dolar pod snažnim pritiskom japanske valute. Njegov je tečaj ovoga tjedna potonuo na najnižu razinu u posljednja tri mjeseca - 122,75 JPY. Pad "zelenbaća" uslijedio je nakon što je objavljeno da je višak Japana u tekućoj platnoj bilanci prošle godine dosegnuo čak 92,6 milijardi dolara, što je 60 posto više nego godinu dana prije. Rast suficita u trgovinskoj i platnoj bilanci izazvao je među dilerima špekulacije kako će se Japan na zasjedanju ministara financija Grupe sedam najzazvijenijih zemalja svijeta (G7) idućega tjedna naći pod snažnim pritiskom ostalih zemalja da stimulira rast gospodarstva, poveća uvoz i osnaži svoju valutu. Zbog toga bi, procjenjuju analitičari, tečaj dolara mogao pasti na razinu od svega 118 jena. Uspon dolara prema marci I dok je u odnosu na jen pao, u odnosu na marku tečaj dolara porastao je ovoga tjedna gotovo jedan posto. Posljedica je to zatamnjenja sjaja njemačke valute nakon što je objavljeno da su potrošačke cijene u Njemačkoj u siječnju ostale nepromijenjene. Pored toga, u Njemačkoj je u prosincu prošle godine promet na malo pao čak jedan posto, što ukazuje na slabljenje potrošnje stanovništva. Nakon ovih podataka sasvim je jasno da Bundesbanka neće tako skoro povećati kamatne stope, zbog čega je ponešto pala atraktivnost njemačke valute. Tržišta nafte: Cijene na najnižim razinama u gotovo četiri godine Unatoč napetosti u Perzijskom zaljevu, cijene nafte pale su ovoga tjedna na najniže razine u posljednjih 46 mjeseci. Tako se na Londonskom tržištu cijena barela "crnog zlata" na termin u ožujku kreće oko 14,50 dolara. Na NYMEX-u se pak na isti termin naftom trguje po 16,15 dolara. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 06 - 13. veljače ’98. Valutai jedinica Tečaj06. veljače Tečaj13. veljače Promjenau % DEM 100 352,3600 352,0300 - 0,10 USD 1 6,3351 6,3939 + 0,92 GBP 1 10,5035 10,4623 - 0,40 JPY 100 5,1519 5,1988 + 0,91 ATS 100 50,0802 50,0298 - 0,11 ITL 100 0,3569 0,3566 - 0,09 CHF 100 436,8418 438,0897 - 0,28 SIT 100 3,7206 3,7291 + 0,22 I ovoga se tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB kretala oko razine od 3,52 kune. Većina je ostalih valuta izgubila na vrijednosti. Najviše je, 0,40 posto, potonuo tečaj britanske funte. Pratili su ga švicarski franak i austrijski šiling s gubitkom od oko 0,30, odnosno 0,10 posto. Ovoga je tjedna pojeftinila i talijanska lira. No, blago. Ostale su pak valute dobile na vrijednosti. Japanski jen jača već pet tjedana. U tom je razdoblju njegov tečaj skočio gotovo 7,5 posto. Američki je pak dolar ovoga tjedna poskupio nešto više od 0,9 posto, dok je slovenski tolar u istom razdoblju ojačao blagih 0,2 posto. 7. Vlada RH: O kuponskoj privatizaciji i drugim temama Vlada je na sjednici, održanoj u četvrtak, razmotrila Izvješće o dosadašnjem tijeku kuponske privatizacije, prihvatila prijedlog kreditiranja poljoprivredne mehanizacije, te, među ostalim, u hitnu saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o dopunama Zakona o trgovačkim društvima. Po riječima ministra privatizacije Milana Kovača, iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju za kuponsku je privatizaciju rezervirano 12 milijardi kuna. Od 230.000 osoba registriranih za kuponsku privatizaciju, dosad je kupone podiglo njih oko 80 posto. Nakon podjele kupona početkom ožujka išlo bi se u nulti krug, a nakon njega u tri kruga dražbe. U nultom krugu bi se našla poduzeća s područja oslobođenih "Bljeskom" i "Olujom", a za njihove dionice prijavljivali bi se i zaposleni, te prije zaposleni u tim poduzećima. Zadnji, treći krug dražbovanja u kuponskoj privatizaciji, po Kovačevim riječima, mogao bi završiti u ljeto. Imaoci kupona mogu se neposredno javiti u dražbama za dionice poduzeća čija će lista biti objavljena, ili kupone povjeriti nekom od sedam privatizacijskih investicijskih fondova. Dosad je bilo određenih problema, ali Financijska policija i Komisija za vrijednosne papire kontroliraju rad fondova, istaknuo je Kovač. Svaki dan ima sve više interesa za ulaganja u hrvatsko gospodarstvo, rekao je ministar privatizacije, pozivajući buduće dioničare da ne prodaju svoje dionice jer će im vrijednost rasti. Prema iznijetim podacima, od 1991. rješenja o pretvorbi i privatizaciji dobila su 2.533 poduzeća, čija je osnovna glavnica 81,6 milijardi kuna. Obzirom na broj malih dioničara (više od 667.000), invalida Domovinskog rata i članova obitelji poginulih branitelja, kojima su dodijeljene besplatne dionice, te sudionika kuponske privatizacije, u procesu privatizacije, kako je istaknuo premijer Zlatko Mateša, sudjeluje oko milijun osoba, znači gotovo svaki četvrti građanin Hrvatske. Program kreditiranja poljoprivredne mehanizacije Programom kreditiranja poljoprivredne mehanizacije u ovoj godini će za te namjene, prema riječima ministra poljoprivrede i šumarstva Zlatka Dominikovića, biti uloženo 280 milijuna kuna. Prošlogodišnjim su programom, vrijednim 168 milijuna kuna, značajno potpomognuta domaća poduzeća koja proizvode poljoprivrednu mehanizaciju, primjerice riječki Torpedo, bjelovarska Tvornica traktora i Labinprogres. Prihvaćenim programom mjera za pokretanje stočarske proizvodnje trebalo bi se uložiti nešto više od 130 milijuna kuna. Dugoročni cilj programa je da Hrvatska do 2001. godine ima od 450.000 do 500.000 krava, što ujedno znači i dovoljnu proizvodnju mlijeka i mesa za vlastite potrebe, istaknuo je Dominiković. Dopune Zakona o trgovačkim društvima Problem nelikvidnosti osobito između poduzeća, rezultirao je i predloženim dopunama Zakona o trgovačkim društvima, naglasio je premijer Mateša, pitajući ujedno kakve poslove može imati tvrtka koja radi bez ijednog zaposlenog, a ima i do 150 milijuna kuna duga, često i inozemnog. Stoga bi se predloženim dopunama zakona trgovačka društva obvezala da prije početka rada Trgovačkom sudu predaju izjavu da imaju najmanje jednog zaposlenog. Rok za ispununjenje te obveze je 30 dana od usvajanja Zakona, a uz visoke novčane kazne (od 4.500 do 35.000 kuna) onima koji se ne budu pridržavali te odredbe prijeti i kazna prestanka rada. Članovi Vlade, pozdravljajući predloženu odredbu, istaknuli su kako će se njome za nekoliko tisuća smanjiti rad na crno, odnosno za nekoliko tisuća povećati broj zaposlenih. Istaknuto je također kako su dopune u korist vjerovnika. Vlada se na ovoj sjednici očitovala i na prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti zakona o zdravstsvenom osiguranju, te zakona o izvršavanju državnog proračuna, koji je Ustavnom sudu uputio Samostalni sindikat energetike, kemije i nemetala Hrvatske. Vlada neutemeljnim ocjenjuje navod predlagatelja prema kojem bi se posebnim zakonom moralo intervenirati u iznose nekih naknada predviđenih zakonom o zdravstvenom osiguranju, ističući da visina naknada ovisi o osiguranim sredstvima u državnom proračunu. Zatvorena sjednica Vlade Na zatvorenoj je pak sjednici Vlada stavila izvan snage Uredbu o najmu stanova u vlasništvu Republike Hrvatske na području hrvatskog Podunavlja. Sukladno intencijama sadržanim i u navedenoj Uredbi, proces povratka nastavit će se temeljem Sporazuma o operativnim postupcima povratka ranije potpisanog između Vlade Republike Hrvatske, UNTAES-a i UNHCR-a, i to isključivo u okviru odgovarajućih zakona Republike Hrvatske, priopćeno je iz Vlade. 8. Puna afirmacija rada Hrvatske garancijske agencije Direktor Hrvatske garancijske agencije (HGA) Hrvoje Matezović ocijenio je, u srijedu na "Susretima u Vladi", da je "prošla godina bila godina pune afirmacije HGA". HGA je tijekom 1997. odobrila više od 600 garancija u ukupnom iznosu od 63,8 milijuna kuna (čime je pokriveno 71,8 milijuna kuna kredita), te oko 470 bespovratnih financijskih potpora u iznosu od oko 1,6 milijuna kuna. Ukupno je iz kredita koje je 1997. pratila HGA otvoreno 685 novih radnih mjesta, ali i postignuto puno zapošljavanje i povećana sigurnost za 604 već ranije zaposlena djelatnika. No, u to nisu uključena poljoprivredna domaćinstva, za koje je odobreno više od 480 zahtjeva, istaknuo je predstojnik Odjela za programe poticanja Zdravko Muraj. Predstavljajući izvješće o radu u prošloj godini, čelnici HGA istaknuli su kako je od četiri programa - Program za unapređivanje malih poduzetnika, programa "Obnova", programa "Razvitak", za poduzetnike koji uspješno posluju najmanje godinu dana, te "Start", za poduzetnike početnike, najviše izdanih garancija (86 posto) za program "Obnova". Prema djelatnostima, najviše je odobrenih garancija u poljoprivredi (oko 74 posto), pri čemu su najzastupljeniji stočarstvo, podizanje voćnjaka i nastada vinove loze. U proizvodnju je odobreno oko devet posto garancija, ali u strukturi kredita na proizvodnju se odnosi 26 posto sredstava. Po Murajevim riječima, najzastupljeniji su pritom programi već razvijenih prerađivačkih obrta, te uslužne djelatnosti, npr. transportna djelatnost, ili kupnja brodova za ribarstvo. Kao novine u ovoj godini, direktor HGA je najavio skoro otvaranje Internet stranice, te novi program koji bi se orijentirao na garancije za kredite na obrtna sredstva. Također su najavili i veću suradnju s jedinicama lokalne samouprave i uprave, a to je želja i pomoćnika ministra gospodarstva Vladimira Žanića. Pritom je naglasio kako je u 1997. za poticanje poduzetništva na lokalnoj razini, Ministarstvo zajedno s tim jedinicama, te u suradnji s poslovnim bankama, plasiralo ukupno 70 milijuna kuna. Iznio je i primjer Bjelovarsko-bilogorske županije, za koju su Ministarstvo i lokalna uprava osigurali 2,5 milijuna kuna, dok je poslovna banka izdvojila 12,5 milijuna kuna. Odobreno je 90 kredita, te zaposleno 300 ljudi, pa je, prema Žanićevoj računici, obzirom na izdvojena proračunska sredstva svako novo radno mjesto koštalo 8.000 kuna. Žanić u ovoj godini očekuje i veću suradnju u sklopu Hrvatske mreže konzultanata (HMK), koju su osnovali Ministarstvo i HGA za poticanje poduzetništva. U ovom je trenutku u HMK uključeno 145 konzultanata, a u tijeku je drug poziv za članove HMK. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća od 91 dan u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 60 milijuna kuna. No, pristigle su ponude u iznosu od svega 46,8 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena dosegnula je 97,686 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 9,50 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena bila je pak 97,591 kunu, što predstavlja kamatu od 9,90 posto. Jedinstvena prodajna cijena određena je na 97,591 kunu, što znači da se zapisi izdaju uz kamatnu stopu od 9,90 posto. Inače, udio nebankarskih sredstava u upisanom iznosu emisije iznosio je 18,80 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 24. veljače, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 40 milijuna kuna, a s dospijećem za 182 dana. Inače, ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa iznosi 416 milijuna kuna. Iznos zapisa upisanih na rok od 42 dana dosegnuo je 181,1 milijun kuna. Na rok od 91 dan upisani su zapisi u iznosu od 130 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana upisani zapisi u iznosu od 104,9 milijuna kuna. 181146 MET mar 98