FINANCIJSKI BILTEN 227

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCXXVII. 12 - 19. ožujka 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Nove mjere za potporu reintegraciji Podunavlja 8. Savjet HNB o Dubrovačkoj banci 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Statistika 11. Podravka lani ostvarila dobit 12. Sjednice poslovodstva Plive i Varaždinske banke ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 12. III. 35.000.000 31.858.000 10,51 % 114.779.000 13. III. 60.000.000 55.300.000 10,52 % 35.888.000 14. III. - - 9,52 % 19.928.000 16. III. 63.000.000 52.950.000 10,32 % 20.813.000 17. III. 52.000.000 49.100.000 10,22 % 12.325.000 18. III. 37.000.000 35.450.000 11,20 % 1.451.000 19. III. 50.000.000 39.500.000 10,63 % - Dnevni prosjek 49.500.000 44.026.000 10,56 % 34.197.000 Ukupan saldo na računima banaka posljednjih se dana kreće u rasponu od 400 do 500 milijuna kuna. Zahvaljujući relativno dobroj likvidnosti, nema nikakvih poteškoća s pokrivanjem noćne potražnje. Međutim, dio dnevne potražnje svakodnevno ostaje nepokriven. Ipak, situacija na Tržištu nije tako kritična kao prije 10-ak dana, pa se cijena novca kreće na uobičajenim razinama. Opozivni krediti plasiraju se po kamatama od 10 (međubankarski zajmovi) i 11 posto (krediti štedionicama). Doduše, ima i opozivnih plasmana po cijeni od devet posto. No, kreditori su financijske organizacije, pa korisnici na te zajmove moraju izdvojiti obveznu rezervu. Ročnih kredita gotovo i nije bilo. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 174,3 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 8,49 posto, upisani su zapisi u iznosu od 163,3 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od osam milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 10,0 posto, upisani zapisi u iznosu od tri milijuna kuna. Od 18. ožujka ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 1,28 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od svega tri milijuna kuna. Kako su cijene većine dionica pale, CROBEX indeks potonuo je 20-ak bodova ili oko dva posto - na 988 bodova. Najviše je, 32 kune, potonula cijena dionica Tvornice duhana Zagreb, zbog čega je ponovno zaronila ispod razine od 1.300 kuna. Slijedila ju je dionica Lagune s gubitkom od 25 kuna, dok je cijena Plive pala 18 kuna. Osjetno su pojeftinile i dionice Dalmatinske banke (16 kuna), Kraša (15 kuna) te Riječke banke (10 kuna), dok su dionice Sunčanog Hvara, Zagrebačke pivovare i Varaždinske banke na vrijednosti izgubile oko pet kuna. Pala je i cijena Riviere - dvije kune - dok su se na listi dobitnica ovoga tjedna našle samo tri dionice. Pritom je cijena dionica Zagrebačke banke 2C serije skočila čak 350 kuna, dok je obična dionica te banke poskupila pet kuna. Cijena Viktora Lenca porasla je pak dvije kune. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 17 - 19. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 241 274 241 60.441 Pliva PLI-AA 570 580 570 308.875 Varaždinska banka I 185 189 186 58.685 Viktor Lenac 92 92 92 9.200 Zagrebačka b. ZAB-O 1.890 1.932 1.925 501.356 Arenaturist AREN-A 93 95 95 8.555 Croatia banka CRB 150 160 160 24.785 Karlovačka pivovara 600 610 600 312.080 Kraš KRAS-A 200 213 200 39.532 Laguna LAGP-A 900 920 915 87.150 Podravka PODR-A 160 168 163 502.561 Riječka banka 135 135 135 47.250 Riviera RIVP-A 90 91 91 25.703 Splitska banka SKA 81 114 114 94.621 Sunčani Hvar SUNH-A 30 30 30 14.640 Tvornica duhana Zg 1.280 1.315 1.280 249.330 Zagrebačka banka 2C 1.000 1.400 1.350 560.650 Zagrebačka banka 3E 1.300 1.310 1.300 123.570 Zagrebačka pivovara 560 560 560 6.160 3.035.144 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Promet od 1,9 milijuna kuna i pad cijena većine dionica osnovna su obilježja ovotjednog trgovanja na Varaždinskom tržištu. Pod najvećim su pritiskom bile turističke dionice. Tako se, premda uz vrlo mršav obujam trgovine, cijena dionica Istraturista strmoglavila više od 30 posto - s 80 na 55 kuna. Pratila ju je dionica Plave lagune s gubitkom od 40 kuna, dok je dionica Riviere pojeftinila svega dvije kune. Snažno je, za 65 kuna, potonula i cijena dionica Slavonske banke, dok su dionicama Končara i Croatia banke cijene pale za 25, odnosno 13 kuna. Cijena dionica Kraša pala je pak 10-ak kuna, a Croatia linea tri kune. Na kratkoj listi dobitnica ovoga su se tjedna našle dionice Tesle- Ericssona i Elke. I dok je dionica Tesle poskupila 16 kuna, cijena dionica Elke porasla je svega pet kuna. Povučen padom cijena većine dionica, ovoga je tjedna VIN indeks potonuo čak 18 bodova. Zbog toga je pao na najnižu ovogodišnju razinu - 648 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 16 - 19. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Arenaturist ARTUR 95 95 95 26.410 Croatia banka CROBA 150 150 150 4.500 Croatia line CRLIN 60 63 60 3.468 Elektropromet 100 100 100 6.900 Elka ELKA 75 75 75 1.500 Istraturist ISTUR 55 55 55 110 Ivančica Ivanec 208 208 208 847.392 Jadran hoteli Cr 264 280 280 26.300 Končar KONCR 200 200 200 4.000 Kraš KRAS 201 209 201 36.890 Liburnia hoteli Op. 400 400 400 2.400 Plava laguna PLAG 900 920 900 131.220 Podravka PODRA 160 168 163 287.018 Riviera RIVIR 91 92 91 37.974 Slavonska banka 1.305 1.305 1.305 2.610 Tesla-Ericsson TESLA 401 413 406 479.102 Varteks VART 45 49 48 34.195 1.931.989 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 12. ožujka 19. ožujka Promjena u % Frankfurt/DAX 30 4839,60 4921,66 + 1,69 London/FTSE-100 5794,80 5997,90 + 3,50 New York/DJIA 8675,75 8775,40 + 1,14 Tokyo/Nikkei 16575,22 16679,02 + 0,62 Amerikanci ne posustaju. I ovoga je tjedna Dow Jones indeks snažno porastao, pa se, po prvi puta u povijesti, probio iznad razine od 8.700 bodova. Dobro raspoloženje na Wall Streetu zahvaljuje se uvjerenju ulagača kako će, unatoč upozorenjima kompanija, poslovni rezultati u ovom tromjesečju biti vrlo dobri. Pored toga, pozitivno je na Tržište djelovala izjava proslavljenog stručnjaka, "gurua Wall Streeta", Warrena Buffetta kako "dionice nikako ne mogu biti precijenjene u uvjetima niskih kamatih stopa i robusnih poslovnih rezultata kompanija." Na kupovnu groznicu na američkom tržištu kapitala ukazuje i podatak da su i ostali najvažniji indeksi, Nasdaq i S&P indeks, dosegnuli najviše razine u povijesti. I na europskim burzama vlada kupovna groznica. Zahvaljujući tomu, u Frankfurtu se DAX indeks, po prvi puta u povijesti, probio iznad razine od 4.900 bodova, dok je u Londonu Footsie indeks preskočio granicu od 5.900 bodova. Rekordne razine dosegnule su i cijene dionica u Parizu, Milanu, Amsterdamu, Madridu, Stockholmu, Bruxellesu,... Neuspješan pokušaj japanske vlade Međutim, na Tokijskom tržištu vlada letargija. Veća živost zabilježena je samo prošloga petka, kada je Nikkei indeks skočio gotovo 500 bodova, pa se probio u područje iznad 17 tisuća bodova. Snažan rast cijena bila je posljedica vijesti kako će japanska vlada uporabiti 1,3 trilijuna jena od javnih fondova (poštanskih štedionica i osiguravajućih fondova) kako bi potaknula cijene dionica. A sve to kako bi natjerala Nikkei indeks iznad 18.003 boda, koliko je iznosio krajem ožujka prošle godine. Naime, političari vladajuće Liberalno demokratske stranke (LDP) obećavali su tijekom prošle godine kako će cijene dionica na kraju ove poslovne godine, 31. ožujka, biti na višim razinama nego godinu dana prije. Međutim, analitičari sumnjaju da će vlada postići taj cilj. Tim više što je u međuvremenu objavljen podatak kako je u posljednjem tromjesečju prošle godine bruto domaći proizvod Japana pao 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal. A to znači, kažu analitičari, kako je malo vjerojatno da će biti ispunjen vladin cilj od 0,1 postotnog rasta gospodarstva u ovoj poslovnoj godini. Realnije je, smatraju oni, očekivati pad od 0,4 ili 0,5 posto, što znači da japanskom gospodarstvu prijeti recesija - prva nakon 23 godine. Zbog toga je Nikkei ponovno potonuo duboko ispod razine od 17 tisuća bodova. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 12. ožujka 19. ožujka Promjena u % USD/DEM 1,8300 1,8200 - 0,11 USD/JPY 129,20 130,10 + 0,69 GBP/USD 1,6490 1,6710 + 1,33 Cijena zlata: USD/Unca 12. ožujka 19. ožujka Promjena u % 293,65 291,95 - 0,58 Ovoga se tjedna, po prvi puta nakon dva mjeseca, tečaj američkog dolara probio iznad razine od 130 japanskih jena. Posljedica je to krize japanskog gospodarstva kojemu, po svemu sudeći, prijeti recesija - prva nakon 23 godine. Naime, u posljednjem tromjesečju prošle godine bruto domaći proizvod Japana pao je 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal. A to znači, kažu analitičari, kako je malo vjerojatno da će biti ispunjen vladin cilj od 0,1 postotnog rasta gospodarstva u ovoj poslovnoj godini. Realnije je, smatraju oni, očekivati pad od 0,4 ili 0,5 posto, što znači da gospodarstvu prijeti recesija. Japanska je valuta pod snažnim pritiskom i zbog učestalih korucijskih afera te izjave jednog visokog dužnosnika vladajuće Liberalno demokratske stranke (LDP) kako novi paket gospodarskih mjera, ipak, neće sadržavati smanjenje poreza na dohodak. Međutim, ne očekuje se daljnje jačanje dolara, obzirom da je iz Ministarstva financija Japana priopćeno kako će monetarne vlasti intervenirati na tržištu u slučaju pretjeranog slabljenja jena. I dok je u odnosu na jen porastao, u odnosu na njemačku marku tečaj dolara potonuo je ispod razine od 1,83 DEM. Ofanziva funte Pozornost ulagača privukla je ovoga tjedna i britanska valuta. Naime, objavljeno je kako je u godini do veljače inflacija u Britaniji dosegnula 2,6 posto. Kako je vladina ciljana razina inflacije 2,5 posto, ovaj, veći rast cijena mogao bi, kažu analitičari, navesti središnju banku na povećanje kamata. A to bi povećalo privlačnost britanske funte. Zahvaljujući tomu, tečaj se funte probio iznad razine od 1,67 dolara i 3,04 marke. Čvrsta pozicija funte zahvaljuje se i autoritativnom nastupu ministra financija Britanije Gordona Browna prilikom predstavljanja proračuna. U tom nastupu Brown je, među ostalim, kazao kako će proračun imati neutralan utjecaj na porezne obveznike. Analitičari kažu kako to znači da će se vlada u nastojanjima da gospodarski rast zadrži pod kontrolom radije poslužiti monetarnom nego fiskalnom politikom. Drugim riječima, kako bi "ohladile" pregrijano gospodarstvo, monetarne bi vlasti uskoro mogle povećati kamate. Devalvacija drahme U fokusu ulagača bila je početkom tjedna i grčka valuta. Naime, tijekom vikenda drahma je uključena u mehanizam deviznih tečajeva (ERM) Europske ekonomske i monetarne unije, zbog čega je devalvirala gotovo 14 posto. Naime, prilikom pristupa ERM-u njezin je tečaj određen na 357 drahmi za jedan ecu, dok se još u petak kretao oko 313,7 GRD/XEU. Grčki premijer Costas Simitis izjavio je kako je devalvacija bila neophodna da bi se Grčka kvalificirala za Europsku ekonomsku i monetarnu uniju (EMU). Ministar financija Yannos Papandoniou predstavio je pak paket mjera koji bi trebao stvoriti gospodarske uvjete neophodne kako bi u roku od tri godine Grčka mogla zadovoljiti kriterije za pristupanje EMU. Radi se, među ostalim, o stezanju golemog javnog sektora, smanjenju državne potrošnje te privatizaciji državnih tvrtki i banaka. Pored toga, Papandoniou je izjavio kako će "inflacijski pritisci zbog devalvacije ubrzo popustiti, pri čemu će se stopa inflacije do kraja godine zadržati unutar predviđenog raspona, odnosno oko razine od 2,5 posto". Kako bilo, posljednjih je dana tečaj drahme vrlo stabilan. Tržišta nafte: Cijena barela ispod 12 dolara Početkom je tjedna cijena barela "crnog zlata", po prvi puta nakon devet godina, potonula ispod razine od 12 dolara. No, kasnije se oporavila, pošto je objavljena vijest kako bi članice OPEC-a, ipak, mogle smanjiti proizvodnju. Trenutačno se na Londonskom tržištu cijena barela nafte na termin u svibnju kreće oko 13,20 dolara. Na NYMEX-u se pak na termin u travnju naftom trguje po otprilike 14,0 dolara. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 06 - 13. ožujka ’98. Valutai jedinica Tečaj13. ožujka Tečaj20. ožujka Promjenau % DEM 100 352,5100 352,7400 + 0,06 USD 1 6,4555 6,4513 - 0,07 GBP 1 10,6426 10,7639 + 1,13 JPY 100 4,9951 4,9683 - 0,54 ATS 100 50,1044 50,1378 + 0,06 ITL 100 0,3585 0,3580 - 0,14 CHF 100 433,6345 432,8254 - 0,19 SIT 100 3,7750 3,7870 + 0,31 Ovoga je tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB dosegnula najvišu razinu u gotovo pet mjeseci - 3,5286 kuna. Većina je ostalih valuta izgubila na vrijednosti. Japanski jen klizi već dva tjedna i u tom je razdoblju pojeftinio više od 1,1 posto. Ovoga tjedna pridružili su mu se švicarski franak i talijanska lira s gubitkom od oko 0,2 posto. U istom je razdoblju američki dolar oslabio svega 0,07 posto, dok su ostale valute dobile na vrijednosti. Britanska funta jača već pet tjedana. U tom je razdoblju njezin tečaj skočio čak 2,8 posto. Slovenski je pak tolar u posljednjih mjesec dana poskupio 1,5 posto, dok je austrijski šiling u protekla tri tjedna ojačao tek nešto više od 0,1 posto. 7. Vlada RH: Nove mjere za potporu reintegraciji Podunavlja Vlada je na sjednici, održanoj u četvrtak, prihvatila mjere u svezi aktivnosti Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) u procesu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u gospodarski sustav Republike Hrvatske. Po tom programu Hrvatskom fondu za privatizaciju iz tekuće proračunske pričuve dostavit će se 17,3 milijuna kuna za pomoć 21 od 37 poduzeća u hrvatskom Podunavlju. HFP je zaključkom obvezan da nadgleda namjensko trošenje tih sredstava, a ministar privatizacije Milan Kovač je istaknuo da je obavljena registracija svih dioničkih društava u Podunavlju i imenovani nadzorni odbori na kojima je zadaća izrade projekata za pokretanje ili pak podizanja proizvodnje u tim društvima. U 37 poduzeća koja su obuhvaćena mjerama zaposleno je 1500 radnika. Sudbonosno pitanje daljnjeg nastavka procesa reintegracije Podunavlja i povratka prognanika je pitanje njihove egzistencije kazao je ministar gospodarstva Nenad Porges. "To je hrvatski interes a današnje mjere su skroman doprinos tome", kazao je Porges dodajući kako su nešto više od 17 milijuna kuna za 21 poduzeće zapravo mala sredstva za pomoć. Po njegovim riječima, programom nisu obuhvaćena velika poduzeća poput VUPIK-a, Borova, Belja. Ministar razvitka i obnove Jure Radić je kazao kako Vlada iz mjeseca u mjesec osigurava sve više radnih mjesta u hrvatskom Podunavlju, te podsjetio kako više od 2.500 ljudi radi u javnim poduzećima i državnoj upravi. "Situacija u Podunavlju nije katastrofalna kakvom je neki vide", kazao je Radić dodajući kako u Podunavlju uspješno radi i 21 građevinsko poduzeće. Ministar vanjskih poslova Mate Granić je iznio kako je reintegracija Podunavlja bila i temom jučerašnjih razgovora s ministrima vanjskih poslova Njemačke i Francuske. Posljednje mjere Vlade u svezi reintegracije Podunavlja ocjenjene su dobro, naglasio je Granić, dodajući da Hrvatska mora učiniti ono što će jačati njezin kredibilitet. "Mislim da smo na dobrom putu i nadam se da će vrlo skoro doći i do toga da se međunarodna zajednica zainteresira za veću financijsku pomoć Podunavlju", rekao je Granić, ističući kako je međunarodna zajednica u tom pogledu još uvijek suzdržana. On je ocijenio da će i ove nove mjere u svezi aktivnosti u Podunavlju pridonijeti i skorašnjoj pomoći međunarodne zajednice. Vlada je na ovoj sjednici prihvatila i prijedlog programa unapređenja i pokretanja proizvodnji na temelju novih tehnologija. Potpredsjednik Vlade i ministar znanosti dr. Ivica Kostović kao dugoročni cilj toga vidi obnovu gospodarske proizvodnje i poticaj međunarodnoj konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, ocjenjujući kako nova tehnologija znači i nove proizvode i nova poduzeća. Po njegovim riječima, program je prvi korak, nakon kojeg će slijediti mjere i natječaji, a naveo je da Vlada sada već sufinancira 40 istraživačkih projekata. Cilj programa je i promicanje izvoza, povratak stručnjaka ili pak suradnja s hrvatskim stručnjacima u inozemstvu te prijem inozemnih tehnologija i njihov daljnji razvoj, kazao je Kostović. Vlada je odlučila još jednom razmotriti Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o trgovačkim društvima prije nego ga uputi u drugo saborsko čitanje. Naime, još jednom treba razmotriti odredbu po kojoj bi trgovačko društvo da bi se moglo registrirati bilo dužno zaposliti jednog zaposlenika koji bi morao biti i član Uprave društva. Naime, u tom slučaju taj bi zaposlenik morao u isto vrijeme imati Ugovor o radu ali i menađerski ugovor, pa je ostalo na stručnim službama Vlade da ocijene postoji li zakonski okvir za takvu mogućnost. Vlada je donijela i uredbu o osnivanju visokog gospodarskog učilišta u Križevcima. 8. Savjet HNB o Dubrovačkoj banci Štedni ulozi u Dubrovačkoj banci su sigurni i njima vlasnici mogu i nadalje slobodno raspolagati. Dubrovačka banka previše je značajna za ukupno gospodarstvo i financijsko poslovanje u najjužnijem području Hrvatske, pa i za cjelinu hrvatskog financijskog sustava, da bi bila prepuštena sama sebi, bez obzira što je pretežito u privatnom vlasništvu - zaključio je Savjet Hrvatske narodne banke na sjednici održanoj u srijedu pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba, na kojoj su sudjelovali i predsjednik Vlade Zlatko Mateša, ministar financija Borislav Škegro, te predsjednik saborskog Odbora za proračun i financije Đuro Njavro, priopćeno je iz HNB-a. Sigurnosti štednih uloga pridonosi i odluka o načinu i uvjetima odobravanja kredita za premošćivanje nelikvidnosti banci, koja je donijeta na ovoj sjednici Savjeta HNB, kao i imenovanje posebnog povjerenika središnje banke koji će voditi nadzor nad namjenskom uporabom odobrenih sredstva. Dubrovačka banka dužna je u roku 30 dana dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci vlastiti program sanacije i restrukturiranja, a središnja banka će na temelju tog programa i bilance banke, procjene njenih rizičnih plasmana i mogućnosti za njihovo pokrivanje ili otpis, te projekcije za uspješan nastavak poslovanja, odlučiti o daljnjim koracima i predložiti odgovarajuće mjere Vladi. U tijeku je postupak pojačane kontrole bankovnog nadzora, financijske policije i devizne inspekcije, na temelju čijih nalaza će se dobiti potpuniji uvid u pravo stanje i ukupno dosadašnje poslovanje Dubrovačke banke, što će omogućiti i utvrđivanje odgovornosti za nastale teškoće. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća od 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 120 milijuna kuna. Kako su pristigle ponude u iznosu od čak 142,6 milijuna kuna, Ministarstvo je povećalo iznos emisije na 130,6 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena dosegnula je 99,031 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 8,50 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena bila je pak 98,964 kune, što predstavlja kamatu od 9,10 posto. Jedinstvena prodajna cijena određena je na 98,986 kuna, što znači da se zapisi izdaju uz kamatnu stopu od 8,90 posto. Inače, udio nebankarskih sredstava u upisanom iznosu emisije iznosio je oko 25 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 24. ožujka, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 60 milijuna kuna, a s dospijećem za 91 dan. Inače, ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 436,1 milijun kuna. Iznos zapisa na rok od 42 dana dosegnuo je, pritom, 215,9 milijuna kuna. Na rok od 91 dan upisani su zapisi u iznosu od 96,1 milijun kuna, a na rok od 182 dana 124,1 milijun kuna. 10. Statistika PAO BROJ ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI - U Hrvatskoj je u siječnju ove godine u industriji bilo 1,9 posto manje zaposlenih nego u mjesecu ranije, te četiri posto u odnosu na lanjski siječnj. Po prethodnim podacima Državnog zavoda za statistiku, proizvodnost rada je porasla 5,3 posto. Promatrano po područjima i odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), u rudarstvu i vađenju broj zaposlenih se zadržao na razini iz prosinca 1997, dok je prema prošlogodišnjem siječnju pao 1,5 posto. Smanjila se i proizvodnost rada, za 1,9 posto. U prerađivačćkoj industriji proizvodnost rada je porasla 6,4 posto. U siječnju je, prema prethodnome mjesecu, broj zasposlenih smanjen dva posto, a u odnosu na lanjski siječanj 4,8 posto. U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom bilo je dva posto manje zaposlenih nego u prosincu, dok ih je prema siječnju lani bilo 4,7 posto više. Veću vrijednost bilježi i proizvodnost rada, za 0,6 posto. 11. Podravka lani ostvarila dobit Nakon dvije godine poslovanja s gubitkom, koprivnički koncern Podravka prošlu je poslovnu godinu završio s ostvarenom dobiti, a službeni financijski rezultati bit će objavljeni početkom travnja. Planom poslovanja za ovu godinu Podravkina bi bruto dobit trebala dosegnuti 126 milijuna kuna. Nadzorni odbor koncerna nedavno je pozitivno ocijenio lanjske poslovne rezultate, čime je, po njihovu mišljenju, opravdan program restrukturiranja, koji potvrđuje da je koncern na najboljem putu ka profitabilnom rastu. U tekućem poslovanju Nadzorni je odbor negativno ocijenio porast potraživanja, tj. neizvršene financijske obveze kupaca prema Podravci. No, postignuti su dobri rezultati na financijskom restrukturiranju jer su doveli do značajnog smanjenja kamata na kredite. Od Uprave koncerna zatraženo je da izradi dugoročni plan restrukturiranja djelatnosti koje posluju s gubitkom, dodatne informacije o strategiji nastupa na inozemnim tržištima, te predviđenim ulaganjima u istraživanje i razvoj novih proizvoda. Kako je objavljeno, Nadzorni je odbor prihvatio plan strateških investicija u sljedećem razvoju, a radi se o izgradnji novog Belupovog farmaceutskog kompleksa, nove tvornice vegete u Koprivnici, tvornice za proizvodnju vegete, juha, i praškastih proizvoda u Poljskoj, te uvođenju novog informacijskog sustava. Svoje mišljenje o načinu financiranja spomenutih strateških investicija odbor će dati nakon pregovora Uprave sa zainteresiranim bankama. 12. Sjednice poslovodstva Plive i Varaždinske banke Sjednice Uprave i Nadzornog odbora Plive, na kojima će biti razmotreno izvješće o godišnjim rezultatima tvrtke održat će se 27. ožujka, priopćeno je ovoga tjedna sa Zagrebačke burze. Burza je, također, priopćila da su na zajedničkoj sjednici Uprava i Nadzorni odbor Varaždinske banke ustanovili da je u 1997. godini ostvarena dobit od 34,58 milijuna kuna. Na sastanku je predloženo da se od toga za dividende izdvoji 9,9 milijuna kuna (što predstavlja dividendu od šest kuna po redovnoj dionici), dok bi se ostatak dobiti - 24,6 milijuna kuna - rasporedio u rezerve Banke. Konačnu odluku o ovom prijedlogu donijet će Glavna skupština na sjednici koja će biti održana 8. svibnja. 201630 MET mar 98