FINANCIJSKI BILTEN 226

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCXXVI. 05 - 12. ožujka 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Naknada proizvođačima mlijeka 8. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 05. III. 90.000.000 58.750.000 10,63 % 51.078.000 06. III. 90.000.000 56.880.000 11,31 % 60.525.000 07. III. - - 10,31 % 2.500.000 08. III. 89.000.000 79.150.000 11,40 % 65.000.000 10. III. 92.000.000 71.800.000 10,24 % 62.217.000 11. III. 55.000.000 45.000.000 12,06 % 99.000.000 12. III. 35.000.000 31.858.000 10,51 % - Dnevni prosjek 75.170.000 57.240.000 11,02 % 56.720.000 Ovoga se tjedna likvidnost banaka poboljšala. Ukupan saldo na njihovim računima kretao se u rasponu od 730 do 870 milijuna kuna. Banke su uglavnom bile "u plusu", a visoka razina noćnog prometa posljedica je kupnje novca od strane banaka i štedionica kojima je taj novac trebao za održavanje obvezne rezerve. Na poboljšanu likvidnost ukazuje i pad potražnje u dnevnom kreditiranju. Međutim, ponuda novca još uvijek nije dovoljna da bi se u cijelosti zadovoljili kreditni apetiti banaka. Zbog toga se kamatne stope i dalje kreću na najvišim ovogodišnjim razinama. Opozivni krediti odobravaju se po cijeni od 10 posto. Međutim, u četvrtak je jedan plasman ugovoren po 9,50 posto, što navješćuje da bi cijena novca, ako se dobra likvidnost nastavi, mogla pasti. Na to ukazuje i pad kamate na zajmove na rok od tjedan dana s 12 na 10,50 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 230,3 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 8,49 posto, upisani su zapisi u iznosu od 161,8 milijun kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 48,5 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 10,0 posto, upisani zapisi u iznosu od 20 milijuna kuna. Od 11. ožujka ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 1,187 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren oko 60 posto manji promet nego tjedan dana prije. Pritom su cijene većine dionica pale. Najviše je, čak 55 kuna ili oko 2,7 posto, potonula cijena običnih dionica Zagrebačke banke. S gubitkom od 13 kuna slijedila ju je dionica Tvornica duhana Zagreb, no njezina se cijena ipak održala iznad razine od 1.300 kuna. Dionica Karlovačke pivovare pojeftinila je pak 10 kuna, dok je cijena Podravke pala sedam kuna. Na vrijednosti su izgubile i dionice Croatia banke (pet kuna), Istraturista (pet kuna) te Zagrebačke pivovare (tri kune). Na kratkoj listi dobitnica ovoga se tjedna našlo samo pet dionica. Osjetnije je, pet kuna, porasla samo cijena Kraša. Dionice Sunčanog Hvara i Dalmatinske banke poskupile su pak tri kune, Plive dvije, a Arenaturista jednu kunu. Povučen padom cijena dionica Zagrebačke banke, Karlovačke pivovare i Podravke, CROBEX indeks potonuo je ovoga tjedna devet bodova, na 1.009 bodova. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 10 - 12. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Obveznice JDB 75,25* 75,25* 75,25* 13.262.060 Dalmatinska banka 267 274 267 13.967 Pliva PLI-AA 584 599 588 316.773 Varaždinska banka I 190 195 190 119.771 Viktor Lenac 90 90 90 2.250 Zagrebačka b. ZAB-O 1.920 1.960 1.920 6.147.958 Arenaturist AREN-A 95 95 95 3.325 Croatia banka 160 160 160 20.480 Istraturist 80 80 80 2.400 Jadran-Turist 105 105 105 13.335 Karlovačka pivovara 600 615 600 123.134 Kraš KRAS-A 215 240 215 22.399 Laguna LAGP-A 920 950 940 233.285 Podravka PODR-A 158 167 163 244.352 Riviera RIVP-A 93 93 93 25.482 Splitska banka SKA 109 114 114 397.500 Sunčani Hvar SUNH-A 33 35 35 8.450 Tvornica duhana Zg 1.290 1.320 1.312 407.033 Varteks VART-1 48 48 48 4.800 Zagrebačka banka 2C 850 1.000 1.000 21.850 Zagrebačka banka 3E 1.295 1.350 1.300 350.865 Zagrebačka pivovara 564 568 564 1.699 Zlatni rat ZLAR-A 150 150 150 1.500 * postotak nominale 21.744.698 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Premda je na Varaždinskom tržištu ovoga tjedna aktivno bilo više od 20 dionica, promet je iznosio mršavih 1,4 milijuna kuna. Pritom su cijene većine dionica potonule. Najviše su pale cijene Tesle-Ericssona (35 kuna) i Slavonske banke (30 kuna). Pritom je cijena Tesle potonula ispod razine od 400 kuna. Pratile su ih dionice Hotela Haludovo i Plave lagune s gubitkom od oko 20 kuna. Osjetno su potonule i cijene Kraša te Podravke - sedam kuna - dok su dionice Jadran-Turista, Croatia linea, Arenaturista, Varteksa i Elke pojeftinile svega par kuna. Međutim, cijena dionica Tankerske plovidbe skočila je ovoga tjedna vrtoglavih 18,8 posto, pa se, po prvi puta ove godine, probila iznad razine od 300 kuna. Po dvoznamenkastoj stopi (12 posto) porasla je i cijena dionica Zagrebačke pekarne Klara. Dionicama Bjelovarske banke cijena je pak porasla 50-ak kunu, dok su dionice Jadran hotela poskupile tri kune. Ovoga je tjedna VIN indeks, povučen ponajviše snažnim padom cijena dionica Tesle, Slavonske banke i Lagune, potonuo 17 bodova ili 2,4 posto. Zbog toga je pao na najnižu ovogodišnju razinu - 666 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 09 - 12. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Arenaturist ARTUR 95 95 95 14.250 Bjelovarska banka 3.851 3.851 3.851 154.040 Centar banka IIA 300 300 300 12.000 Croatia line 63 66 63 18.981 Elektropromet Zg 100 100 100 5.200 Elka ELKA 70 72 70 7.620 Gosp. kred. banka V 50 50 50 2.000 Haludovo Malinska 50 50 50 3.550 Industrogradnja Zg 1.100 1.100 1.100 22.000 Istraturist ISTUR 80 80 80 4.000 Jadran hoteli Cr 261 280 280 3.972 Jadran-Turist JATUR 105 105 105 5.250 Kraš KRAS 210 212 210 44.420 PIK Đakovo 140 140 140 700 Plava laguna 935 940 940 35.670 Podravka PODRA 162 166 163 289.694 Podravska banka I 255 255 255 7.650 Podravska banka IIA 255 255 255 32.895 Riviera RIVIR 93 93 93 11.160 Slavonska banka A 1.370 1.401 1.370 51.295 Tankerska plovidba 270 309 309 109.765 Tesla-Ericsson TESLA 390 458 390 580.192 Varteks VART 48 54 48 25.527 Zag. pekarna Klara 280 280 280 5.880 1.447.711 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 05. ožujka 12. ožujka Promjena u % Frankfurt/DAX 30 4623,40 4839,60 + 4,67 London/FTSE-100 5695,60 5794,80 + 1,74 New York/DJIA 8539,24 8675,75 + 1,59 Tokyo/Nikkei 16848,55 16575,22 - 1,63 Američki ulagači ne znaju za predah. U proteklih tjedan dana Dow Jones indeks skočio je više od 1,5 posto, te se, po prvi puta u povijesti, probio duboko u područje iznad 8.600 bodova. Kupovna groznica na Wall Streetu zahvaljuje se svježim podacima koji ukazuju na rast američkog gospodarstva. Tako je, primjerice, objavljeno da je u veljači u SAD stvoreno oko 310 tisuća novih radnih mjesta. Pritom je stopa nezaposlenosti pala na najnižu razinu u posljednje 24 godine - 4,6 posto. Ti podaci ukazuju na vrlo dobru formu gospodarstva, pa su ulagači odlučili ignorirati upozorenja Intela, Motorole i Compaqa kako će njihovi poslovni rezultati u tekućem tromjesečju biti slabiji nego što se planiralo. I na europskim tržištima vlada vrlo dobro raspoloženje, pa se i u Londonu i u Frankfurtu cijene dionica kreću na najvišim razinama u povijesti. No, posljednjih dana entuzijazam ulagača splašnjava. U vrlo kratkom razdoblju cijene su dionica snažno porasle, pa se čini kako su se ulagači uplašili (pre)visoke razine cijena, kažu analitičari. Jedino su u Tokiju cijene dionica ovoga tjedna pale. Nikkei indeks potonuo je više od 250 bodova, što je posljedica neizvjesnosti vezane uz novi paket mjera vlade za poticanje gospodarstva, kao i učestalih korupcijskih afera. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 05. ožujka 12. ožujka Promjena u % USD/DEM 1,8130 1,8300 + 0,93 USD/JPY 127,10 129,20 + 1,65 GBP/USD 1,6500 1,6490 - 0,07 Cijena zlata: USD/Unca 05. ožujka 12. ožujka Promjena u % 294,90 293,65 - 0,43 Američki je dolar u snažnom zamahu. U odnosu na njemačku marku, ovoga se tjedna njegov tečaj probio iznad razine od 1,83 marke. U odnosu pak na japansku valutu, cijena dolara skočila je u područje iznad 129 jena. Uspon dolara prema marci posljedica je izjave Klausa-Dietera Kuehbachera, dužnosnika Bundesbanke, kako nema potrebe za povećanjem kamatnih stopa u Njemačkoj. Ako bi kamate trebalo mijenjati, prije bi trebalo razmišljati o njihovom smanjenju, kazao je on. To je točno, kažu analitičari, budući da njemačko gospodarstvo nije baš u najboljoj formi. Na to ukazuju podaci o njegovom vrlo mršavom rastu i rekordnoj razini nezaposlenosti. S druge pak strane, američko gospodarstvo raste po sasvim pristojnim stopama, a stopa je nezaposlenosti u veljači pala sa 4,7 na 4,6 posto, najnižu razinu u posljednje 24 godine. Obzirom na to, jačanje dolara prema marci sasvim je opravdano, kažu analitičari. Korupcijske afere nagrizaju jen U odnosu pak na japansku valutu, dolar je ojačao zbog nove korupcijske afere. Ovoga puta, u središnjoj japanskoj banci. Naime, jedan dužnosnik te banke osumnjičen je za primanje mita. Savjestan, kakvi Japanci jesu, guverner Bank of Japan Yasuo Matsushita odmah je ponudio ostavku. A to se, eto, događa samo mjesec dana nakon što je, također zbog korupcije, ostavku podnijeo ministar financija. Riječju, korupcija državnih službenika i slabost gospodarstva predstavljaju pretežak teret za japansku valutu. Tržišta nafte: Cijena barela ispod 13 dolara Čini se da neće biti ništa od izvanrednog sastanka članica OPEC-a na kojemu je trebalo biti riječi o mjerama za poticanje cijena nafte. Pored toga, čelnici Saudijske Arabije izjavljuju kako ona neće unilateralno smanjiti proizvodnju "crnog zlata". Zbog toga na svjetskim tržištima cijene nafte i dalje tonu. Tako je na Londonskom tržištu cijena barela nafte na termin u travnju pala na najnižu razinu u posljednjih devet godina - 12,85 dolara. Na NYMEX- u se pak na isti termin naftom trguje po 14,20 dolara. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 06 - 13. ožujka ’98. Valutai jedinica Tečaj06. ožujka Tečaj13. ožujka Promjenau % DEM 100 352,2600 352,5100 + 0,07 USD 1 6,3780 6,4555 + 1,21 GBP 1 10,5238 10,6426 + 1,12 JPY 100 5,0243 4,9951 - 0,59 ATS 100 50,0688 50,1044 + 0,07 ITL 100 0,3579 0,3585 + 0,16 CHF 100 433,2305 433,6345 + 0,09 SIT 100 3,7498 3,7750 + 0,67 Ovoga se tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB stabilno kretala iznad razine od 3,52 kune. Osim japanskog jena koji je pojeftinio oko 0,6 posto, sve su ostale valute dobile na vrijednosti. Britanska funta jača već mjesec dana. U tom je razdoblju njezin tečaj skočio više od 1,7 posto. Posljednja tri tjedna prati je slovenski tolar s dobitkom od oko 1,2 posto, dok su talijanska lira i austrijski šiling u posljednjih 15-ak dana ojačali svega 0,4, odnosno 0,1 posto. Američki je pak dolar samo ovoga tjedna poskupio više od 1,2 posto. U istom je razdoblju švicarski franak na vrijednosti dobio blagih 0,09 posto. 7. Vlada RH: Naknada proizvođačima mlijeka Granični prijelaz Stara Gradiška - Bosanska Gradiška osposobit će se za kontrolu svih vrsta roba uključujući i posebno rizične robe, kao što su nafta, naftni derivati, duhan i duhanske prerađevine, alkohol i slično, odlučeno je na sjednici hrvatske Vlade, održanoj u četvrtak. Otvaranje toga graničnog prijelaza temelji se na Aneksu Ugovora o određivanju graničnih prijelaza između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, potpisanog 26. rujna 1997. godine. Premijer mr. Zlatko Mateša opovrgnuo je teze pojedinih predstavnika zemalja Europske unije da je Hrvatska jedan od prijepornih čimbenika u normalizaciji odnosa s BiH. Ako je netko na tim prostorima činio maksimum u normalizaciji protoka ljudi i roba, onda je to bila Hrvatska, kazao je Mateša. Ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić najavio je da će početkom svibnja u Banja Luci biti otvoren Generalni konzulat Republike Hrvatske, te da će uskoro početi pregovori s Republikom Srpskom o uspostavi prometa i gospodarskih odnosa. Naknada proizvođačima mlijeka Kako bi se ublažili učinci PDV-a Vlada je na ovoj sjednici donijela odluku o isplati naknade proizvođačima svježeg pasteriziranog mlijeka. Uvedena je naknada proizvođačima svježeg pasteriziranog mlijeka u iznosu od 65 lipa po litri. Naknada je uvedena kako bi prodajna cijena svježeg pasteriziranog mlijeka sa 3,2 posto mliječne masti ostala na 2,90 kuna, a primjenjuje se od 1. siječnja ove godine. Odlukom Vlade povećana je i količinska carina pri uvozu merkantilne pšenice s 20 na 40 lipa po kilogramu, što znači da uvoz merkantilne pšenice poskupljuje. Konačnim prijedlogom zakona o šumskom sjemenu i šumskim sadnicama, koji je Vlada utvrdila na ovoj sjednici, uvodi se više reda u toj proizvodnji. Predlaže se da uvoz sadnog materijala bude pod kontrolu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. U Hrvatskoj se prosječno godišnje skupi oko 2.200 tona šumskog sjemena, a u rasadnicima se proizvede 28 do 35 milijuna šumskih sadnica. Vlada je prihvatila izvješće za prošlu te donijela program protupožarne zaštite za ovu godinu. Iako je broj požara u prošloj godini porastao u odnosu na 1996. za 9,6 posto, smanjena je prosječno opožarena površina sa 9,3 hektara u 1996. na 7,6 hektara u 1997. godini. Ministar unutarnjih poslova Ivan Penić upozorio je na nedostatak novca za suzbijanje požara. Najavio je kako će ovih dana biti osigurano pet novih cisterni, a posebno se pripremaju vatrogasne postrojbe. Posebna pozornost posvetit će se prevenciji zaštite od požara u priobalnom području, kazao je Penić. Premijer Mateša upozorio je da lokalna samouprava i uprava nisu ispunile svoje obveze iz prošlogodišnjeg programa. Zadužio je ministra unutarnjih poslova da održi sastanke sa županima, gradonačelnicima i načelnicima gradova i općina, posebice s područja visokog požarnog rizika. "Zaštita od požara nije samo briga Vlade nego i obveza jedinica lokalne uprave i smouprave", poručio je Mateša. Hrvatska se, rečeno je također, obvezala potpisati zajedničku konvenciju o sigurnosti zbrinjavanja istrošenog goriva i radioaktivnog otpada. Tu je konvenciju do 12. veljače potpisalo 29 zemalja. 8. Statistika U HRVATSKOJ 10,08 MLRD KUNA NEPODMIRENIH NALOGA ZA PLAĆANJE - U Hrvatskoj je potkraj prosinca prošle godine iznos nepodmirenih prijavljenih naloga za plaćanje, za čije izvršenje nije bilo dovoljno sredstava na računima pravnih osoba dužnika pri Zavodu za platni promet (ZAP), dosegnuo 10,08 milijardi kuna, što je 1,2 posto više nego u mjesecu ranije. Prema podacima ZAP-a, koji nisu potpuni, u prosincu je bilo 20.408 insolventnih tvrtki, tj. 0,1 posto manje nego u studenom, u kojima je bilo zaposleno 129.742 djelatnika ili dva posto manje. Promatrano po oblicima vlasništva, najveći je broj insolventnih tvrtki, njih 18.169, kao i najveći iznos nenaplaćenih naloga, 6,76 milijardi kuna, evidentiran kod tvrtki u privatnom vlasništvu. Najteže stanje s podmirivanjem obveza zabilježeno je u trgovini na veliko i posredovanju u trgovini. Na nju se odnosilo 2,44 milijardi kuna nenaplaćenih naloga. Slijedi trgovina na malo i popravci predmeta za kućenstvo s 1,55 milijardi kuna, te poljoprivreda, lov i usluge povezane s njima, s 916,2 milijuna kuna duga. Od ukupnog broja insolventnih tvrtki, njih 86 posto imalo je blokiran račun 60 i više dana, a na njih se odnosilo 96,5 posto prijavljenih nepodmirenih naloga. Do 30 dana blokada je računa trajala u 1790 tvrtki, a do 60 dana u njih 1065. Ukupna su novčana sredstva svih pravnih osoba na računima ZAP-a, prema stanju krajem prosinca lani, iznosila 13,2 milijarde kuna, što je 4,8 posto više nego u mjesecu ranije i 18,4 posto više nego u prosincu 1996. U HRVATSKOJ 1,33 MILIJUNA ZAPOSLENIH - U Hrvatskoj je u siječnju ove godine bilo 1,33 milijuna zaposlenih ili 0,5 posto manje nego u prosincu 1996. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa nezaposlenosti bila je 17,9 posto, odnosno 0,3 postotna boda viša. U poslovnim subjektima, uključujući Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova, u siječnju je radilo 1,02 milijuna osoba, što je 0,7 posto manje. Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama dosegnuo je 200,7 tisuća, tj. 0,5 posto više, dok je aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika bilo 117,7 tisuća - 0,9 posto manje. U poslovnim subjektima, odnosno trgovačkim društvima, tvrtkama, ustanovama, tijelima, fondovima, udrugama, organizacijama i njihovim dijelovima, bez Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova i individualnih poljoprivrednika, u siječnju je bilo 944,2 tisuće zaposlenih, 0,7 posto manje nego u mjesecu ranije i 4,1 posto manje nego u siječnju lani. Najviše zaposlenih bilo je u prerađivačkoj industriji - 274,69 tisuća, 0,8 posto manje nego u lanjskom prosincu i 6,7 posto manje nego u siječnju prošle godine. Slijedi trgovina, popravak motornih vozila i predmeta za kućanstvo sa 125,46 tisuća zaposlenih u siječnju ove godine, što je 0,8 posto manje nego u prethodnom mjesecu i 6,6 posto manje nego u siječnju lani. 181157 MET mar 98