FINANCIJSKI BILTEN 225

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCXXV. 26. veljače - 05. ožujka 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Graditeljstvo osloboditi administriranja 8. Izvješće sa sjednice Savjeta Hrvatske narodne banke 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 26. II. 85.600.000 70.600.000 9,52 % 127.095.000 27. II. 80.000.000 60.200.000 9,29 % 40.328.000 28. II. - - 8,29 % 36.154.000 02. III. 195.500.000 160.500.000 10,55 % 15.333.000 03. III. 185.000.000 127.800.000 11,50 % 25.781.000 04. III. 100.000.000 54.889.000 10,73 % 66.430.000 05. III. 90.000.000 58.750.000 10,63 % - Dnevni prosjek 122.683.000 88.790.000 10,37 % 51.853.500 Zbog plaćanja poreza na dodanu vrijednost i akontacija poreza na dobitak, krajem prošloga tjedna računi su se banaka naglo ispraznili. U subotu je ukupan saldo pao čak ispod 300 milijuna kuna. Pritom je snažno porasla potražnja za novcem, pa se početkom tjedna u dnevnom kreditiranju kretala na rekordno visokim razinama - u ponedjeljak je iznosila gotovo 200 milijuna kuna. Premda je i ponuda vrlo visoka, svakodnevno velik dio potražnje ostaje nepokriven. Nestašica novca izazvala je i rast njegove cijene, pa je kamata na opozivne kredite skočila sa 7,0 na čak 10,0 posto, što predstavlja rast veći od 40 posto. Porasla je, također, i cijena ročnih kredita, pa je kamata na plasmane na rok od mjesec dana skočila s 11 na 13, pa čak i 15 posto (međubankarski krediti). Plasmani štedionicama na isti rok odobravani su pak po 17 posto. Treba reći i to, da je polovicom tjedna, nakon duljeg vremena, jednoj banci u pokrivanju manjka na računu pomogla Hrvatska narodna banka - interventnim kreditom. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 137,1 milijun kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 8,49 posto, upisani su zapisi u iznosu od 135,1 milijun kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 9,50 posto, upisani zapisi u iznosu od dva milijuna kuna. Od 04. ožujka ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 1,113 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Početkom je tjedna na Zagrebačkoj burzi bilo vrlo burno. Uz vrlo visok promet, cijene su dionica snažno porasle. Najveći su rast zabilježile obične dionice Zagrebačke banke i Plive. Tako je cijena Zabe samo u jednom danu porasla 110 kuna ili više od 5,7 posto, te se, po prvi puta nakon mjesec dana, probila iznad razine od 2.000 kuna. Snažno je, više od četiri posto, skočila i cijena Plive, zbog čega je dosegnula najvišu ovogodišnju razinu - 635 kuna. Međutim, snažan pad cijena dionica na Londonskom tržištu polovicom tjedna nije poštedio ni naše dionice, pa je cijena Plive ponovno potonula ispod 600, a Zabe ispod 2.000 kuna. Ipak, cijene tih dionica kreću se na višim razinama nego tjedan dana prije. Na vrijednosti je ovoga tjedna dobila i dionica Tvornice duhana Zagreb. Skočivši 35 kuna, njezina se cijena probila iznad razine od 1.300 kuna. Dionica Končara poskupila je pak 20, dok je cijena Sunčanog Hvara porasla par kuna. Većina ostalih dionica ovoga je tjedna izgubila na vrijednosti. Cijena Jadranskog naftovoda pala je više od 20 posto, zbog čega je potonula duboko ispod razine od 3.000 kuna. Dionica Lagune pojeftinila je pak 70-ak kuna, pa joj je cijena zaronila ispod tisuću kuna. Osjetnije je, 15-ak kuna, pala i cijena Dalmatinske banke, dok je dionica Kraša pojeftinila 10-ak, a Varaždinske banke pet kuna. Zahvaljujući rastu cijena dionica Zagrebačke banke i Plive, CROBEX indeks osvojio je ovoga tjedna 30 bodova, te dosegnuo 1.018 bodova. Cash dražba HFP Na Burzi je u četvrtak održana i dražba Hrvatskog fonda za privatizaciju na kojoj je za gotovinu prodano 47 dionica zadarske Mljekare. Po cijeni od 16,5 tisuća kuna taj je paket dionica kupila brokerska kuća Fima. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 03 - 05. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Obveznice JDB 74,50* 75,50* 75,50* 30.147.699 Dalmatinska banka 264 280 264 245.164 Pliva PLI-AA 586 635 586 8.021.279 Varaždinska banka I 190 195 190 497.550 Zagrebačka b. ZAB-O 1.915 2.050 1.975 16.586.374 Arenaturist AREN-A 94 95 94 67.397 Croatia banka CRB 160 160 160 6.880 Elka ELKA 70 70 70 3.430 Istraturist ISTT-A 85 85 85 4.250 Jadranski naftovod 2.500 2.500 2.500 25.000 Jadran-Turist 110 110 110 6.600 Jadroplov JDPL 84 84 84 12.180 Karlovačka pivovara 600 610 610 728.120 Končar KONEL 230 230 230 133.630 Kraš KRAS-A 210 225 210 107.893 Laguna LAGP-A 941 1.049 941 150.583 Podravka PODR-A 165 170 170 660.030 Riviera RIVP-A 94 96 94 80.015 Splitska banka SKA 113 114 114 55.255 Sunčani Hvar SUNH-A 30 32 32 21.800 Tvornica duhana Zg 1.300 1.325 1.325 492.115 Varteks VART-1 49 50 49 6.855 Zagrebačka banka 2C 1.000 1.000 1.000 14.000 Zagrebačka banka 3E 1.300 1.399 1.300 75.925 * postotak nominale 58.162.204 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren oko pola milijuna kuna manji promet nego tjedan dana prije. Aktivne su bile 22 dionice, a cijene su većine njih potonule. Najveći je pad cijene, čak 500 kuna ili 16,6 posto, zabilježila dionica Jadranskog naftovoda. Po dvoznamenkastoj stopi (12 posto) potonula je i cijena dionica Croatia linea. Dionici Plave lagune cijena je pak pala 55 kuna, zbog čega je zaronila duboko ispod razine od 1.000 kuna. Osjetno su potonule i cijene dionica Končara (16 kuna) te Hotela Imperial (10 kuna), dok su dionice Riviere, Istraturista, Sunčanog Hvara, Jadran hotela i Podravke pojeftinile svega par kuna. S druge strane, najviše je, čak 10,6 posto, skočila cijena dionica Croatia banke - sa 150 na 166 kuna - a slijedila ju je dionica Slavonske banke s dobitkom od 30 kuna. Dionica Tesle-Ericssona poskupila je pak 15-ak kuna, dok je dionici Tankerske plovidbe cijena porasla tri kune. Povučen ponajviše padom cijena Jadranskog naftovoda i Plave lagune, VIN indeks potonuo je ovoga tjedna čak 24 boda ili 2,2 posto. Zbog toga je, nakon mjesec dana, ponovno zaronio duboko ispod razine od 700 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 02 - 05. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Bjelovarska banka 3.800 3.800 3.800 767.600 Croatia line 66 76 66 5.986 Croatia banka 166 166 166 3.320 Hotel Imperial 70 70 70 3.640 Industrogradnja Zg 1.100 1.100 1.100 39.600 Istraturist ISTUR 80 84 80 25.100 Jadran hoteli Cr 277 280 277 9.755 Jadranski naftovod 2.500 2.600 2.500 30.900 Jadran-Turist JATUR 110 110 110 2.750 Končar KONCR 229 229 229 11.450 Kraš KRAS 215 225 217 54.993 Plava laguna PLAG 960 1.000 960 46.280 Podravka PODRA 165 171 170 288.411 Podravska banka I 255 255 255 765 Podravska banka IIA 255 255 255 20.910 Riadria banka RIABA 120 120 120 14.760 Riječka banka 140 142 140 43.406 Riviera RIVIR 93 93 93 837 Slavonska banka A 1.400 1.400 1.400 1.400 Sunčani Hvar SUNHV 30 30 30 16.950 Tankerska plovidba 226 260 260 123.420 Tesla-Ericsson TESLA 425 458 425 726.192 2.238.425 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 26. veljače 05. ožujka Promjena u % Frankfurt/DAX 30 4692,03 4623,40 - 1,47 London/FTSE-100 5764,80 5695,60 - 1,21 New York/DJIA 8457,78 8539,24 + 0,96 Tokyo/Nikkei 16501,70 16848,55 + 2,10 Početkom tjedna na Wall Streetu je vladala prava euforija. Cijene su dionica snažno rasle, zbog čega se Dow Jones indeks, po prvi puta u povijesti, probio iznad razine od 8.500 bodova. Bila je to posljedica svježih podataka koji pokazuju da američko gospodarstvo suzdržano raste, unatoč azijskoj krizi. Kako je, pritom, i inflacija pod kontrolom, Fed doista nema nikakova razloga za povećanje kamata. Međutim, u srijedu je, nakon pet dana neprestanog uspona, DJIA indeks potonuo gotovo 50 bodova, što je posljedica pada cijena tehnoloških dionica. Naime, toga je dana Intel objavio kako će prihodi kompanije u tekućem tromjesečju, zbog pada narudžbi, biti manji nego što se očekivalo. Analitičari smatraju kako Intelovo upozorenje ukazuje na usporavanje rasta tehnološkog sektora. Stoga je daljnja sudbina cijena dionica na Wall Streetu vrlo neizvjesna. I na Tokijskom se tržištu cijene dionica kreću na nešto višim razinama nego prošloga tjedna. No, posljednjih dana ulagači baš i nisu raspoloženi za kupnju dionica, pa se do kraja tjedna očekuje pad cijena. Na Londonskoj su pak burzi cijene dionica ovoga tjedna snažno pale. Nakon što se početkom tjedna, po prvi puta u povijesti, probio iznad razine od 5.800 bodova, polovicom tjedna Footsie indeks potonuo je duboko ispod 5.700 bodova. Naime, britansko je gospodarstvo u snažnom zamahu, što bi moglo izazvati jačanje inflacijskih pritisaka. Zbog toga bi pak, smatraju analitičari, Bank of England uskoro mogla povećati kamatne stope. I u Frankfurtu su cijene dionica pale. DAX indeks potonuo je oko 70 bodova. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 26. veljače 05. ožujka Promjena u % USD/DEM 1,8208 1,8130 - 0,43 USD/JPY 128,16 127,10 - 0,83 GBP/USD 1,6430 1,6500 + 0,42 Cijena zlata: USD/Unca 26. veljače 05. ožujka Promjena u % 292,75 294,90 + 0,73 Kako je japanska vlada najavila dodatni paket mjera za poticanje gospodarstva, koji bi mogao sadržavati porezno rasterećenje i povećanje potrošnje, japanski je jen ojačao. Zbog toga je tečaj američkog dolara početkom tjedna potonuo čak ispod razine od 126 jena. Međutim, polovicom je tjedna počeo oporavak američke valute. Uspon dolara potaknuo je podatak američke Nacionalne udruge menadžera nabave (NAPM) da je u veljači indeks poslovne aktivnosti skočio s 52,4 na 53,3 indeksnih bodova. Obzirom na azijsku krizu, ovaj podatak ukazuje na iznenađujuću snagu američkog gospodarstva. Zbog toga se cijena dolara vratila iznad razine od 127 jena. Jačanje "zelenbaća" prema jenu posljedica je, također, vijesti o uhićenju još dvojice dužnosnika japanskog Ministarstva financija koji su osumnjićeni za primanje mita od nekoliko financijskih institucija. Uskoro povećanje kamata u Britaniji? Osjetan rast zabilježio je ovoga tjedna tečaj britanske funte. Naime, svi podaci pokazuju kako je britansko gospodarstvo u snažnom zamahu, što bi moglo izazvati jačanje inflacijskih pritisaka. Kako bi to spriječila, središnja bi banka uskoro mogla stegnuti kreditnu politiku, smatraju analitičari. A uz više kamate, porasla bi i privlačnost britanske valute. Tržišta nafte: Miran tjedan Na naftnim je tržištima tjedan protekao vrlo mirno, pa cijene nisu osjetnije oscilirale. Tako se na Londonskom tržištu cijena barela nafte na termin u travnju i dalje kreće oko 13,90 dolara. Na NYMEX-u se pak na isti termin naftom trguje po 15,30 dolara. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 27. II. - 06. III. ’98. Ovoga je tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB dosegnula najvišu razinu u posljednja četiri mjeseca - 3,5279 kuna. I većina je ostalih valuta dobila na vrijednosti. Britanska funta jača već tri tjedna i u tom je razdoblju poskupila oko 0,6 posto. Posljednjih 15-ak dana prati je slovenski tolar s dobitkom od pola posto. Otprilike toliko poskupio je ovoga tjedna i japanski jen, dok je talijanska lira ojačala gotovo 0,3 posto. Na vrijednosti je dobio i austrijski šiling. No, neznatno. Ostale su pak valute oslabile. Švicarski franak ponire već mjesec dana. U tom je razdoblju njegov tečaj potonuo nešto više od jedan posto. Američki je pak dolar samo ovoga tjedna pojeftinio oko pola posto. Valutai jedinica Tečaj27. veljače Tečaj06. ožujka Promjenau % DEM 100 352,1100 352,2600 + 0,04 USD 1 6,4073 6,3780 - 0,46 GBP 1 10,4964 10,5238 + 0,26 JPY 100 5,0010 5,0243 + 0,46 ATS 100 50,0454 50,0688 + 0,04 ITL 100 0,3570 0,3579 + 0,25 CHF 100 435,4294 433,2305 - 0,51 SIT 100 3,7366 3,7498 + 0,35 7. Vlada RH: Graditeljstvo osloboditi administriranja Red i stabilnost u financijskom sustavu jedna je od temeljnih odrednica Vlade, a tome će pridonjeti i Konačni prijedlog zakona o štedno-kreditnim zadrugama kojeg je Vlada sa sjednice, održane u četvrtak, uputila u saborsku proceduru. Utvrđen je i konačni zakonski prijedlog o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera. Idući tjedan, rečeno je, bit će otvorena dva novoizgrađena doma umirovljenika u Udbini i Zemuniku. Po predloženom zakonu štedno-kreditnu zadrugu može osnovati najmanje 30 poslovno sposobnih fizičkih osoba - obrtnika i drugih koji svojim radom obavljaju samostalnu djelatnost. Zadruga je financijska institucija zadrugara u čijem poslovanju sudjeluje svaki zadrugar prema načelu uzajamne pomoći. Kontrolu nad poslovanjem obavljat će Ministarstvo financija. Kako Hrvatska do sada nije imala instituciju koja okuplja inženjere zakonom se predlaže osnovati Hrvatsku komoru arhitekata i inženjera. Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Marko Širac istaknuo je kako strani ulagači u Hrvatskoj traže sigurnost za svoja ulaganja upravo na temelju pravila koje provodi komora i s njom povezane institucije. Kako od naših inženjera i postojećih strukovnih institucija ne mogu dobiti potrebna jamstva, za pomoć se obraćaju stranim inženjerima, koji na taj način preuzimaju velike projekte u Hrvatskoj. Time su, naglasio je Širac, hrvatski inženjeri u podređenom položaju. Upravo stoga osnivanje komore pomoći će u rješavanju njihova statusa, a hrvatski inženjeri, članovi komore, moći će sudjelovati i na međunarodnim natječajima. Potpredsjednik Vlade Jure Radić potrebnim smatra izbjeći suvišno administriranje zbog kojeg je, primjerice, za gradnju pojedine dionice ceste potrebno pribaviti i nekoliko stotina potvrda i dozvola. Po njegovom mišljenju dovoljan bi bio samo jedan potpis i to inženjera - nositelja projekta. Premijer Mateša dodao je kako je, uz ostalo, cilj predloženog zakona ukinuti diskreciona prava činovnika hoće li ili neće nekome izdati potrebnu dozvolu. Vlada je uredbama osnovala domove umirovljenika u Udbini i Zemuniku koji će biti otvoreni idući tjedan. Umirovljenički dom u Udbini ima 70 smještajnih mjesta, a onaj u Zemuniku 75, kazao je ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara, navodeći da je u tijeku dovršetak smještajnih kapaciteta u umirovljeničkim domovima u Nuštru, Splitu i Dubrovniku. Za iduću se godinu, kazao je Škara, planira izgradnja ili adaptacija dodatnih 400 mjesta u umirovljeničkim domovima. Vlada je odlučila povećati carinu za uvoz vina sa 2,25-3,70 kuna na 3,90-5,00 kuna po litri. Za jaka alkoholna pića, primjerice za uvoz votke, na što se dosada nije plaćala carina, carina od danas iznosi 12 kuna po litri. No, snižena je carina za uvoz merkantilnog krumpira sa 0,70 na 0,20 kuna po kilogramu. Upravo je to snižavanje carine za uvoz krumpira ponukalo ministra unutarnjih poslova Ivana Penića da ustvrdi kako često mijenjanje carina izaziva nesigurnost proizvođača. Upitao je zašto ne ustrajati na politici da se u Hrvatskoj proizvede dovoljno krumpira za domaće potrebe. Ministar Penić na ovoj je sjednici govorio i o stanju u prometu u prošloj godini te o mjerama koje je potrebno donijeti do početka turističke sezone, u kojoj se očekuje 20 posto veći promet od lanjskoga. Nakon kraće rasprave, u kojoj su sudjelovali ministri turizma te pomorstva, prometa i veza Sergej Morsan i Željko Lužavec, premijer Zlatko Mateša zadužio ih je za provedbu mjera, a to su, uz ostalo, kontakti sa županima, uređenje cesta i okoliša, kontakti s HAK-om, kako bi se na vrijeme utvrdile obveze i odgovornosti. Ministru Lužavcu je kazao kako se ne smije ponoviti situacija iz prošle godine kada su radovi na cestama otpočeli 1. srpnja. Vlada je na ovoj sjednici utvrdila i Konačni prijedlog zakona o službenoj uporabi jezika i pisama nacionalnih manjina. Slijedom Vladine odluke Hrvatska uprava za ceste rasporedit će na 13 županijskih uprava za ceste neutrošenih 20,6 milijuna kuna. 8. Izvješće sa sjednice Savjeta Hrvatske narodne banke Najnovija novčana i gospodarska kretanja u zemlji i analiza kreditne i kamatne politike hrvatskih banaka u prošloj godini bile su središnje teme rasprave na redovitoj mjesečnoj sjednici Savjeta Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba, izviješćeno je iz HNB-a. Podaci o kretanju cijena u veljači - maloprodajne cijene porasle su prema prethodnom mjesecu za 0,4 posto i troškovi života za 0,7 posto, dok su cijene proizvođača bile za 0,1 posto manje - potvrđuju ranije procjene da će uvođenje poreza na dodanu vrijednost izazvati jednokratni cjenovni pomak, nakon kojega se može očekivati smirivanje. Ova velika promjena u poreznom sustavu prošla je i bez bilo kakvih zamjetnijih poremećaja u ukupnoj likvidnosti. Dosad raspoloživi pokazatelji govore o povoljnim učincima spomenutog poreza glede ravnomjernog punjenja državnog proračuna. Stoga se u predstojećem razdoblju ne nameće potreba niti kratkoročnog zaduživanja državnog proračuna kod središnje banke, ali je neophodna njihova kontinuirana suradnja kako bi se tokovi novca usklađivali tako da bi se i nadalje očuvala zadovoljavajuća stabilnost cijena i tečaja kune, navodi se u priopćenju. Promjene u novčanoj politici zasad nisu potrebne, stoji u priopćenju i dodaje: Plasmani banaka rasli su, doduše, i na početku ove godine u visokim iznosima - siječanjski prirast plasmana iznosio je oko 700 milijuna kuna - ali ipak sporije nego u prošloj godini. Prosječna kamatna stopa na kunske plasmane porasla je za 0,6 postotnih poena i iznosila je oko 14,7 posto, dok je prosječna kamatna stopa na kunske depozite povećana za 0,3 postotna poena i sada je na razini 4,67 posto. Likvidnost je zadovoljavajuća, tako da su banke krajem veljače držale u blagajničkim zapisima HNB oko 946 milijuna kuna, što je više nego krajem prethodnog mjeseca. Intervencija središnje banke na deviznom tržištu tijekom prošloga mjeseca nije bilo, a tečaj kune ostao je stabilan. Članovi Savjeta upoznati su s rezultatima prve obrade istraživanja u koje je uključeno 55 hrvatskih banaka, a kojim se nastojao dobiti što potpuniji uvid u vođenje kreditne i kamatne politike, organiziranost i pozornost koju posvećuju procjeni rizičnosti projekata i korisnika kojima odobravaju sredstva, te drugim sastojcima zdravog i stabilnog bankovnog poslovanja. Iz tog istraživanja nastojat će se, kako je priopćeno, izvući pouke kojim mjerama bi središnja banka mogla poticati daljnji razvoj i stabilnost bankovnog sustava, kako bi se što spremnije sučeljavao sa rastućom konkurencijom i novim izazovima u suvremenom financijskom poslovanju. Na zahtjev Nadzornog odbora Dubrovačke banke d.d. Savjet HNB ocijenio je da predloženi kandidat za predsjednika Uprave te banke Dario Kaurić ispunjava propisane uvjete i dao prethodnu suglasnost za njegovo imenovanje, a isto takvu suglasnost dobila je i nova uprava zagrebačke Centar banke d.d., čiji Nadzorni odbor je za mjesto predsjednice Uprave odabrao Gordanu Zrinšćak, a za članice Uprave Ljiljanu Podhraški i Ružicu Vađić. Savjet HNB nastavit će svoj rad bez trojice dosadašnjih članova - Marina Kružićevića, Borislava Škegre i Branka Vukmira - kojima je istekao šestogodišnji mandat na ovoj dužnosti, tijekom kojega su svojim savjesnim i predanim radom dali značajan doprinos ukupnim dosadašnjim učincima središnje novčane institucije, kaže se na kraju priopćena sa sjednice Savjeta HNB-a. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća od 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 70 milijuna kuna. No, kako su pristigle ponude u iznosu od čak 105,3 milijuna kuna, Ministarstvo je povećalo iznos emisije na 85,3 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena dosegnula je 99,031 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 8,50 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena bila je pak 98,919 kuna, što predstavlja kamatu od 9,50 posto. Jedinstvena prodajna cijena određena je na 98,986 kuna, što znači da se zapisi izdaju uz kamatnu stopu od 8,90 posto. Inače, udio nebankarskih sredstava u upisanom iznosu emisije iznosio je čak 43,3 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 17. ožujka, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 120 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. Inače, ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 434,1 milijun kuna. Na rok od 42 dana upisani su zapisi u iznosu od 205,1 milijun kuna. Na rok od 91 dan upisani su zapisi u iznosu od 104,9 milijuna kuna, dok je iznos zapisa na rok od 182 dana dosegnuo 124,1 milijun kuna. 10. Statistika NIŽE CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA- Siječanjske cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj bile su 0,8 posto niže nego u mjesecu ranije i 0,4 posto u odnosu na lanjski siječanj, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, u siječnju su kapitalni proizvodi poskupjeli 1,9 posto prema prosincu, te trajni proizvodi za široku potrošnju 1,8 posto. Cijena netrajnih proizvoda za široku potrošnju pala je 0,5 posto, kao i cijena intermedijarnih proizvoda, osim energije, dok je energija pojeftinila 3,3 posto. Promatrano po područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti, cijene u rudarstvu i vađenju povećane su 0,6 posto prema prosincu i 1,3 posto prema siječnju lani, dok su u prerađivačkoj industriji one smanjene jedan posto u odnosu na prosinac i 1,4 posto u odnosu na siječanj 1996. U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom cijene su u siječnju ostale na istoj razini kao i u prosincu, a prema siječnju lani porasle su 5,3 posto. SIJEČANJSKA INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA VIŠA 1,1 POSTO - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u siječnju ove godine porasla 1,1 posto u odnosu na isti mjesec lani, prethodni su podaci Državnog zavoda za statistiku. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, najviše je uvećana industrijska proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju - osam posto. Inače, prema prošlogodišnjim podacima u hrvatskom bruto domaćem proizvodu (BDP), ti proizvodi imaju udio od 4,03 posto. Istodobno, proizvodnja energije, čiji udio u BDP-u iznosi 14,77 posto, povećana je 1,2 posto. Netrajnih je proizvoda za široku potrošnju proizvedeno jedan posto više, a njihov je udio u BDP-u dosegnuo 34,44 posto. S udjelom u BDP-u od 11,50 posto, industrijska je proizvodnja kapitalnih proizvoda u siječnju bila niža 0,4 posto. Intermedijalnih je proizvoda, osim energije, pak, proizvedeno 0,3 posto manje, dok je njihov udio u BDP-u lani iznosio 32,69 posto. U siječnju je, prema područjima i odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, čiji je udjel u BDP-u 12,14 posto, industrijska proizvodnja bila viša 5,3 posto u usporedbi s istim lanjskim mjesecom. Isto tako, porasla je i proizvodnja u prerađivačkoj industriji i to 1,4 posto. Od ukupno 23 djelatnosti u prerađivačkoj industriji, koje u hrvatskom BDP-u sudjeluju s 84,94 posto, u njih je 15 ostvarena veća proizvodnja. Pritom je najviše porasla u proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda - 53,8 posto. U osam je djelatnosti prerađivačke industrije zabilježen pad industrijske proizvodnje, a najviše, odnosno za 74,9 posto, u proizvodnji uredskih strojeva i računala. U promatranom je mjesecu prema NKD-u, industrijska proizvodnja u rudarstvu i vađenju smanjena 3,4 posto u odnosu na siječanj 1997. godine. Udio te djelatnosti u BDP-u bio je 2,92 posto. PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA LANJSKI PROSINAC: 2544 KUNE- Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je za prosinac prošle godine iznosila 2544 kune, što je, po podacima Državnog zavoda za statistiku, nominalno 0,8 posto više nego u mjesecu ranije, i realno 9,4 posto više nego u prosincu 1996. U privredi je prosječna mjesečna neto plaća za prosinac, prema realnim pokazateljima, iznosila 2483 kune, tj. 8,7 posto više nego u istom mjesecu 1996., a u neprivredi 2704 kune ili 10,8 posto više. U industriji i rudarstvu ona je porasla 8,6 posto na 2385 kuna. Najviša plaća u privredi je isplaćena u financijskim i drugim uslugama. Iznosila je 3332 kune, što je realno 8,5 posto više. Od neprivrednih djelatnosti, najviša prosječna neto plaća za prošlogodišnji prosinac isplaćena je u tijelima državne vlasti, tijelima lokalne samouprave, fondovima, udruženjima i organizacijama - 2879 kuna, tj. 8,9 posto više nego u istom mjesecu 1996. Prosječna hrvatska neto plaća u prošloj godini iznosila je 2377 kuna, što je realno 12,3 posto više nego u 1996. Pritom je u privredi dosegnula 2329 kuna ili 11,7 posto više, a u neprivredi 2505 kuna, tj. 13,7 posto više. IZVOZ SMANJEN 28,8 POSTO - U Hrvatskoj je tijekom ovogodišnjeg siječnja uvezeno robe u vrijednosti 606,49 milijuna američkih dolara, sedam posto manje nego u istom lanjskom mjesecu. Izvezeno je, pak, robe za 344,69 milijuna dolara, 28,8 posto manje, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Ponajprije je to posljedica pada uvoza proizvoda za reprodukciju od 21,9 posto na 279,73 milijuna dolara, te uvoza proizvoda za široku potrošnju, koji je smanjen 3,5 posto na 155,82 milijuna dolara. Uvoz proizvoda za investicije porastao je, pak, 28,5 posto na 170,94 milijuna dolara. Vrijednost izvezenih proizvoda za investicije porasla je u ovogodišnjem siječnju 42,3 posto na 41,65 milijuna dolara u odnosu na lanjski siječanj. Izvoz proizvoda za široku potrošnju smanjen je 26,2 posto na 134,42 milijuna dolara, a proizvoda za reprodukciju 38,1 posto na 168,63 milijuna dolara. Uvoz roba iz zemalja Europske Unije (EU), u tom je mjesecu porastao 7,1 posto na 448,87 milijuna dolara, dok je izvoz u te zemlje bio manji 26,9 posto na 205,99 milijuna dolara. Najznačajniji hrvatski trgovinski partneri iz EU bili su Njemačka i Italija. Naime, iz Njemačke je uvezeno robe u vrijednosti 117,64 milijuna dolara ili 4,5 posto više, a na to je tržište izvezeno robe za 80,78 milijuna dolara, tj. 9,8 posto manje. Istodobno, iz Italije je na hrvatsko tržište uvezeno robe vrijedne 86,99 milijuna dolara ili 20,7 posto manje, a izvoz u tu zemlju bio je vrijedan 67,99 milijuna dolara ili 36,5 posto manji. Uvoz iz Makedonije dosegnuo je u siječnju vrijednost od 3,25 milijuna dolara što je u odnosu na lanjski siječanj 143,7 posto više, a izvoz u tu zemlju bio je na razini 8,6 milijuna dolara - 55,5 posto viši. U Hrvatsku je iz Bosne i Hercegovine uvezeno 34,1 posto više robe za 9,6 milijuna dolara, no, izvoz je smanjen 38,7 posto na 43,41 milijun dolara. Uvoz iz Slovenije istodobno je smanjen za 26,9 posto na 42,28 milijuna dolara, a izvoz na to tržište bio je 55,9 posto manji u vrijednosti 33,66 milijuna dolara. 181154 MET mar 98