FINANCIJSKI BILTEN 224

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCXXIV. 19 - 26. veljače 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: O poticanju poljoprivrede 8. Zagrebačka banka najavljuje prodaju dionica TDZ 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 19. II. 68.000.000 61.800.000 8,44 % 93.792.000 20. II. 100.000.000 98.100.000 8,38 % 12.000.000 21. II. - - 7,38 % 167.000 23. II. 25.000.000 22.200.000 12,03 % 0 24. II. 27.200.000 27.200.000 8,45 % 32.000.000 25. II. 48.950.000 48.950.000 8,75 % 94.909.000 26. II. 85.600.000 70.600.000 9,52 % - Dnevni prosjek 59.125.000 54.808.000 9,26 % 38.811.000 Početak tjedna djelovao je idilično. Niti jedna banka nije bila "u minusu", a ukupan saldo na računima iznosio je oko 700 milijuna kuna. Zahvaljujući vrlo visokoj likvidnosti, cijena je novca pala, pa su, primjerice, opozivni krediti plasirani po kamati od 7,0 posto. Međutim, u srijedu su se, zbog povećane potrošnje deponenata (plaćanje PDV-a), računi banaka naglo ispraznili. Ukupan saldo pao je te večeri na svega 411 milijuna kuna. Zbog toga su naglo porasle i noćna i dnevna potražnja, dok je ponuda novca drastično pala. Kako bi popunile račune, mnoge su banke povukle ranije plasirana sredstva (u četvrtak je povučeno više od 50 milijuna kuna). Banke koje su morale vratiti te kredite pokušale su na Tržištu pronaći svježi novac. No nisu uspjele. Zbog nestašice novca, porasla mu je i cijena. Tako su opozivni krediti u četvrtak odobravani po 7,5 i 8,0 posto, dok su na rok od mjesec dana sredstva plasirana po 12 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 216,1 milijun kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 8,49 posto, upisani su zapisi u iznosu od 191,1 milijun kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 9,5 posto, upisani su zapisi u iznosu od 15 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 10,0 posto, upisani zapisi u iznosu od 10 milijuna kuna. Od 25. veljače ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 1,142 milijarde kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Da nije bilo golemih transakcija državnim obveznicama, ovaj tjedan ne bi ostao dugo u sjećanju. Ovako, ostvaren je promet od čak 62,5 milijuna kuna. Uz promet od čak 46 milijuna kuna, obveznicama JDB serije cijena se kretala u rasponu od 74,50 do 75,55 posto nominalne cijene. Od dionica najveći je pak rast zabilježila Tvornica duhana Zagreb kojoj je cijena porasla 40 kuna. Slijedile su je obične dionice Zagrebačke banke i Plive s dobitkom većim od 20 kuna. Dionica Zagrebačke pivovare poskupila je 15 kuna, dok su cijene Dalmatinske banke i Karlovačke pivovare porasle 10, a Arenaturista pet kuna. S druge strane, najviše je, čak 90 kuna, potonula cijena porečke Lagune. Dionica Kraša pojeftinila je pak 40, a Podravke 15 kuna. Dionice Viktora Lenca, Končara i Zagrebačke banke 3E serije na vrijednosti su izgubile 10-ak kuna, dok su cijene Jadroplova i Riviere pale oko pet kuna. Zahvaljujući rastu cijena dionica Plive, Zagrebačke banke O serije i Karlovačke pivovare, CROBEX indeks osvojio je ovoga tjedna 16 bodova, te dosegnuo 988 bodova. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 24 - 26. veljače (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Obveznice JDB 74,50* 75,55* 75,50* 46.031.948 Dalmatinska banka 266 284 280 333.652 Pliva PLI-AA 534 577 571 6.116.611 Varaždinska banka I 195 196 195 182.338 Viktor Lenac VLENAC 91 91 91 31.850 Zagrebačka b. ZAB-O 1.806 1.856 1.850 6.559.137 Arenaturist 95 95 95 45.980 Istraturist 84 84 84 6.972 Jadran-Turist 108 110 110 91.100 Jadroplov JDPL 85 85 85 26.265 Karlovačka pivovara 610 620 610 186.700 Končar KONEL 210 250 210 98.800 Kraš KRAS-A 210 219 219 556.348 Laguna LAGP-A 990 1.060 1.010 280.785 Podravka PODR-A 170 188 170 483.844 Riviera RIVP-A 92 99 95 15.951 Splitska banka SKA 114 114 114 258.324 Tvornica duhana Zg 1.120 1.300 1.290 897.800 Zagrebačka banka 3E 1.270 1.300 1.290 390.370 Zagrebačka pivovara 555 555 555 1.665 * postotak nominale 62.596.441 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Premda je na Varaždinskom tržištu ovoga tjedna aktivno bilo više od 20 dionica, promet je iznosio svega 2,8 milijuna kuna. U fokusu ulagača bile su bankarske dionice. Najveći su rast cijene, pritom, zabilježile dionice Bjelovarske (100 kuna) i Slavonske banke (70 kuna). Međutim, dionici Zagrebačke banke 3E serije cijena je pala 80 kuna. Pojeftinile su i dionice Splitske banke (10 kuna), dok su dionicama Riječke i Podravske banke cijene ostale nepromijenjene. Treba spomenuti i to, da se ovoga tjedna, po prvi puta preko Varaždinskog tržišta, trgovalo dionicama Cibalae, Centar i Gospodarsko-kreditne banke. Najveći je, međutim, promet ovoga tjedna ostvaren dionicama Tesle- Ericssona čija je cijena, pritom, potonula za 19 kuna. Od industrijskih dionica, pale su i cijene Kraša (40 kuna) te Podravke (devet kuna), dok je dionici Končara cijena porasla 40 kuna. Od turističkih dionica, poskupile su dionice Arenaturista i Jadran-Turista (oko pet kuna), dok je cijena Plave lagune potonula 15 kuna. Povučen ponajviše padom cijena Kraša, Tesle i Plave lagune, VIN indeks pao je ovoga tjedna dva boda - na 707 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 23 - 26. veljače (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Bjelovarska banka 3.790 3.800 3.800 284.850 Centar banka IIA 300 300 300 9.900 Cibalae banka CIBA I 200 200 200 123.600 Cibalae banka CIBA II 200 200 200 400 Croatia line CRLIN 75 79 75 51.012 Gosp. kred. b. IV 200 200 200 2.400 Jadranski naftovod 3.000 3.000 3.000 48.000 Jadran-Turist 110 110 110 2.200 Končar 240 250 245 38.000 Kraš KRAS 215 218 216 49.620 Plava laguna PLAG 1.005 1.070 1.015 81.885 Podravka PODRA 171 189 171 416.465 Podravska banka I 255 255 255 58.915 Podravska banka IIA 255 255 255 18.870 Podravska banka IIB 212 212 212 31.588 Riječka banka 150 150 150 27.000 Slavonska banka 1.370 1.370 1.370 45.210 Splitska banka SPLBA 100 100 100 20.000 Sunčani Hvar SUNHV 33 33 33 660 Tankerska plovidba 257 257 257 2.570 Tesla-Ericsson TESLA 399 435 411 1.408.026 Varteks VART 50 50 50 11.100 Zagrebačka b. IIIE 1.260 1.260 1.260 63.000 2.823.495 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 19. veljače 26. veljače Promjena u % Frankfurt/DAX 30 4582,40 4692,03 + 2,39 London/FTSE-100 5718,50 5764,80 + 0,80 New York/DJIA 8451,06 8457,78 + 0,07 Tokyo/Nikkei 16616,48 16501,70 - 0,70 Početkom ovoga tjedna cijene su dionica na Wall Streetu tonule. No, u srijedu je Dow Jones indeks ponovno "stao čvrsto na noge". Skočivši više od 80 bodova, dosegnuo je novu najvišu razinu u povijesti - 8.457 bodova. Dobro rasploženje na Wall Streetu zahvaljuje se relativno "pitomom" svjedočenju Alana Greenspana, predsjednika Feda, pred Kongresom. Doduše, Greenspan je zabrinuo Amerikance izjavom "o prijetećim olujnim oblacima koji se sakupljaju nad Zapadnim Pacifikom i kreću prema SAD". Međutim, dodao je i to kako bi utjecaj azijske krize mogao biti osjetan, ali ne i pretjeran. Greenspan je, također, dao naslutiti da će središnja banka braniti američko gospodarstvo smanjenjem kamatnih stopa, ukoliko azijska kriza ozbiljnije zaprijeti. Kako Greenspan nema "dlake na jeziku" i kako, stoga, uživa golemo povjerenje Tržišta, njegov "pitom" nastup pred Kogresom ohrabrio je ulagače. Zahvaljujući rekordu na Wall Streetu, i na europskim su burzama cijene dionica ovoga tjedna dosegnule najviše razine u povijesti. U Londonu se Footsie indeks probio iznad razine od 5.750 bodova, dok je u Frankfurtu DAX indeks, po prvi puta u povijesti, probio otpor na granici od 4.700 bodova. Deprimirani Japanci U Tokiju je pak Nikkei indeks ovoga tjedna izgubio više od 100 bodova. Negativno je na Burzu djelovala vijest da je agencija za dodjeljivanje kreditnih rejtinga Moody's Investors Service snizila rejting još jednoj japanskoj banci - Fuji. Pored toga, ulagači nisu baš oduševljeni novim paketom mjera japanske vlade za stimulaciju gospodarstva. Naime, te mjere ne uključuju porezno rasterećenje, čemu su se ulagači nadali, nego samo deregulaciju financijskog sustava i povećanje javne potrošnje. A to je, smatraju analitičari, nedovoljno da bi se gospodarstvo izvuklo iz krize. Pad cijena dionica u Tokiju bio bi vjerojatno i znatno veći da polovicom tjedna nije objavljeno kako vlada razmatra dodatne mjere za poticanje gospodarstva. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 19. veljače 26. veljače Promjena u % USD/DEM 1,8151 1,8208 + 0,31 USD/JPY 125,93 128,16 + 1,77 GBP/USD 1,6396 1,6430 + 0,20 Cijena zlata: USD/Unca 19. veljače 26. veljače Promjena u % 297,85 292,75 - 1,72 Dugoočekivani paket gospodarskih mjera japanske vlade nije impresionirao ulagače. Naprotiv, razočarao ih je. Stoga je japanska valuta naglo oslabila. Naime, ulagači su očekivali kako će vladin paket sadržavati smanjenje poreza. Međutim, japanski premijer Ryutaro Hashimoto izjavio je kako bi porezno rasterećenje moglo ugroziti cjelokupan program fiskalnih reformi. Stoga se paket mjera temelji samo na deregulaciji financijskog sustava i povećanju javne potrošnje, a to je, smatraju analitičari, nedovoljno da bi se gospodarstvo izvuklo iz krize. Zbog toga se na sastanku Skupine sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7), održanom prošloga vikenda, Japan našao pod snažnim pritiskom. No ostao je nepopustljiv. Ulagači nisu nagradili čvrsto stajalište Japanaca. Naprotiv, odlučili su se na prodaju jena. Zbog toga je tečaj američkog dolara, nakon duljeg vremena, dosegnuo razinu od 129 JPY. Porastavši prema jenu, tečaj dolara ojačao je i u odnosu na njemačku marku, pa se vratio iznad razine od 1,82 DEM. Tržišta nafte: Pad cijena na najniže razine u posljednje četiri godine Popuštanje napetosti u Perzijskom zaljevu izazvalo je ovoga tjedna pad cijena nafte na najniže razine u posljednje četiri godine. Na Londonskom je tržištu cijena barela nafte na termin u travnju potonula na 13,90 dolara. Na NYMEX-u se pak na isti termin naftom trguje po 15,20 dolara. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 20 - 27. veljače ’98. Valutai jedinica Tečaj20. veljače Tečaj27. veljače Promjenau % DEM 100 352,1400 352,1100 - 0,01 USD 1 6,3952 6,4073 + 0,18 GBP 1 10,4818 10,4964 + 0,13 JPY 100 5,0715 5,0010 - 1,40 ATS 100 50,0504 50,0454 - 0,01 ITL 100 0,3574 0,3570 - 0,12 CHF 100 436,2951 435,4294 - 0,20 SIT 100 3,7288 3,7366 + 0,20 Ovoga se tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB uglavnom kretala iznad razine od 3,52 kune. Većina je ostalih valuta izgubila na vrijednosti. Švicarski franak klizi već tri tjedna i u tom je razdoblju pojeftinio 0,6 posto. Tečaj japanskog jena strmoglavio se samo u posljednjih 15-ak dana više od 3,8 posto. Ovoga su tjedna oslabili i talijanska lira te austrijski šiling - 0,10, odnosno 0,01 posto. Ostale su pak valute dobile na vrijednosti. Američki dolar jača već tri tjedna. U tom je razdoblju njegov tečaj skočio više od 1,1 posto. Britanska je pak funta u posljednja dva tjedna poskupila oko 0,3 posto, dok je slovenski tolar u posljednjih sedam dana ojačao 0,2 posto. 7. Vlada RH: O poticanju poljoprivrede Poljoprivreda mora biti moderan, Europi primjeren dio hrvatskog gospodarstva, kazao je premijer Zlatko Mateša na sjednici Vlade, održanoj u četvrtak, govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu, koji je upućen u saborsku proceduru. Vlada je odlukom ukinula carinu na pivarski ječam koja je dosad bila 15 posto. Razlog tomu je što domaća proizvodnja pivarskog ječma zadovoljava tek jednu trećinu domaćih potreba. Po Matešinim riječima, poljoprivredna politika vodit će se na temelju utvrđene poljoprivredne strategije, odnosno težit će se jačanju sustava poticanja, uvećavanju obradivog poljoprivrednog posjeda, jer je stalni državni interes da hrvatski ljudi ostaju živjeti na selu. Izmjenama i dopunama Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu jače će se poticati uzgoj stoke, a novi poticaji predlažu se za sadnju lavande, proizvodnju ribljeg brašna, sortnog meda te uzgoj stoke na području od posebne državne skrbi. Za te poticaje u državnom proračunu za ovu je godinu osigurano 727 milijuna kuna. Vlada je prihvatila odluku o rasporedu sredstava državnog proračuna za održavanje županijskih i lokalnih cesta u ovoj godini. Ukupna sredstva u proračunu iznose 125 milijuna kuna, a najviše transfere dobit će Ličko-senjska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija, odnosno one županije koje imaju male vlastite prihode kojima mogu održavati županijske i lokalne ceste. Inače, sa sredstvima iz državnog proračuna od 125 milijuna kuna te sredstvima samih županija, za održavanje županijskih i lokalnih cesta u ovoj se godini predviđa utrošiti 333 milijuna kuna. Vlada je Saboru uputila i Prijedlog zakona o potvrđivanju ugovora između Republike Hrvatske i SRJ o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima. Taj je ugovor potpisan 15. rujna prošle godine u Beogradu, a njime se predlaže pružanje pravne pomoći preko ministarstava nadležnih za poslove pravosuđa, zatim se skraćuje tijek postupka, potiče suradnja u području pravosuđa te ubrzava rješavanje prijepornih građansko-pravnih odnosa čime će se ispuniti i obveze iz članka 7. Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i SRJ. Zatvorena sjednica Na zatvorenoj je pak sjednici Vlada donijela Zaključak u svezi s postupkom prilagodbe strategije daljnjeg razvitka Hrvatske. Raspravljajući o provedbi Izvješća predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana o stanju države i nacije u 1997., Vlada je odlučila pokrenuti postupak prilagodbe Strategije daljnjeg razvitka Hrvatske, a temeljem novih okolnosti stvorenih okončanjem procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, izvijestio je Ured za priopćavanje Vlade. S time u svezi, Vlada je imenovala potpredsjednika Vlade i ministra znanosti i tehnologije dr. Ivicu Kostovića i glavnog savjetnika za gospodarstvo Predsjednika Republike Hrvatske dr. Peru Jurkovića koordinatorima projekta. Njihova je obveza do kraja mjeseca ožujka ove godine predložiti Vladi institucije i pojedince koji će raditi na izradi projekta temeljem dosad usvojenih dokumenata. U nastavku sjednice Vlada je prihvatila Izvješće ministra unutarnjih poslova Ivana Penića o prosvjedima održanih 20. veljače u Zagrebu. Vlada je odala priznanje djelatnicima MUP-a koji su, unatoč provokacijama, profesionalno, s punim dostojanstvom, obavili zadatak. Vlada je prihvatila Prijedlog kolektivnog ugovora o visini najniže plaće prema dogovoru Vlade i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Vlada je ovlastila ministra rada i socijalne skrbi Josu Škaru da ugovor potpiše u ime Vlade, te pozove predstavnike drugih ugovornih strana da prihvate i potpišu isti ugovor. Njime ugovorne strane utvrđuju da visina najniže plaće (brutto) ne može biti niža od najniže osnovice za obračunavanje i plaćanje doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje utvrđene posebnim propisima. Vlada je imenovala Branka Jordanića glavnim inspektorom Državnog inspektorata, navodi se u priopćenju. 8. Zagrebačka banka najavljuje prodaju dionica TDZ Uprava Zagrebačke banke načelno je odlučila prodati 55 posto vlasničkog udjela Banke u Tvornici duhana Zagreb (TDZ) strateškom ulagaču. Za stručnog savjetnika, koji će pružiti cjelovit savjetodavni servis u realizaciji tog posla, Banka je angažirala tvrtku Salomon Smith Barney. Završetak prodaje udjela Banke u TDZ očekuje se do lipnja ove godine, doznaje se u Banci. Zagrebačka banka vlasnik je 172.699 redovnih dionica Tvornice duhana Zagreb, na temelju kojih ima 53,17 posto glasačkih prava, no početna vrijednost koja će se tražiti za te dionice nije objavljena. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća od 182 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 40 milijuna kuna. Pristigle su ponude u znatno manjem iznosu (23,2 milijuna kuna), a Ministarstvo je prihvatilo ponude u iznosu od 19,2 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena dosegnula je 95,477 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 9,50 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena bila je pak 94,80 kuna, što predstavlja kamatu od 11,0 posto. Jedinstvena prodajna cijena određena je na 95,070 kuna, što znači da se zapisi izdaju uz kamatnu stopu od 10,40 posto. Inače, udio nebankarskih sredstava u upisanom iznosu emisije iznosio je čak 35 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 03. ožujka, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 70 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. Inače, ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 410,1 milijun kuna. Na rok od 42 dana upisani su zapisi u iznosu od 181,1 milijun kuna. Na rok od 91 dan upisani su zapisi u iznosu od 104,9 milijuna kuna, dok je iznos zapisa na rok od 182 dana dosegnuo 124,1 milijun kuna. 10. Statistika U HRVATSKOJ POTKRAJ SIJEČNJA 291.814 NEZAPOSLENIH - U Hrvatskoj je potkraj siječnja ove godine bilo 291.814 nezaposlenih osoba, što je 1,6 posto više nego u prethodnom mjesecu i 6,1 posto više nego u siječnju lani, podaci su Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. Najviše je bez posla bilo kvalificiranih i visokokvalificiranih osoba, njih 100.563. Slijedi 68.122 osoba sa srednjom stručnom spremom, 63.691 nekvalificirana osoba i 40.612 polukvalificiranih i osoba s nižom stručnom spremom. Nezaposlenih s visokom stručnom spremom bilo je 10.337, a s višom stručnom spremom 8489 osoba. Zbog prestanka rada poslodavaca u siječnju je posao izgubilo 26.725 osoba, što je 0,8 posto više nego u mjesecu ranije. Istodobno, s evidencije Zavoda zaposleno je 6985 osoba, 18,4 posto više nego u lanjskom siječnju, pri čemu 4324 osobe na određeno vrijeme. Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u siječnju je novčanu naknadu koristilo 47.808 osoba, što je 3,3 posto manje nego u prethodnom mjesecu, ali i 4,7 posto manje nego u prošlogodišnjem siječnju. Zdravstveno osiguranje koristilo je 200.611 osoba, 1,9 posto više nego u prethodnom mjesecu i 10,7 posto više nego u siječnju prošle godine. HRVATSKI INOZEMNI DUG 5,96 MLRD AMERIČKIH DOLARA - Inozemni dug Republike Hrvatske krajem studenog prošle godine dosegnuo je 5,96 milijardi američkih dolara, što je 55,3 milijuna dolara više u odnosu na mjesec dana ranije, podaci su Hrvatske narodne banke. Na sam dug odnosilo se 5,91 milijardu dolara, 55,7 milijuna dolara više nego krajem listopada, pri čemu su obveze po srednjoročnim i dugoročnim kreditima uvećane 18,1 milijun dolara na 5,49 milijardi dolara. Obveze po kratkoročnim kreditima krajem studenog bile su na razini od 428,9 milijuna dolara, 37,6 milijuna dolara veće nego u listopadu. Pogreška radi vremenskog pomaka pri registraciji otplata kamata iznosila je 45,4 milijuna dolara ili 400 tisuća dolara manje, od čega po srednjoročnim i dugoročnim kreditima 39,4 milijuna dolara, a po kratkoročnim kreditima šest milijuna dolara. DEVIZNE PRIČUVE U PROSINCU 2,54 MILIJARDE USD - Devizne pričuve Hrvatske narodne banke krajem prošle godine iznosile su 2,54 milijarde američkih dolara, što je 23,4 milijuna dolara više nego mjesec dana ranije i 225 milijuna dolara više nego krajem 1996. godine, podaci su HNB. Na specijalna prava vučenja odnosilo se 147,1 milijun dolara, 1,4 milijuna dolara manje nego u studenom, na valute i depozite 2,01 milijardu dolara, 65,1 milijun više, a na obveznice i zadužnice 380,2 milijuna dolara ili 40,3 milijuna dolara manje. 181151 MET mar 98