FINANCIJSKI BILTEN 228

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCXXVIII. 19 - 26. ožujka 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: O stanju u Dubrovačkoj banci, kretanju cijena,... 8. Predstavljen nacrt prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 19. III. 50.000.000 39.500.000 10,63 % 7.774.000 20. III. 52.000.000 45.620.000 10,90 % 0 21. III. - - - 0 23. III. 80.000.000 77.175.000 11,06 % 132.000.000 24. III. 34.000.000 32.440.000 11,39 % 70.000.000 25. III. 45.000.000 42.800.000 10,28 % 124.760.000 26. III. 24.000.000 22.800.000 10,75 % - Dnevni prosjek 47.500.000 43.389.000 10,83 % 55.755.000 U proteklih tjedan dana na Tržištu je bilo vrlo mirno. Ukupan saldo na računima banaka stabilizirao se posljednjih dana iznad razine od 500 milijuna kuna, a "u minusu" je bilo vrlo malo banaka Zahvaljujući dobroj likvidnosti, pala je potražnja za novcem i u noćnom, i u dnevnom kreditiranju. Doduše, i dalje svakodnevno dio dnevne potražnje ostaje nepokriven. Međutim, to nije posljedica nedostatka novca (ponuda je znatno veća od potražnje), nego nemogućnosti dogovora između kreditora i zajmoprimaca oko uvjeta kredita. Naime, traže se ročni zajmovi, a nude opozivni. Zahvaljujući poboljšanoj likvidnosti, cijena opozivnih kredita stabilizirala se na razini od 10 posto, dok se kamata na plasmane na rok od mjesec dana kreće oko 13 (međubankarsko kreditiranje) i 16 posto (zajmovi štedionicama). Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 166,5 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 8,86 posto, upisani su zapisi u iznosu od 120,5 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 9,96 posto, upisani su zapisi u iznosu od 37,5 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 10,26 posto, upisani zapisi u iznosu od 8,5 milijuna kuna. Od 25. ožujka ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 1,23 milijarde kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Gotovo pet puta veći promet nego prošloga tjedna i snažan rast CROBEX indeksa osnovna su obilježja ovotjednog trgovanja na Burzi. Visok promet i snažan rast indeksa zahvaljuju se uglavnom trgovini dionicama Plive i Zagrebačke banke O serije. Uz promet veći od osam milijuna kuna, cijena Zabe skočila je 75 kuna ili 3,6 posto, te nakon 20-ak dana ponovno dosegnula razinu od 2.000 kuna. Dionica Plive poskupila je pak 30 kuna, pa joj je cijena skočila na 600 kuna. Snažno su porasle i cijene dionica Zagrebačke banke 2C serije (50 kuna) te Dalmatinske banke (29 kuna), dok je dionica Podravke poskupila pet, a Arenaturista dvije kune. S druge strane, najveći je pad ovoga tjedna, čak 120 kuna, zabilježila cijena dionica Tvornice duhana Zagreb, zbog čega je potonula ispod razine 1.200 kuna. Slijedile su je dionice Splitske banke i Lagune s gubitkom od 29, odnosno 25 kuna. Pritom je cijena bankinih dionica zaronila ispod razine od 100, a Laguninih 900 kuna. Cijena dionica Varaždinske banka pala je pak 16, Končara 14, a Kraša, Riječke banke i Istraturista oko osam kuna. Pritom je cijena Kraša potonula ispod granice od 200 kuna. Zahvaljujući ponajviše snažnom rastu cijena običnih dionica Zagrebačke banke i Plive, CROBEX indeks skočio je u proteklih tjedan dana čak 39 bodova, te dosegnuo 1.027 bodova. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 24 - 26. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 264 274 270 62.875 Pliva PLI-AA 580 600 600 3.096.740 Varaždinska banka I 168 180 170 820.010 Viktor Lenac 89 96 95 23.354 Zagrebačka b. ZAB-O 1.902 2.040 2.000 8.052.016 Arenaturist 94 97 94 70.508 Centar banka 300 300 300 72.000 Croatia banka 150 155 150 15.850 Elka ELKA 70 70 70 23.100 Istraturist ISTT-A 70 70 70 3.220 Karlovačka pivovara 600 600 600 46.200 Končar KONEL 205 206 206 14.609 Kraš KRAS-A 182 207 192 236.126 Laguna LAGP-A 880 905 890 194.543 Podravka PODR-A 162 172 168 704.400 Riječka banka 128 130 128 526.486 Riviera RIVP-A 91 91 91 27.027 Splitska banka SKA 80 114 85 98.923 Sunčani Hvar SUNH-A 29 29 29 5.220 Tvornica duhana Zg 1.160 1.300 1.160 198.920 Varteks VART-1 45 45 45 1.485 Zagrebačka banka 2C 1.200 1.400 1.400 23.800 Zagrebačka banka 3E 1.270 1.300 1.300 251.912 14.569.416 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu bilo nešto življe nego prošloga. Promet je iznosio 2,6 milijuna kuna, a aktivno je bilo više od 20 dionica. Cijene su većine njih, pritom, porasle. Najveći je rast cijene, čak 95 kuna, zabilježila dionica Slavonske banke. Pratile su je dionice Istraturista s dobitkom od 15 kuna, dok su dionicama Tankerske plovidbe i Belišća cijene porasle 10-ak kuna. Osjetnije su, oko pet kuna, porasle i cijene dionica Croatia banke, Podravke te Tesle-Ericssona, dok je dionica Varteksa poskupila svega dvije kune. Međutim, cijena dionica Bjelovarske banke potonula je ovoga tjedna više od 50 kuna. Znatnije su pale i cijene Plave lagune (20 kuna), Kraša (16 kuna) te Jadran hotela iz Crikvenice (sedam kuna). Pojeftinile su, pet kuna, i dionice Arenaturista te Elke. Potaknut rastom cijena većine dionica, ovoga je tjedna VIN indeks porastao jedan bod, na 649 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 23 - 26. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Arenaturist ARTUR 90 90 90 8.190 Belišće BELSC 65 70 70 19.940 Bjelovarska banka 3.800 3.800 3.800 3.800 Croatia banka CROBA 155 155 155 1.240 Croatia line CRLIN 60 60 60 13.860 Elka ELKA 70 76 70 21.710 Industrogradnja Zg 1.000 1.000 1.000 10.000 Istraturist ISTUR 70 80 70 29.260 Jadran hoteli Cr 273 273 273 1.365 Kraš KRAS 185 205 185 124.545 Plava laguna PLAG 880 900 880 136.311 Podravka PODRA 162 173 168 881.710 Podravska banka I 255 255 255 44.115 Podravska banka IIA 255 255 255 23.205 Slavonska banka A 1.400 1.400 1.400 240.800 Sunčani Hvar 30 30 30 6.000 Tankerska plovidba 280 290 290 48.040 Tesla-Ericsson TESLA 406 420 410 974.289 Tvornica duhana Zg 1.181 1.221 1.190 77.736 Varteks VART 48 50 50 10.806 Zagrebačka b. IIIE 1.265 1.265 1.265 3.795 2.680.717 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 19. ožujka 26. ožujka Promjena u % Frankfurt/DAX 30 4921,66 5039,76 + 2,39 London/FTSE-100 5997,90 5905,60 - 1,54 New York/DJIA 8775,40 8872,80 + 1,10 Tokyo/Nikkei 16679,02 16980,62 + 1,80 Zbivanja na Wall Streetu već su ušla u domenu fantastike, kažu brokeri. Naime, cijene dionica rastu nevjerojatno brzo, pa se ovoga tjedna, po prvi puta u povijesti, Dow Jones indeks probio iznad razine od 8.900 bodova. Ulagače nije omeo ni podatak da su u veljači u SAD potrošačke cijene porasle nešto više od očekivanja - 0,3 posto. Ignoriranje ovog podatka ima opravdanje, tumače analitičari, obzirom da je cijena nafte pala na vrlo niske razine, zbog čega će ovih mjeseci inflacijski pritisci popustiti. Ipak, posljednjih se dana na Wall Streetu trguje nešto opreznije nego početkom tjedna. Čini se, kažu brokeri, da su se ulagači uplašili visoke razine cijena dionica. Novi rekordi na NYSE oraspoložili su Nijemce. Tako se na Frankfurtskoj burzi DAX indeks probio u područje iznad granice od 5.000 bodova. Predstavljen plan za sanaciju japanskog gospodarstva I u Tokiju su cijene dionica ovoga tjedna snažno porasle. Nikkei indeks skočio je više od 300 bodova, pa se primaknuo razini od 17 tisuća bodova. Snažan skok cijena zahvaljuje se predstavljanju novog paketa mjera za sanaciju japanskog gospodarstva. Tim će se paketom u gospodarstvo ubrizgati "injekcija" od oko 124 milijarde dolara, što predstavlja dosad najizdašniji paket mjera za stimulaciju gospodarstva. Kako se očekivalo da će pomoć gospodarstvu iznositi oko 93 milijarde dolara, ova je svota ugodno iznenadila kako analitičare, tako i ulagače. Do iznosa od 124 milijarde dolara došlo se jednostavnom računicom: procjenjuje se, naime, da je otprilike toliki raskorak između slabašne potražnje i prevelike ponude dobara i usluga u gospodarstvu, objasnili su čelnici vladajuće Liberalno demokratske stranke koji su predstavili plan. Međutim, nisu poznati svi ključni detalji novog paketa. Primjerice, još nije odlučeno koliko će vlada potrošiti na otkup loših zajmova preostalih još od kolapsa japanskog "napuhanog" gospodarstva 80-ih godina. Nadalje, potvrđeno je da ovaj paket neće sadržavati smanjenje poreza na osobne i dohotke kompanija, no ostavljen je prostor za špekulacije kako bi se mogle srezati porezne stope na područjima obrazovanja, socijalnih izdataka,... Pad Footsiea U Londonu je pak Footsie indeks ovoga tjedna pao. Posljedica je to straha ulagača od povećanja kamatnih stopa u Britaniji. Pad cijena dionica posljedica je, također, snažne korekcije nakon što se krajem prošloga tjedna, po prvi puta u povijesti, Footsie probio iznad magične razine od 6.000 bodova. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 19. ožujka 26. ožujka Promjena u % USD/DEM 1,8200 1,8290 + 0,49 USD/JPY 130,10 129,40 - 0,54 GBP/USD 1,6710 1,6750 + 0,23 Cijena zlata: USD/Unca 19. ožujka 26. ožujka Promjena u % 291,95 299,30 + 2,51 Tečaj američkog dolara probio se prošloga petka, po prvi puta nakon dva mjeseca, u područje iznad 131 japanskog jena. U odnosu pak na njemačku marku, cijena "zelenbaća" skočila je na razinu od 1,83 DEM. Uspon dolara potaknula je vijest da se u siječnju trgovinski deficit SAD u razmjeni s Japanom iznenađujuće stanjio. Podršku dolaru pružio je i ministar financija SAD Robert Rubin izjavivši kako snažan dolar uopće ne šteti američkom gospodarstvu. Međutim, ubrzo je na tržištu intervenirala Bank of Japan. Prodajući dolare za jene, spustila je tečaj "zelenbaća" na 130 JPY. Paket mjera potaknuo jen - samo kratkoročno? Na toj se razini dolarova cijena kretala sve do četvrtka. A tada je iznenada pala na svega 128,38 jena. Bila je to posljedica instinktivne reakcije ulagača koji su, nakon objave novog paketa mjera za stimulaciju japanskog gospodarstva, počeli užurbano kupovati jene za dolare. Međutim, kako paket mjera sadrži dosta nepoznanica, japanska je valuta vrlo brzo oslabila. Stoga se dolarova cijena vratila iznad razine od 129 jena. Premda je ugodno iznenadio, što se tiče iznosa koji će biti ubrizgan u gospodarstvo, plan japanske vlade najvjerojatnije neće poticajno djelovati na jen, smatraju analitičari. Mnogi ključni detalji paketa još uvijek nisu jasni, a treba pričekati i vidjeti da li će nove mjere oživjeti uspavano japansko gospodarstvo, kažu oni. Tržišta nafte: Smanjenje proizvodnje - oporavak cijena Mexico i dvije članice OPEC-a, Saudijska Arabija i Venezuela, postigli su prošloga vikenda u Riyadhu sporazum o smanjenju proizvodnje nafte. Od 1. travnja pa do kraja godine te će zemlje smanjiti proizvodnju za 1,1 milijun barela nafte dnevno. Očekuje se da će i druge članice OPEC-a, kao i neke zemlje koje nisu članice tog udruženja smanjiti proizvodnju. Tako bi ukupno smanjenje trebalo iznositi oko dva milijuna barela dnevno, što predstavlja oko 2,7 posto svjetske proizvodnje nafte (75 milijuna bpd). Zahvaljujući tomu, cijene su "crnog zlata" ovoga tjedna porasle. Tako se trenutačno na Londonskom tržištu cijena barela nafte na termin u svibnju kreće oko 14,50 dolara. Na NYMEX-u se pak na isti termin naftom trguje po otprilike 16 dolara. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 20 - 27. ožujka ’98. Valutai jedinica Tečaj20. ožujka Tečaj27. ožujka Promjenau % DEM 100 352,7400 353,5000 + 0,21 USD 1 6,4513 6,4616 + 0,15 GBP 1 10,7639 10,8231 + 0,54 JPY 100 4,9683 5,0056 + 0,75 ATS 100 50,1378 50,2472 + 0,21 ITL 100 0,3580 0,3588 + 0,22 CHF 100 432,8254 432,7080 - 0,03 SIT 100 3,7870 3,8143 + 0,72 Ovoga je tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB dosegnula najvišu razinu u posljednjih pet i pol mjeseci - 3,5350 kuna. Osim švicarskog franka koji je u posljednjih 15-ak dana pojeftinio oko 0,2 posto, sve su ostale valute ovoga tjedna dobile na vrijednosti. Britanska funta jača već mjesec i pol dana i u tom je razdoblju njezin tečaj skočio više od 3,3 posto. Posljednjih pet tjedana prati je slovenski tolar s dobitkom od 2,2 posto, dok je u proteklih mjesec dana austrijski šiling ojačao svega 0,3 posto. Ovoga su tjedna poskupili i japanski jen (0,7 posto), talijanska lira (0,2 posto) te američki dolar (0,1 posto). 7. Vlada RH: O stanju u Dubrovačkoj banci Stanje u Dubrovačkoj banci d.d. se stabilizira, a građani ne trebaju biti zabrinuti za svoje štedne uloge jer su oni sigurni, izjavio je u četvrtak na sjednici Vlade guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Marko Škreb. Savjet HNB-a je 18. ožujka donio odluku o načinu i uvjetima odobravanja kredita za premošćivanje nelikvidnosti Dubrovačke banke, a imenovan je i povjerenik HNB-a koji će voditi nadzor nad namjenskom uporabom tih sredstava. Aktiva Dubrovačke banke iznosi 5,5 milijardi kuna, kapital 486 milijuna kuna, a banka, koja je u 95 postotnom privatnom vlasništvu, peta je banka u Hrvatskoj značajna za ukupno financijsko tržište i za gospodarstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Guverner Škreb je kazao kako je u banci sedam stručnjaka HNB-a koji analiziraju i utvrđuju stanje koje je nastalo nakon smjene direktora. Nakon utvrđivanja stanja, i nakon što banka, sukladno odluci Savjeta HNB-a, dostavi središnjoj banci vlastiti program sanacije i restrukturiranja, HNB će predložiti Vladi mjere i rješenja za stabilnost banke. Dok se ne utvrde činjenice, teško je govoriti o mjerama koje će biti poduzete, kazao je Škreb. Na upit ministra gospodarstva Nenada Porgesa hoće li, ukoliko bude potrebna, sanacija Dubrovačke banke ići i na teret dioničara Škreb je kazao da se gubici najprije pokrivaju rezervama banke, a ako premašuju te rezerve onda su dioničari ti koji snose teret sanacije. O tome je, naglasio je Škreb, preuranjeno govoriti dok se ne utvrdi stanje u banci. Premijer Zlatko Mateša napomenuo je kako svatko djeli odgovornost za svoje uloge. Država daje određena jamstva, ali ljudi se moraju navikavati da sami snose odgovornost za svoje uloge, kazao je premijer ističući kako se to jednom zauvijek treba raščistiti. Također je naglasio da će Vlada u slučaju Dubrovačke banke učiniti sve kako bi se stanje stabiliziralo, jer smo to, naglasio je Mateša, dužni i zbog pripreme turističke sezone u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Iz vladinih je izvora neslužbeno potvrđeno da je izvršen upad u Javno bilježnički ured Ankice Huljak u Zagrebu te da su otuđeni dokumenti, među kojima i oni o partnerstvu u Dubrovačkoj banci. O reformi mirovinskog osiguranja Vlada je na ovoj sjednici utvrdila i u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog Zakona o mirovinskom osiguranju, te prihvatila izvješće Povjerenstva za potporu potrošača o kretanju cijena nakon uvođenja PDV-a. U raspravi o konačnom Prijedlogu zakona o mirovinskom osiguranju ministar zdravstva Andrija Hebrang predložio je trajnu reviziju invalidskih mirovina. Naime, kako je predloženo te bi se revizije obavljale svake četiri godine. Potpredsjednica Vlade Ljerka Mintas Hodak kazala je kako su se članovi stručne skupine koji su izrađivali zakon opredijelili za reviziju svake četiri godine. Hebrang je inače kazao kako je od ukupnog broja umirovljenika u Hrvatskoj njih 20 posto umirovljenika invalida rada, čime Hrvatska prednjači u Evropi. Izvješće Povjerenstva za potporu potrošača Potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro kazao je da će za početak reforme koja se predviđa za iduću godinu u Državnom proračunu biti potrebno osigurati 2,5 do tri milijarde kuna. Škegro je članovima Vlade govorio i o izvješću Povjerenstva za potporu potrošača, odnosno kretanju cijena nakon uvođenja poreza na dodanu vrijednost. Iz tog je izvješća vidljivo da su cijene proizvoda i usluga do 12. ožujka ove godine u odnosu na 31. prosinca prošle godine povećane za 2,6 posto od čega su najveći porast zabilježile cijene lijekova i dječje hrane, te komunalnih usluga, dok su cijene odjeće i obuće, te bijele tehnike i namještaja smanjene. Škegro je kazao da je Povjerenstvo za potporu potrošača pratilo cijene u 21 županijskom središtu, odnosno da su snimane cijene 58 proizvoda i usluga. U prvim danima siječnja zabilježen je skok cijena za 4,45 posto, oko polovice siječnja zabilježen je mali pad, a potom su uslijedile Vladine mjere o cijeni mesa, mlijeka, kruha, ulja. Nakon 29. siječnja, kazao je Škegro, nastavljena je tendencija smanjenja cijena. Zaključio je kako je Povjerenstvo ispunilo svoju zadaću, te da se slijedeće izvješće očekuje u svibnju. Škegro je kazao kako su u nekim gradovima, Šibeniku, Zadru, Bjelovaru i Rijeci pojedine komunalne usluge poskupile trostruko. Iako se to pravda uvođenjem PDV-a on je kazao kako to povećanje s PDV-om nema nikakve veze. Njegovu je ocjenu potvrdio ministar prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Marko Širac, a Andrija Hebrang predložio je da se prate i kretanje cijena lijekovima koji se izdaju na recepte. Premijer Zlatko Mateša kazao je kako ima primjedbi koje su opravdane jer cijene komunalnih usluga prelaze granicu razumnog te je zadužio ministra Širca da povede računa što se s tim u svezi dade učiniti. On je rekao kako je iz izvješća vidljivo da su napadi na Vladu zbog uvođenja PDV-a bili neopravdani. Vidljivo je da je PDV uveo reda u poslovanje, smanjeno je crno tržište, a to nam je i cilj, kazao je Mateša. Ministar za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata Juraj Njavro kazao je da su usklađeni iznosi osobnih i obiteljskih invalidnina s prosječnom mjesečnom plaćom u prošloj godini. Osobna invalidnina iznosi 3.803,20 kuna. Invalidnine će se početi isplaćivati od 1. travnja i retrogradno od 1. siječnja ove godine, a iz proračunske pričuve za pokrivanje zaostataka izdvojit će se 20 milijuna kuna. Cijena stana uključuje i cijenu zemljišta U raspravi o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju ministar Širac je kazao kako u Hrvatskoj nema još niti jednog prostornog plana, te da bi Vlada trebala utvrditi rokove do kada jedinice lokalne samouprave i uprave to trebaju učiniti. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo predlažu se i novi kriteriji, odnosno da pojedini državni stanovi budu izuzeti od prodaje. To se odnosi na one u objektima spomeničke baštine, nacionalnim parkovima, vojnim objektima i na vodnom ili pomorskom dobru. Zadnji rok za prodaju državnih stanova je 31. prosinca ove godine. Predloženim zakonom definitivno je da je u cijenu stana uključena i cijena zemljišta na kojoj se zgrada nalazi. Time se poštuju odluke Ustavnoga suda, te Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo usklađuje sa zakonima o vlasništvu i o zemljišnim knjigama. Vladinom odlukom u slijedećih 60 dana zabranjuje se uvoz živih svinja za klanje i svinjskog mesa jer se na tržištu pojavio višak od oko 7.000 do 10.000 svinja. 8. Predstavljen nacrt prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju Prema Nacrtu konačnog prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju, koji su u srijedu predstavili članovi Vladina povjerenstva za mirovinsku reformu, pravo na starosnu mirovinu imat će svi osiguranici s navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina staža, a prijelaz na novi sustav ostvarit će se kroz razdoblje od 10 godina za muškarce i 20 godina za žene. Svi koji će u prijelaznom razdoblju ići u mirovinu, istaknula je koordinatorica Povjerenstva Ljerka Mintas-Hodak, mirovinu će ostvarivati u tzv. prvom stupu - sustavu generacijske solidarnosti, prema zakonu čije je donošenje u tijeku. Na mlađe od 40 godina, nakon stupanja na snagu zakona 1. siječnja 1999., počet će se primjenjivati tzv. drugi stup, sustav kapitalizirane štednje. Ti osiguranici određeni će postotak doprinosa, zasad pet posto, uplaćivati na vlastite račune kod osiguravajućih društava, a 16,5 posto bit će uplaćivano za mirovine sadašnjih umirovljenika. Prve mirovine prema novom sustavu bit će isplaćene, kako se očekuje, godine 2025. Uspjeh reforme ovisit će najviše, ocijenila je Mintas-Hodak, o sredstvima iz državnog proračuna iz kojega bi se namaknuo tranzicijski trošak, koji će u prvoj godini primjene zakona, kako se procjenjuje, biti 2,4 milijarde kuna. Dodatna sredstava se očekuju od prihoda mirovinskog fonda temeljem prodaje imovine. Ističući kako je to veliki, ali i nužni trošak za državni proračun, potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar financija Borislav Škegro posebice je naglasio da će proračun za 1999. biti uravnotežen. Mirovinska reforma utjecat će i na zaživljavanja tržišta kapitala, kazao je Škegro, izražavajući zadovoljstvo činjenicom da je porezna reforma završena te da nema potrebe za promjenom poreznog sustava budući da je on prilagođen potrebama mirovinske reforme. Ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara posebice je istaknuo novosti u Nacrtu konačnog prijedloga Zakona kojima se uređuju prava vezana uz preostalu radnu sposobnost. Dodao je da će se pitanja mirovine određenih drugih skupina, primjerice saborskih zastupnika, pripadnika HV-a i MUP-a te branitelja i njihovih obitelji, rješavati posebnim zakonima. Podsjetio je i da mjesečno za mirovine treba osigurati gotovo 1,4 milijarde kuna. Ako se mirovinska reforma ne bi provela, ocijenili su danas stručnjaci Vladina povjerenstva, došlo bi do daljenjeg pada mirovina, a stopa doprinosa mogla bi godine 2020. biti viša od 31 posto. Prvi stup mirovinske reforme, kako je istaknuto, važan je i za socijalnu sigurnost građana jer za mirovine sadašnjih 900.000 umirovljenika otpada 13 posto bruto domaćega proizvoda na godinu, a stalna je i tendencija ranog odlaska u mirovinu. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća od 91 dan u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 60 milijuna kuna. Kako su pristigle ponude u iznosu od čak 125,5 milijuna kuna, Ministarstvo je povećalo iznos emisije na 69,4 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena dosegnula je 97,686 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 9,50 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena bila je pak 97,567 kuna, što predstavlja kamatu od 10,0 posto. Jedinstvena prodajna cijena određena je na 97,603 kune, što znači da se zapisi izdaju uz kamatnu stopu od 9,85 posto. Inače, udio nebankarskih sredstava u upisanom iznosu emisije iznosio je 9,80 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 07. travnja, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 40 milijuna kuna, a s dospijećem za 182 dana. Inače, ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 439 milijuna kuna. Iznos zapisa na rok od 42 dana dosegnuo je 215,9 milijuna kuna. Na rok od 91 dan upisani su zapisi u iznosu od 165,5 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana upisani zapisi u iznosu od 57,6 milijuna kuna. 10. Statistika HRVATSKI INOZEMNI DUG U PROSINCU 6,13 MILIJARDI DOLARA - Inozemni dug Republike Hrvatske krajem prosinca protekle godine iznosio je 6,13 milijardi američkih dolara ili 170,8 milijuna dolara više nego pred mjesec dana, podaci su Hrvatske narodne banke. Na sam dug odnosilo se 6,08 milijardi dolara, 163,6 milijuna dolara više nego krajem studenoga, pri čemu su obveze po srednjoročnim i dugoročnim kreditima povećane za 154,1 milijun dolara na 5,64 milijarde dolara. Obveze po kratkoročnim kreditima na koncu godine iznosile su 438,4 milijuna dolara, što je 9,5 milijuna dolara više nego u studenome. Pogreška radi vremenskog pomaka pri registraciji otplata kamata bila je 52,6 milijuna dolara ili 7,2 milijuna dolara veća, od čega po srednjoročnim i dugoročnim kreditima 45 milijuna dolara, a po kratkoročnim kreditima 7,6 milijuna dolara. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PORASLA 7,2 POSTO - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, izračunata na temelju indeksa trend- ciklusa, porasla je od prosinca 1997. do veljače ove godine 7,2 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Promatrano po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), u rudarstvu i vađenju zabilježeno je povećanje proizvodnje za 3,7 posto, u prerađivačkoj industriji 6,6 posto, te u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom 12,2 posto. Od lanjskog prosinca do veljače ove godine, promatrano po Glavnim industrijskim grupacijama (GIG), najviše je porasla proizvodnja kapitalnih proizvoda - 17,8 posto. Slijedi proizvodnja energije s 11,3 posto, i proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju - 7,6 posto. Kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju porasla je proizvodnja za 6,9 posto, u intermedijarnih proizvoda, osim energije, 6,5 posto. Prema podacima Zavoda, trend-ciklus je serija desezoniranih indeksa iz koje je isključen utjecaj slučajne komponente. SIJEČANJSKE DEVIZNE PRIČUVE HNB 2,4 MLRD AMERIČKIH DOLARA - Devizne pričuve Hrvatske narodne banke (HNB) iznosile su u siječnju ove godine 2,4 milijarde američkih dolara, što je 134,9 milijuna dolara manje u odnosu na kraj prošle godine, a 231 milijun dolara više u odnosu na lanjski siječanj, podaci su Hrvatske narodne banke. Na specijalna prava vučenja odnosilo se 143,2 milijuna dolara, 3,9 milijuna dolara manje nego krajem 1997., na valute i depozite 1,98 milijardi dolara, 27,1 milijun dolara manje, a na obveznice i zadužnice 276,2 milijuna dolara ili 104 milijuna dolara manje. 270706 MET mar 98