FINANCIJSKI BILTEN 221

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCXXI. 29. siječnja - 05. veljače 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: O Nacionalnoj politici zapošljavanja 8. Sjednica Savjeta Hrvatske narodne banke 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 29. I. 69.700.000 69.700.000 9,37 % 43.955.000 30. I. 65.200.000 65.200.000 8,90 % 43.473.000 31. I. - - 20.757.000 02. II. 53.959.000 53.959.000 8,60 % 10.001.000 03. II. 60.000.000 57.800.000 8,99 % 29.000.000 04. II. 45.550.000 45.550.000 9,83 % 27.000.000 05. II. 70.000.000 56.700.000 9,15 % - Dnevni prosjek 60.735.000 58.151.000 9,14 % 29.031.000 Prvi dio tjedna protekao je na Tržištu bez većih uzbuđenja. Nije bilo nikakvih poteškoća s pokrivanjem potražnje ni u noćnom, ni u dnevnom kreditiranju. Ukupan saldo na računima banaka kretao se u rasponu od 500 do 600 milijuna kuna, a vrlo je malo banaka na kraju dana iskazivalo manjak na računima. Međutim, u srijedu je pao saldo na računima. Kako bi ih popunile, u četvrtak su mnoge banke povukle prije odobrene kredite - više od 50 milijuna kuna. Banke koje su morale vratiti te zajmove pokušale su na Tržištu pronaći svježe kredite. Međutim, ponuda nije bila dovoljna da bi se pokrila cjelokupna potražnja. Nestašica novca izazvala je rast njegove cijene. Tako je kamata na opozivne kredite porasla sa 7,5 na 8,0 posto. Na rok od dva tjedna sredstva su pak plasirana po kamati od 9,0 posto, a na rok od mjesec dana po 12 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke U srijedu su na aukciji upisani zapisi u iznosu od 123,8 milijuna kuna. Svi su zapisi upisani na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 8,43 posto. Od 04. veljače ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 1,004 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Čini se kako se hrvatsko tržište kapitala oporavlja. Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna aktivno bilo više od 20 dionica, a ostvaren je promet veći od 17 milijuna kuna. Pritom su cijene većine dionica porasle. Najveći rast, čak 105 kuna, zabilježila je obična dionica Zagrebačke banke, a slijedila ju je dionica Dalmatinske banke s dobitkom od 75 kuna. Snažno je, 60 kuna, porasla i cijena Plive, zbog čega se vratila iznad razine od 500 kuna. Dionice Riječke banke, Kraša i Lagune poskupile su pak 50-ak kuna. Zahvaljujući najavi ponude dionica na stranom i domaćem tržištu, cijena dionica Varaždinske banke učvrstila se iznad razine od 190 kuna. Na vrijednosti su, par kuna, ovoga tjedna dobile i dionice Arenaturista, Podravke, Sunčanog Hvara te Varteksa. Ostalim su se dionicama cijene kretale na prošlotjednim razinama. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica koje ga čine, CROBEX indeks skočio je ovoga tjedna 80 bodova ili gotovo 9,0 posto. Zahvaljujući tomu, dosegnuo je najvišu razinu u protekla tri tjedna - 970 bodova. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 03 - 06. veljače (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 289 295 295 124.555 Pliva PLI-AA 500 545 545 7.880.659 Varaždinska banka I 180 200 196 3.734.701 Zagrebačka b. ZAB-O 1.900 1.950 1.925 1.817.967 Arenaturist AREN-A 90 90 90 45.450 Istraturist 81 81 81 16.200 Jadranski naftovod 3.300 3.300 3.300 3.300 Karlovačka pivovara 600 630 630 256.320 Končar KONEL 200 200 200 8.400 Kraš KRAS-A 210 270 240 203.450 Laguna LAGP-A 865 910 907 1.080.010 Lovinčić 215 215 215 43.000 Podravka PODR-A 150 161 160 642.510 Riječka banka RIB 155 155 155 11.625 Riviera RIVP-A 95 96 96 26.588 Splitska banka 120 147 122 14.320 Sunčani Hvar 33 33 33 13.002 Varteks VART-1 70 70 70 17.500 Zagrebačka banka 2C 1.000 1.000 1.000 5.000 Zagrebačka banka 3E 1.250 1.310 1.310 316.755 Zagrebačka pivovara 570 570 570 875.520 17.136.832 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu promet iznosio svega 1,4 milijuna kuna, a aktivno je bilo 20 dionica. Cijene su većine njih, pritom, porasle. Najviše je, 25 kuna, porasla cijena Tesle-Ericssona. Osjetno su porasle i cijene Kraša (20 kuna) te Plave lagune (10 kuna), dok su dionice Jadran-Turista i Arenaturista osvojile oko četiri kune. Ovoga su tjedna poskupile i dionice Podravke, Riječke banke te Sunčanog Hvara. No, neznatno. Na kratkoj listi gubitnica ovoga su se tjedna našle dionice dviju turističkih tvrtki. Cijena Hotela Rabac potonula je za osam kuna, dok je dionica Istraturista pojeftinila svega dvije kune. Ostalim su se dionicama cijene kretale u uobičajenim rasponima. Potaknut rastom cijena većine dionica, VIN indeks osvojio je ovoga tjedna 10-ak bodova, zbog čega je provirio iznad razine od 690 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 02 - 06. veljače (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Arenaturist 90 90 90 6.390 Badel 1862 90 90 90 18.000 Bjelovarska banka 3.500 3.500 3.500 220.500 Croatia line CRLIN 68 70 68 6.862 Hotel Imperial 80 80 80 4.800 Hoteli Rabac 42 42 42 4.410 Istraturist ISTUR 80 83 81 26.966 Jadran hoteli Cr 293 294 293 9.674 Jadran-Turist 100 100 100 1.500 Kraš KRAS 210 218 210 23.490 Plava laguna 870 871 870 39.175 Podravka PODRA 156 162 160 107.822 Podravska banka I 278 278 278 102.860 Podravska banka IIA 278 278 278 44.480 Podravska banka IIB 212 212 212 424 Riječka banka RIBA 142 157 157 205.896 Sunčani Hvar 33 33 33 12.078 Tankerska plovidba 250 250 250 15.250 Tesla-Ericsson TESLA 456 490 475 417.672 Varteks VART 67 71 68 194.837 1.463.086 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 29. siječnja 05. veljače Promjena u % Frankfurt/DAX 30 4419,38 4548,46 + 2,92 London/FTSE-100 5422,40 5606,40 + 3,39 New York/DJIA 7915,47 8129,71 + 2,70 Tokyo/Nikkei 17014,59 17003,30 - 0,07 Ovoga je tjedna na svjetskim burzama vladala prava kupovna euforija. Na Wall Streetu je Dow Jones indeks skočio više od 200 bodova. Na europskim su pak tržištima cijene dionica dosegnule najviše razine u povijesti. Euforija na Wall Streetu ponajviše se zahvaljuje oporavku azijskih tržišta. Naime, početkom tjedna u Hong Kongu je Hang Seng indeks skočio više od 14 posto, indeks singapurskog tržišta osvojio je oko 13 posto... Ulagači počinju vjerovati, s pravom ili ne, kako je Azija na dnu, odnosno kako je najgore prošlo, riječi su jednog brokera. Pored toga, nekoliko američkih kompanija objavilo je bolje poslovne rezultate nego što se očekivalo. Možda azijska kriza neće ostaviti tako dubok trag u američkom gospodarstvu kao što se nadavno procjenjivalo, špekuliraju analitičari. Zahvaljujući svemu tomu, DJIA indeks osvojio je u proteklih tjedan dana oko 2,7 posto, pa se probio u područje iznad 8.100 bodova. Oporavak azijskih tržišta i snažan rast cijena dionica u New Yorku ohrabrili su europske ulagače. I u Frankfurtu i u Londonu cijene su dionica ovoga tjedna vrtoglavo skočile, pa su vodeći burzovni indeksi dosegnuli rekordne razine. Sjajno raspoloženje na europskim tržištima zahvaljuje se i odlukama britanske i njemačke središnje banke da kamatne stope u tim zemljama ostaju nepromijenjene. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 29. siječnja 05. veljače Promjena u % USD/DEM 1,8064 1,7991 - 0,41 USD/JPY 125,40 123,00 - 1,92 GBP/USD 1,6437 1,6558 + 0,73 Cijena zlata: USD/Unca 29. siječnja 05. veljače Promjena u % 302,80 298,35 - 1,47 U fokusu ulagača ovoga je tjedna bila japanska valuta. Jen naglo jača, zbog čega je tečaj američkog dolara pao na najnižu razinu u posljednja tri mjeseca - čak ispod 123 jena. Uspon jena zahvaljuje se naznakama kako će japanska vlada poduzeti znatno poticajnije mjere za oživljavanje gospodarstva nego što se to očekivalo. Govori se o smanjenju poreznih stopa i golemom dodatnom proračunu u idućoj poslovnoj godini, koja u Japanu počinje s travnjem. Ulagači vjeruju kako bi te mjere, konačno, mogle izvući gospodarstvo iz krize, što naravno pozitivno utječe na jen. Međutim, dileri kažu kako su u sadašnju cijenu japanske valute ugrađene baš sve pozitivne vijesti. Stoga bi, smatraju oni, u slučaju razočaranja ulagača paketom mjera vlade, najavljenim za kraj ožujka, tečaj jena mogao brzo pasti. Dolar pod pritiskom No, trenutačno je jen vrlo jak, za razliku od dolara koji je, osim prema japanskoj, oslabio i prema njemačkoj valuti. Tako je njegov tečaj zaronio ispod razine od 1,80 DEM. Posljedica je to izjave glavnog ekonomista Bundesbanke Otmara Issinga kako je malo naznaka da će cijene u Njemačkoj nastaviti s padom. Drugim riječima, vrlo je moguće da će središnja banka, zbog jačanja inflacijskih pritisaka, uskoro povećati ključne kamatne stope, smatraju analitičari. Inače, ovotjedni sastanak Savjeta Bube protekao je bez iznenađenja. Diskontna je stopa ostala na 2,50, a lombardna na 4,50 posto. Ni Bank of England nije promijenila ključnu kamatu - ostavila ju je na 7,25 posto. Ovoga je tjedna zasjedao i Fedov Savjet za otvoren tržište (FOMC). Kao što se očekivalo, američka je središnja banka ostavila kamate na dosadašnjim razinama - kamata na federalne fondove ostala je na 5,50, a diskontna stopa na 5,0 posto. Tržišta nafte: Pad cijena Prije su neprestana zahlađenja i zatopljenja odnosa između UN i Iraka snažno utjecala na Tržište, no posljednjih dana, unatoč rastu napetosti u Perzijskom zaljevu, Tržište djeluje kao da je imuno na tu temu, kažu dileri. Stoga, mimo očekivanja, cijene nafte padaju. Tako se na Londonskom tržištu cijena barela "crnog zlata" na termin u ožujku kreće oko 15,0 dolara. Na NYMEX-u se pak na isti termin naftom trguje po 16,30 dolara. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 30. I. - 06. II. ’98. Valutai jedinica Tečaj30. siječnja Tečaj06. veljače Promjenau % DEM 100 352,1400 352,3600 + 0,06 USD 1 6,3692 6,3351 - 0,54 GBP 1 10,4519 10,5035 + 0,49 JPY 100 5,0919 5,1519 + 1,17 ATS 100 50,0518 50,0802 + 0,05 ITL 100 0,3567 0,3569 + 0,05 CHF 100 435,7063 436,8418 + 0,26 SIT 100 3,7369 3,7206 - 0,44 Ovoga se tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB kretala oko razine od 3,52 kune. Većina je ostalih valuta dobila na vrijednosti. Japanski jen neprestano jača već mjesec dana. U tom je razdoblju njegov tečaj skočio vrtoglavih 6,5 posto. U istom je razdoblju austrijski šiling ojačao tek nešto više od 0,2 posto, dok je samo u posljednjih 15-ak dana britanska funta poskupila 0,7 posto. Na vrijednosti su ovoga tjedna dobili i švicarski franak te talijanska lira. No, vrlo blago. Ostale su pak valute pojeftinile. Tečajevi američkog dolara i slovenskog tolara potonuli su oko pola posto. 7. Vlada RH: O Nacionalnoj politici zapošljavanja Vlada je na sjednici, održanoj u četvrtak, potvrdila Nacionalnu politiku zapošljavanja koja se, istaknuo je premijer mr. Zlatko Mateša, temelji na tri čimbenika: gospodarskom rastu, smanjenju porezne presije i deregulaciji, te posebnoj skrbi za one koji tu skrb trebaju (pripravnici i mladi, invalidi i sl.). Predložene mjere trebaju biti operativne već početkom travnja, naglasio je Mateša. Nacionalna politika zapošljavanja bit će upućena na raspravu u Hrvatski državni sabor, a Vlada je s ove sjednice Saboru uputila i Prijedlog zakona o obvezama i pravima dužnosnika. Njime se na transparentan način, kazao je Mateša, reguliraju obveze i prava ljudi koji obavljaju razne državne dužnosti. Detaljno obrazlažući mjere nacionalne politike zapošljavanja ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara naveo je mjere za smanjenje visoke razine nezaposlenosti, za smanjenje troškova rada, mjere za organizirano rješavanje viškova radnika, za otvaranje novih radnih mjesta, poticanje pokretljivosti radne snage, povećanje učinkovitosti socijalno zaštitne mreže, a posebna se pozornost posvećuje mjerama zapošljavanja hrvatskih branitelja. Članovi Vlade u raspravi su istaknuli kako porezno rasterećenje mora ići kroz smanjenje direktnih troškova rada (ukidanje doprinosa za dječji doplatak, vodnog doprinosa, članarine HGK te smanjenje stopa doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje). Prema prijedlogu zakona o obvezama i pravima dužnosnika, dužnosnicima bi se smatrali predsjednik Republike, saborski zastupnici, suci Ustavnog suda, članovi Vlade i dužnosnici koje imenuju ili biraju Hrvatski državni sabor ili predsjednik Republike. Prema predloženom zakonu, objasnio je ministar uprave Davorin Mlakar, dužnosnici bi bili obvezni prilikom stupanja na dužnost dati pisane izjave o svom imovnom stanju. Mogli bi biti članovi upravnih i nadzornih odbora ili skupština trgovačkih društava, ali bi se naknade za taj rad uplaćivale izravno u proračun. Predloženi zakon uz ostalo regulira i pitanje darova koje dobivaju dužnosnici, uređuje pravo na starosnu mirovinu sukladno propisima o mirovinskom osiguranju, te utvrđuje krug dužnosnika koji bi imali pravo na rezidenciju. 8. Sjednica Savjeta Hrvatske narodne banke Gospodarska i novčana kretanja u proteklu razdoblju i očekivanja u ovome mjesecu, te dosadašnji rezultati revizije platne bilance bile su glavne teme na sjednici Savjeta Hrvatske narodne banke, održanoj u srijedu pod predsjedanjem guvernera dr. Marka Škreba. U prošloj se godini, kako je priopćeno, fizički obujam industrijske proizvodnje povećao 6,8 posto, a proizvodnost je u jedanaest mjeseci porasla 10,7 posto na godišnjoj razini. Promet u trgovini na malo raste četvrtu godinu (lani čak 13,8 posto), u turizmu je lani ostvareno 41 posto više noćenja nego 1996., a i svi pokazatelji graditeljske djelatnosti također govore o oživljavanju. Prosječna realna neto plaća porasla je prošle godine 12,4 posto, a realna bruto plaća 8,3 posto (deflacionirano troškovima života), što nije u raskoraku s pokazateljima o proizvodnosti. Od nepovoljnih pokazatelja najvažniji su nezaposlenost, te stagnacija izvoza (u kunskom obračunu veći je 8,5 posto nego 1996., no u dolarskom je manji 3,8 posto). Kreditna aktivnost banaka bila je znatno življa nego 1996.: zajmovi poduzećima porasli su 42 posto i stanovništvu čak 93 posto, a smanjila su se samo (oko 40 posto) potraživanja banaka od središnje države. Iako je porast monetarnih agregata relativno visok, on se postupno usporavao, a porast bankovnih zajmova sve se više financirao zaduživanjem u inozemstvu. Početak ove godine u financijskom je području obilježilo uvođenje poreza na dodanu vrijednost. Podatak Državnog zavoda za statistiku da su cijene na malo u siječnju prema prosincu porasle za 2,4 posto ne izaziva osobitu zabrinutost i ohrabruje očekivanja da bi se sljedećih mjeseci dio toga cjenovnog pomaka mogao i poništiti. S gledišta monetarne politike važno je i to da je ta velika promjena u poreznom sustavu prošla bez likvidnosnih poremećaja. To potvrđuje i podatak da se prosječna kamatna stopa na tržištu novca opet smirila, a potražnja za blagajničkim zapisima NBH i trezorskim zapisima se pojačala, uz vrlo blag rast kamatnih stopa. Prosječna kamatna stopa na kunske plasmane banaka i nadalje se zadržava na oko 14 posto. Nakon nešto zamjetnije aprecijacije na prijelazu u ovu godinu tečaj se kune mijenja opet unutar vrlo uska raspona. Savjetu HNB-a predočeni su i rezultati prve faze revizije platne bilance, koja se prilagođuje međunarodnim standardima i daje mnogo potpuniji i realniji uvid u sve poslovne i novčane transakcije naše zemlje s inozemstvom. Nova statistička obradba rezultirala je i osjetno povoljnijim podatcima o manjku tekućega računa od iskazivanih starim načinom obradbe. Nakon nedavne skupštine Privredne banke Zagreb, na kojoj je imenovan nadzorni odbor, na današnjoj se sjednici Savjet HNB-a složio s prijedlozima da za predsjednika Uprave te banke bude imenovan Božo Prka, a za članove Zvonko Agičić, Franjo Filipović, Ivan Krolo i Ivan Gerovac. Uz to, Savjet HNB prihvatio je i prijedloge da se za predsjednika Uprave Istarske kreditne banke imenuje Miro Dodić, za predsjednicu Uprave Neretvanske gospodarske banke Ružica Bebić, a za članicu Ilonka Jelčić, za člana Uprave Gospodarsko-kreditne banke Branko Petanjek, za predsjednika Uprave Štedionice Sonic Zlatan Kuljiš, te za člana Uprave Štedionice za obnovu i razvoj Marijo Kirinić. Budući da nije u propisanu zakonskom roku od šest mjeseci obavila upis u Sudski registar i počela s radom, Savjet HNB odlučio je oduzeti odobrenje za rad Libertas banci. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća od 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 80 milijuna kuna. No, kako su pristigle ponude u ukupnom iznosu od čak 126,3 milijuna kuna, Ministarstvo je povećalo iznos izdanja na 119,8 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena dosegnula je 99,031 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 8,5 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena bila je pak 98,975 kuna, što predstavlja kamatu od 9,00 posto. Jedinstvena prodajna cijena određena je na 98,986 kuna, što znači da se zapisi izdaju uz kamatnu stopu od 8,90 posto. Inače, udio nebankarskih sredstava u upisanom iznosu emisije iznosio je nešto više od 23 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 10. veljače, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 60 milijuna kuna, a s dospijećem za 91 dan. Inače, ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 428 milijuna kuna. Iznos zapisa upisanih na rok od 42 dana dosegnuo je 181,1 milijun kuna. Na rok od 91 dan upisani su zapisi u iznosu od 83,2 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana upisani zapisi u iznosu od 163,7 milijuna kuna. 10. Statistika STOPA NEZAPOSLENOSTI U PROSINCU 17,6 POSTO - Zaposlenih je osoba u Hrvatskoj u prošlogodišnjem prosincu bilo 1,34 milijuna, 0,2 posto manje nego u prethodnom mjesecu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), stopa nezaposlenosti porasla je 0,3 postotna boda na 17,6 posto. U poslovnim subjektima, uključujući Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova, prema privremenim podacima Zavoda, u lanjskom je prosincu radilo 1,02 milijuna osoba, 0,6 posto manje. Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u tom je mjesecu dosegnuo 199,6 tisuća, 2,4 posto više, dok je aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika bilo 118,8 tisuća, 0,6 posto manje. U poslovnim subjektima, bez Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova te bez individualnih poljoprivrednika, u lanjskom prosincu je bilo 950,9 tisuća zaposlenih, 0,7 posto manje nego u mjesecu ranije i četiri posto manje nego u prosincu 1996. godine. Od toga je u privrednim djelatnostima radilo 720,9 tisuća zaposlenih, 0,9 posto manje nego u studenom i 5,1 posto manje nego u predlanjskom prosincu. U neprivrednim djelatnostima bilo je 230,03 tisuće zaposlenih, 0,1 posto manje nego u prethodnom mjesecu i 0,2 posto manje nego u prosincu 1996. godine. Najviše zaposlenih bilo je u industriji i rudarstvu - 284,8 tisuća, 0,8 posto manje nego u studenom, dok je najmanji broj zaposlenih zabilježen u vodoprivredi - 3,9 tisuća, 2,1 posto manje. PORASLA PROSJEČNA MJESEČNA NETO PLAĆA - Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je za studeni prošle godine iznosila 2525 kuna, što je, po podacima DZS-a, nominalno 3,6 posto više nego za prijašnji mjesec i realno 14,2 posto više nego u studenom 1996. godine. U privredi je prosječna neto plaća za studeni, prema realnim pokazateljima, iznosila 2450 kuna, tj. 11,6 posto više nego u istom mjesecu 1996. godine, a u neprivredi 2727 kuna ili 20,7 posto više. U industriji i rudarstvu ta je plaća dosegnula 2361 kunu, što je 11,7 posto više nego u predlanjskom studenom. Najviša neto plaća za studeni u privredi isplaćena je u financijskim i drugim uslugama. Iznosila je 3389 kuna - 10,2 posto više nego u istom mjesecu 1996. godine. Od neprivrednih djelatnosti najviša prosječna neto plaća za lanjski studeni isplaćena je u tijelima državne vlasti, tijelima lokalne samouprave, fondovima, udruženjima i organizacijama - 2986 kuna, tj. 22,9 posto više nego u studenom preklani. Od siječnja do kraja studenog prošle godine prosječna je neto plaća u Hrvatskoj bila 2362 kune, što je realno 12,6 posto više nego u istom razdoblju 1996. godine. Pritom je u privredi dosegnula 2316 kuna ili 12,1 posto više, a u neprivredi 2487 kuna - 14 posto više. HRVATSKI IZVOZ SMANJEN 3,8 POSTO - Hrvatski je izvoz tijekom prošle godine iznosio 4,34 milijarde američkih dolara, što je 3,8 posto manje nego 1996. godine. Po podacima DZS-a, uvoz je istodobno iznosio 9,12 milijardi dolara ili 17,1 posto više. U promatranom je razdoblju vrijednost izvezenih proizvoda za reprodukciju dosegnula 2,26 milijardi dolara, tj. 1,1 posto više, proizvoda za široku potrošnju 1,62 milijardi dolara ili 2,7 posto više, dok je kod proizvoda za investicije izvoz smanjen 34,5 posto na 454,56 milijuna dolara. Uvoz proizvoda za reprodukciju iznosio je u 1997. godini 4,41 milijardu dolara, odnosno 6,9 posto više, proizvoda za široku potrošnju 2,67 milijardi dolara, tj. 23,8 posto više, a proizvoda za investicije 2,05 milijardi dolara - 35,6 posto više. U prošloj je godini najveći izvoznik bila prerađivačka industrija, s ukupno 4,15 milijardi dolara ili 4,4 posto manje nego preklani. Ona je bila i najveći uvoznik sa 7,55 milijardi dolara, što je 20,5 posto više. Hrvatski je izvoz u zemlje Europske unije (EU) lani iznosio 2,22 milijarde dolara, odnosno 3,5 posto manje nego tijekom 1996. godine, dok je iz tih zemalja na domaće tržište uvezeno roba za 5,43 milijarde dolara ili 17,4 posto više. Najznačajniji hrvatski trgovinski partneri i dalje su bili Italija i Njemačka. Pritom je na talijansko tržište izvezeno roba u vrijednosti 904,28 milijuna dolara - 4,7 posto manje, a uvezeno talijanskih roba za 1,72 milijarde dolara - 21,3 posto više. Istodobno, u Njemačku je izvezeno domaćih proizvoda u iznosu od 774,64 milijuna dolara ili 7,7 posto manje, dok je uvoz iz te zemlje dosegnuo 1,84 milijarde dolara ili 14,9 posto više. Od europskih zemalja u razvoju, najviše izvoznih aktivnosti bilo je usmjereno ka Bosni i Hercegovini gdje je vrijednost izvoza dosegnula 648,71 milijun dolara ili 18,2 posto više. Iz te je zemlje uvezeno roba u vrijednosti 136,85 milijuna dolara ili 115,6 posto više nego 1996. godine. Slijedi Slovenija, gdje je izvoz domaćih roba iznosio 529,55 milijuna dolara - 13,4 posto manje, dok je s tog tržišta uvezeno proizvoda vrijednih 755,52 milijuna dolara, odnosno 1,8 posto manje. 181144 MET mar 98