FINANCIJSKI BILTEN CCXXIII

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCXXIII. 12 - 19. veljače 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: O razminiranju, proljetnoj sjetvi,... 8. Kraš prodao trezorske dionice 9. Vlada ponovno prodaje dio dionica Plive ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 12. II. 66.000.000 51.500.000 8,48 % 62.663.000 13. II. 65.000.000 54.050.000 10,25 % 18.516.000 14. II. - - 9,25 % 6.648.000 16. II. 65.500.000 65.500.000 9,71 % 0 17. II. 20.750.000 20.750.000 8,52 % 20.000.000 18. II. 36.600.000 35.600.000 8,19 % 8.502.000 19. II. 68.000.000 61.800.000 8,44 % - Dnevni prosjek 53.642.000 48.200.000 8,93 % 19.388.100 Posljednjih se dana ukupan saldo na računima banaka kreće iznad razine od 600 milijuna kuna. Zahvaljujući vrlo dobroj likvidnosti, malo je banaka "u minusu", pa je i noćni promet vrlo mršav. Nakon vrlo mirnog početka tjedna, posljednja dva dana nakon dnevnog kreditiranja dio potražnje ostaje nepokriven. No, kako se radi o nevelikim iznosima, nedostatak novca nije zasad izazvao rast njegove cijene. Tako se kamata na opozivne kredite i dalje kreće na 7,50 posto. Na rokove od sedam i 14 dana plasmani se pak odobravaju po kamatama od 9,0 - 10 posto, a na rok od mjesec dana uglavnom po 12 posto. Inače, u četvrtak je na Tržištu ugovorena kupoprodaja dragovoljnih blagajničkih zapisa. Premda je takva transakcija na Tržištu novca zakonski regulirana, ta se mogućnost vrlo rijetko koristi. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke U srijedu su na aukciji upisani zapisi u iznosu od 242,3 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 8,47 posto, upisani su zapisi u iznosu od 191,3 milijun kuna, dok su na rok od 91 dana, uz kamatu od 9,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 51 milijun kuna. Od 18. veljače ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 1,056 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od čak 40,3 milijuna kuna, što je oko sedam puta više nego tjedan dana prije. Najviše pozornosti privukle su goleme transakcije dionicama Dalmatinske banke, zbog čega je u utorak, po prvi puta u povijesti Burze, prekinuta trgovina jednom dionicom. Naime, već u prvom satu trgovanja vlasnika je toga dana promijenilo više od 100 tisuća dionica ili gotovo 10 posto ukupnog broja redovnih dionica Dalmatinske banke, pa je, dok se ne provjeri ispravnost transakcija, prekinuta trgovina tim dionicama. No, oko podneva je trgovina nastavljena. Kako bilo, sve su te transakcije ugovorene po cijeni od 300 kuna, što je 30-ak kuna više od, u posljednje vrijeme, uobičajene cijene tih dionica, a ukupan je promet dosegnuo čak 31,2 milijuna kuna. Većini ostalih dionica cijene su ovoga tjedna porasle. Najviše je, čak 180 kuna, skočila cijena Lagune, zbog čega je nakon duljeg vremena dosegnula razinu od 1.100 kuna. Slijedila ju je dionica Tvornice duhana Zagreb s dobitkom od 165 kuna. Cijena Kraša skočila je pak 24 kune, a Jadran-Turista i Podravke 10 kuna. Dionica Plive poskupila je osam kuna, a blagi rast zabilježila je i cijena Istraturista. Od blue-chip dionica najveći je pad ovoga tjedna, 20-ak kuna, zabilježila obična dionica Zagrebačke banke. Cijena Riječke banke pala je pak 14 kuna, dok su dionice Varaždinske banke, Sunčanog Hvara i Varteksa pojeftinile par kuna. Potaknut rastom cijena većine dionica, CROBEX indeks skočio je ovoga tjedna čak 27 bodova ili oko 2,8 posto, te dosegnuo 972 boda. Cash dražba HFP U četvrtak je na Burzi održana cash dražba Hrvatskog fonda za privatizaciju, na kojoj su prodane dionice i udjeli četiriju poduzeća: ZAK-a iz Šibenika, HISTRIA TUBE iz Pićana, Sirovine iz Zadra i CALCRO iz Zagreba. Pritom je ostvaren promet od otprilike 376 tisuća kuna ili 107 tisuća njemačkih maraka. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 17 - 20. veljače (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 270 300 270 31.400.730 Pliva PLI-AA 538 560 548 895.424 Varaždinska banka I 195 200 195 524.895 Zagrebačka b. ZAB-O 1.821 1.900 1.828 2.744.914 Badel 1862 BADE-A 70 70 70 4.200 Centar banka 370 370 370 18.500 Imes IMES 220 220 220 660.000 Istraturist ISTT-A 83 84 83 26.262 Jadran-Turist 110 110 110 23.540 Končar KONEL 215 250 250 63.500 Kraš KRAS-A 234 255 250 145.511 Laguna LAGP-A 1.050 1.100 1.100 302.319 Podravka PODR-A 170 185 185 594.924 Riječka banka 145 150 145 16.450 Splitska banka SKA 115 119 115 167.150 Sunčani Hvar SUNH-A 33 35 33 92.601 Tvornica duhana Zg 1.100 1.250 1.250 1.751.540 Varteks VART-1 50 50 50 6.300 Zagrebačka banka 2C 990 1.000 1.000 26.977 Zagrebačka banka 3E 1.290 1.300 1.300 603.150 Zagrebačka pivovara 540 560 540 130.660 40.381.607 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu ostvaren promet od čak 47,5 milijuna kuna. To se ponajviše zahvaljuje trgovini dionicama Kraša. Naime, u ponedjeljak je, uz rekordan dnevni promet veći od 45 milijuna kuna, vlasnika zamijenilo više od 212 tisuća dionica Kraša. No, više o tomu možete pročitati pod točkom 8. Visok promet, 1,7 milijuna kuna, ostvaren je ovoga tjedna i dionicama Tesle-Ericssona. Cijena im je, pritom, potonula za 40 kuna. Osjetno su pale i cijene Riviere, Croatia linea i Riječke banke - oko osam kuna. Dionice Splitske banke, Belišća i Jadran hotela iz Crikvenice pojeftinile su pak par kuna. Na kratkoj listi dobitnica ovoga su se tjedna, pored Kraša, našle i dionice Plave lagune, Podravke i Istraturista. Cijena dionica Plave lagune skočila je više od 8,4 posto - s 950 na 1.030 kuna. Dionica Podravke poskupila je pak 10-ak kuna, a Istraturista tri kune. Potaknut ponajviše rastom cijena Kraša i Lagune, VIN indeks osvojio je ovoga tjedna tri boda, te dosegnuo 709 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 16 - 20. veljače (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Arenaturist 90 92 92 18.384 Belišće BELSC 61 63 61 15.575 Bjelovarska banka 3.700 3.790 3.700 52.700 Croatia line CRLIN 66 72 72 19.951 Hotel Imperial 80 80 80 3.760 Hoteli Rabac 42 42 42 4.536 Istraturist ISTUR 83 84 84 29.004 Jadran hoteli Cr 290 290 290 6.380 Jadranski naftovod 3.250 3.250 3.250 6.500 Kraš KRAS 203 255 255 45.051.601 Međimurska banka 360 360 360 42.480 Plava laguna PLAG 1.000 1.100 1.030 70.395 Podravka PODRA 169 185 180 261.712 Podravska banka I 255 255 255 7.395 Podravska banka IIA 255 255 255 27.795 Riječka banka 150 150 150 15.000 Riviera RIVIR 91 99 91 15.193 Slavonska banka 1.300 1.300 1.300 16.900 Splitska banka 110 115 110 45.500 Sunčani Hvar 33 33 33 52.140 Tankerska plovidba 250 260 250 25.400 Tesla-Ericsson TESLA 430 463 430 1.743.712 Varteks VART 50 50 50 3.550 47.535.613 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 12. veljače 19. veljače Promjena u % Frankfurt/DAX 30 4536,83 4582,40 + 1,00 London/FTSE-100 5552,50 5718,50 + 2,98 New York/DJIA 8314,55 8451,06 + 1,64 Tokyo/Nikkei 17174,93 16616,48 - 3,26 Ne posustaje euforija na Wall Streetu. Dow Jones indeks skočio je u proteklih tjedan dana gotovo 140 bodova, pa se, po prvi puta u povijesti, probio iznad razine od 8.400 bodova. I dalje su glavni igrači na Tržištu investicijski fondovi čija se gotovina u slapovima slijeva na Wall Street. Manji ulagači slijede njihove poteze, i to je osnovni razlog rasta cijena dionica, kažu brokeri. Pored toga, inflacija je u SAD sasvim pod kontrolom, stoga Fed nema nikakova razloga za povećanje kamata, čega su se donedavno ulagači plašili. Rekordi na europskim burzama Zahvaljujući sjajnom raspoloženju na Wall Streetu, i na europskim su burzama cijene dionica dosegnule rekordne razine. U Frankfurtu se DAX indeks, po prvi puta u povijesti, probio iznad granice od 4.600 bodova, dok se u Londonu Footsie indeks sasvim stabilizirao u području iznad 5.700 bodova. Međutim, u Tokiju su ovoga tjedna cijene dionica pale. Nikkei indeks potonuo je više od 550 bodova, te zaronio duboko ispod razine od 17 tisuća bodova. Što se više bliži dan kada će japanska vlada predstaviti paket mjera za sanaciju financijskog sustava i cjelokupnog gospodarstva, ulagači su sve oprezniji. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 12. veljače 19. veljače Promjena u % USD/DEM 1,8148 1,8151 + 0,01 USD/JPY 122,75 125,93 + 2,59 GBP/USD 1,6362 1,6396 + 0,20 Cijena zlata: USD/Unca 12. veljače 19. veljače Promjena u % 299,70 297,85 - 0,62 Krajem prošloga i početkom ovoga tjedna američki je dolar naglo ojačao u odnosu na japanski jen, pa se njegov tečaj probio iznad razine od 126 jena. Pritisak na jen uslijedio je nakon što je krajem prošloga tjedna agencija za dodjeljivanje kreditnih rejtinga Moody's Investors Service objavila kako je, zbog korupcijskih skandala i krize bankarskog sustava, počela reviziju rejtinga vodećih japanskih banaka. Među ostalim, i najveće svjetske banke po aktivi Bank of Tokyo - Mitsubishi. Jednoj je banci, Daiwi, već i snizila rejting. Dolar je početkom tjedna ojačao i u odnosu na njemačku marku. Njegova je cijena provirila iznad razine od 1,82 DEM, nakon što je njemačko Ministarstvo gospodarstva upozorilo kako se u četvrtom tromjesečju prošle godine gospodarski rast osjetno usporio, zbog čega rast gospodarstva u cijeloj prošloj godini najvjerojatnije nije dosegnuo ciljani raspon od 2,5 do 3,0 posto. Korekcija dolarove cijene Međutim, polovicom je tjedna tečaj američke valute potonuo ispod razina od 1,82 DEM i 126 JPY. Posljedica je to vijesti kako su u siječnju u SAD proizvođačke cijene pale čak 0,7 posto, što predstavlja njihov najveći pad još od kolovoza 1993. godine. Nakon ovog podatka sasvim je jasno da Fed neće povećavati kamatne stope, čemu su se kupci dolara dosad potajno nadali, kažu analitičari. Moguće je čak, smatraju oni, da ih smanji. Ne tako skoro, ali... Kako bilo, dolar je nakon ove vijesti izgubio nešto od svoga sjaja. Trenutačno je Tržište vrlo mirno. Ulagači s nestrpljenjem očekuju paket gospodarskih mjera japanske vlade, koji će biti objavljen u petak, i sastanak ministara financija Grupe sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7), koji će se ovoga vikenda održati u Londonu. Tržišta nafte: Blagi rast cijena Ovoga su tjedna cijene nafte blago porasle zahvaljujući nagovještajima kako bi se uskoro mogao održati hitan sastanak OPEC- a kojemu bi cilj bio poticanje cijena "crnog zlata". Zbog toga je na Londonskom tržištu cijena barela nafte na termin u travnju porasla na 14,90 dolara. Na NYMEX-u se pak na isti termin naftom trguje po 16,40 dolara. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 13 - 20. veljače ’98. Valutai jedinica Tečaj13. veljače Tečaj20. veljače Promjenau % DEM 100 352,0300 352,1400 + 0,03 USD 1 6,3939 6,3952 + 0,02 GBP 1 10,4623 10,4818 + 0,18 JPY 100 5,1988 5,0715 - 2,45 ATS 100 50,0298 50,0504 + 0,04 ITL 100 0,3566 0,3574 + 0,22 CHF 100 438,0897 436,2951 - 0,41 SIT 100 3,7291 3,7288 - 0,01 I ovoga se tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB kretala oko razine od 3,52 kune. Većina je pak ostalih valuta dobila na vrijednosti. Američki dolar jača dva tjedna i u tom je razdoblju njegov tečaj skočio gotovo jedan posto. Talijanska lira i britanska funta poskupile su pak u proteklih sedam dana oko 0,2 posto, dok je austrijski šiling ojačao tek neznatno. Ostale su valute izgubile na vrijednosti. Švicarski franak klizi već 15-ak dana i u tom je razdoblju oslabio 0,4 posto. Nakon pet tjedana rasta, tijekom kojih je poskupio čak 7,5 posto, ovoga se tjedna tečaj japanskog jena strmoglavio 2,4 posto. Pojeftinio je i slovenski tolar. No, vrlo blago. 7. Vlada RH: O razminiranju, proljetnoj sjetvi,... Razminiranje je preduvjet sigurnog povratka i obnove ratom razorenoga, te je od iznimnog značenja da taj posao bude obavljen na najbolji mogući način. S tim u svezi Vlada je na sjednici, održanoj u četvrtak, prihvatila i u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o razminiranju te prihvatila Uredbu o osnivanju Hrvatskog centra za mine u Sisku. Vlada je utvrdila i Program proljetne sjetve za ovu godinu te odlukom osnovala Povjerenstvo za mirovinsku reformu, a za koordinatora imenovala potpredsjednicu Vlade Ljerku Mintas-Hodak. Po programu proljetne sjetve, zasijat će se 715.100 hektara što je za 2,14 posto više negoli u prošloj godini, kazao je ministar poljoprivrede i šumarstva Zlatko Dominiković. Za to je potrebno 354 milijuna kuna kreditnih sredstava. Novina je da će se na područjima posebne državne skrbi, uključujući i Podunavlje, sjetva kreditirati beskamatno, a za subvenciju kamata u državnom je proračunu osigurano 38,3 milijuna kuna. Uz pojedinačno izjašnjavanje triju ministara, Jure Radića, Ljilje Vokić i Davorina Mlakara protiv Prijedloga zakona o plaćama ovlaštenih državnih revizora, koji je predložio Odbor za financije Zastupničkog doma Sabora, većina je ministara ipak poduprla taj zakonski prijedlog. Radić je kazao kako se slaže da bi državni revizori trebali imati veće plaće, ali to bi isto trebali imati i liječnici, učitelji, suci. Sadašnji je Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika izgleda ostao vrijediti samo za ministre i ministarstva, kazao je Radić. Suglasivši se s takvom ocjenom, premijer Zlatko Mateša je kazao kako nije normalno da pojedini gradonačelnici imaju veće plaće od predsjednika države, ali nažalost, s druge je strane realnost takva da zbog niskih plaća neće biti kvalitetnih revizora, da će odlaziti suci, profesori. Stanje se neće popraviti dok za prioritete (obnovu i povratak) budemo morali izdvajati znatna sredstva, kazao je Mateša. Ministar turizma Sergej Morsan izvijestio je Vladu da je 30. siječnja ove godine Turistička zajednica (TZ) Županije istarske otvorila predstavništvo u Muenchenu iako, po Zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, jedino Hrvatska turistička zajednica (HTZ) ima mogućnost otvaranja predstavništva u inozemstvu. Dodao je da predstavnici TZ Županije istarske o otvaranju predstavništva nisu prethodno obavjestili ni konzultirali HTZ, i na taj su način prešli zakonom utvrđene okvire. Morsan je rekao kako će o tom slučaju na sjednici 24. veljače izvijestiti Turističko vijeće HTZ-a da, kao izvršno tijelo, o tome zauzme stav, predloži rješenje i informira sabor HTZ-a. Vlada je prihvatila i sanacijski program turističkog centra Tuheljske toplice te izdala jamstvo za zajam od 12.350 milijuna njemačkih maraka kod Hypotheken Banka iz Klagenfurta. Zatvorena sjednica Vlade Na zatvorenoj je pak sjednici Vlada prihvatila Izvješće izaslanstva Vlade s četvrtog kruga bilateralnih pregovora i treće sjednice Radne skupine za prijam Republike Hrvatske u punopravno članstvo Svjetske trgovine organizacije (WTO), održanim u Ženevi od 19. do 22. siječnja ove godine, izvješćeno je iz Vladina Ureda za priopćavanje. Razjašnjeni su neki dijelovi hrvatskog trgovinskog i carinskog sustava, te jasno definirane izmjene i prilagodbe zakonodavstva, koje Hrvatske treba dovršiti do dana ulaska u članstvo. Vođeni su pregovori o koncesijama na području poljoprivrednih i industrijskih proizvoda. Pregovori o specifičnim obvezama u trgovini uslugama vođeni su poglavito u području financijskih usluga i to osiguranja i vrijednosnih papira, telekomunikacija i audiovizualnih usluga. Nastavak multilateralnih sastanaka radne skupine predviđa se u rujnu i studenome. Na taj način bi postupak ulaska u Svjetsku trgovinsku organizaciju mogao biti dovršen do kraja godine, nakon čega bi Opće vijeće WTO-a i formalno pozvalo Republiku Hrvatsku da prihvati protokol u svom pristupanju. Na ovoj je sjednici Vlada donijela i Odluku o otpisu obveza primateljima ovaca, darovanih od hrvatskih iseljenika iz Australije i Novog Zelanda. Vlada je prihvatila prijedlog Ministarstva financija za imenovanje pomoćnika ministra financija Josipa Kulišića zamjenikom guvernera u Vijeću Guvernera grupacije Svjetske banke, stoji u priopćenju. 8. Kraš prodao trezorske dionice Transakcija dionicama Kraša, pri kojoj je u ponedjeljak na Varaždinskom tržištu, uz rekordan promet od 45 milijuna kuna, vlasnika zamijenilo više od 212 tisuća dionica ili oko 15,6 posto ukupnog broja dionica te tvrtke, posljedica je prodaje trezorskih dionica Kraša. Naime, prema zakonu, poduzeća ne mogu u svom "trezoru" imati više od 10 posto vlastitih dionica, a Kraš ih je imao znatno više. Zbog toga je poslovodstvo tvrtke odlučilo prodati dio trezorskih dionica malim dioničarima po tržišnoj cijeni. Tako se u tim transakcijama cijena dionica kretala u rasponu od 203 do 212 kuna, što je nešto više od 50 posto nominalne cijene dionica Kraša. Dio tih dionica prodan je za gotovinu, a dio na kredit, kaže Mirko Brozović, direktor varaždinske brokerske kuće Monete koja je provela cjelokupan projekt prodaje trezorskih dionica Kraša i obavila transakciju. Dok se ne potpišu ugovori sa svim kupcima dionica, ne znamo kakva će točno biti buduća struktura dioničara Kraša, kaže voditeljica knjige dioničara Kraša Tanja Liktar. No, ona smatra da, osim određenog povećanja udjela malih dioničara, neće doći do većih promjena. Trenutačno, najveći pojedinačni dioničar Kraša je Hrvatski fond za privatizaciju koji je nešto više od 20 posto dionica Kraša iz svog portfelja ponudio u kuponskoj privatizaciji. Banke i brokerske kuće imaju oko 17 posto dionica, a nakon jučerašnje transakcije u "trezoru" samog Kraša ostaje manje od 10 posto dionica. Ostale dionice Kraša u rukama su malih dioničara - zaposlenih, bivših zaposlenih, umirovljenika, invalida Domovinskog rata i ostalih vanjskih dioničara. Inače, temeljni kapital Kraša iznosi nešto više od 543 milijuna kuna i podijeljen je na 1.357.690 dionica nominalne cijene 400 kuna. 9. Vlada ponovno prodaje dio dionica Plive Vlada je odlučila ponovno ponuditi međunarodnom tržištu 14,16 posto dionica farmaceutske tvrtke Pliva, koje su u vlasništvu Hrvatskoga fonda za privatizaciju. Te dionice bile su nuđene tijekom listopada prošle godine, ali je zbog "sivog ponedjeljka i crnog utorka" na burzama ponuda odgođena do daljnjega. Globalni koordinator prve ponude bila je banka Daiwa Europe, a sada je uz nju koordinator prodaje i Merrill Lynch iz SAD-a. Ponuda se očekuje početkom travnja, nakon što Pliva objavi svoje financijske rezultate za 1997. U vlasničkoj strukturi Plive, uz HFP, dionice imaju i inozemni ulagači (28 posto), hrvatski mirovinski fond (27 posto), Zagrebačka banka (13 posto), Europska banka za obnovu i razvitak 11 posto te mali dioničari 7 posto. Kako se neslužbeno doznaje, pravo kupnje tih dionica imali bi i svi hrvatski građani, uz sudjelovanje dviju hrvatskih banaka - Zagrebačke i Privredne banke, ali nije poznato odnosi li se to samo na dio (i koliki) ponuđenih dionica. Naime, jesenska ponuda tih dionica bila je za međunarodne ulagače, pri čemu je 12 posto ukupnog iznosa bilo predviđeno za ESOP program odnosno za djelatnike Plive. Predstavljanje dionica Plive počelo je 20. listopada prošle godine i nakon obilaska brojnih gradova u SAD-u i Europi, trebalo je završiti 31. listopada, nakon čega bi se 3. studenoga objavila cijena i imena kupaca. Međutim, 27. i 28. listopada na svjetskim su burzama, početno azijskim, cijene dionica naglo pale, pa je, nakon što se uvidjelo da će taj trend potrajati, donesena odluka o odgodi ponude dionice Plive do daljnjeg. Poslovanje Plive u 1997. po svim je pokazateljima bilo uspješno, a to potkrepljuju i objavljeni podaci o ukupnom prihodu Plive u prvom polugodištu 1997., koji je povećan 13,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje i iznosio je 1,4 milijarde kuna. Dobit prije oporezivanja bila je 54,9 posto veća i iznosila je 570 milijuna kuna, a neto dobit po dionici povećana je 33,9 posto i iznosila je 18,81 kunu, što znači da je neto dobit Plive porasla 33,3 posto i iznosila je 378 milijuna kuna. U međuvremenu, Pliva je kupila većinski udjel u poljskoj farmaceutskoj tvrtki Polfa iz Krakowa, jednoj od tri najveće poljske farmaceutske tvrtke. Za 60 posto dionica plaćeno je 85,7 milijuna dolara, a Pliva se obvezala da će u iduće dvije godine uložiti 38 milijuna dolara, odnosno u šest godina ukupno 70 milijuna dolara. 121122 MET mar 98