NJ 9.X.WELT:LJUDSKA PRAVA-RETORIKA?

NJEMAČKA DIE WELT 9. X. 1999. Čečenija i Berlin "Rat na Kosovu prividno je jasno pokazao što je njemačka vanjska politika spremna učiniti: naime, Berlin je spreman braniti ljudska prava - po mogućnosti pod okriljem UN. No, kada su Ujedinjeni narodi intervenirali u Istočnom Timoru, neki su članovi vladajućih frakcija željeli ispariti: angažman pripadnika njemačkoga saniteta blagoslovljen je tek uz velike muke. Sada čečenski predsjednik Aslan Mashadov zove u pomoć NATO. Što učiniti? Kao i na Kosovu, i u Čečeniji živi etnička manjina zbog koje ta ruska republika ima autonomni status. Kao i u slučaju Kosova, i spomenuta etnička skupina u Čečeniji proživljava istrebljivački rat središnje vlade. Nadalje, kao i u slučaju Kosova, teško je razabrati gdje završava legitimni otpor a gdje počinje separatizam. Protiv intervencije govori tek okolnost da je umjesto Miloševića ovaj put u igri Jeljcin i njegov atomski kovčeg. Zapravo iz tog razloga nijedan argument ne govori u prilog intervenciji u Čečeniji. No, ako Berlin sada smućeno šuti, koliko su vrijedile plamteće riječi o 'ubojici' Miloševiću i o 'genocidu', izrečene u slučaju Kosova? Ako je Istočni Timor udostojen izmučenog pogleda koji je pak u slučaju Čečenije skrenut - kakva je zapravo vodeća nit njemačke diplomacije? Spremnost na intervenciju, uvjetovana stanjem u blagajni, bila bi tek blaga varijanta prijekora koji bi bili upućeni prvoj njemačkoj vladi sa službenim povjerenikom za ljudska prava. Zato je možda ipak bolje ograditi se od uzvišene retorike", smatra Torsten Krauel.