IT-intervencije-strategija-genocid IT-28.7. LA STAMPA CLINTONOVA DOKTRINA ITALIJALA STAMPA28. VII. 1999.SAD, rađa se "Clintonova doktrina""Rađa se Clintonova doktrina. Od sada pa nadalje Sjedinjene Države pridržavaju pravo
intervenirati protiv 'bilo koje zemlje ili vlade koja bi pokušala ukloniti neki narod genocidom ili nečim bliskim genocidu', ne samo u Europi nego i u ostatku svijeta. Novo američko stajalište koje se pojavilo nakon rata na Kosovu u jasnom je obliku izložio Sandy Berger, savjetnik za nacionalnu sigurnost, u jednom govoru u National Press clubu. No potrebno je utvrditi i druga dva uvjeta, dodao je : 'Naš nacionalni interes mora biti ugrožen i moramo na raspolaganju imati sredstva za djelovanje'.To je prvi put da se američko stajalište iskazuje na tako izravan način. 'Činilo nam se važnim objaviti načela koja stoje iza ove nove doktrine', objasnio nam je glasnogovornik za nacionalnu sigurnost, David Leavy. 'Početi utvrđivati jedan standard za svjetsku zajednicu'.Uvjeti intervencije ostaju dovoljno neodređeni pa u potpunosti ne objašnjavaju okolnosti neke američke intervencije. Leavy je dodao: 'Nije rečeno da svaka intervencija mora biti vojne prirode'. Na
ITALIJA
LA STAMPA
28. VII. 1999.
SAD, rađa se "Clintonova doktrina"
"Rađa se Clintonova doktrina. Od sada pa nadalje Sjedinjene Države
pridržavaju pravo intervenirati protiv 'bilo koje zemlje ili vlade
koja bi pokušala ukloniti neki narod genocidom ili nečim bliskim
genocidu', ne samo u Europi nego i u ostatku svijeta. Novo američko
stajalište koje se pojavilo nakon rata na Kosovu u jasnom je obliku
izložio Sandy Berger, savjetnik za nacionalnu sigurnost, u jednom
govoru u National Press clubu. No potrebno je utvrditi i druga dva
uvjeta, dodao je : 'Naš nacionalni interes mora biti ugrožen i
moramo na raspolaganju imati sredstva za djelovanje'.
To je prvi put da se američko stajalište iskazuje na tako izravan
način. 'Činilo nam se važnim objaviti načela koja stoje iza ove nove
doktrine', objasnio nam je glasnogovornik za nacionalnu sigurnost,
David Leavy. 'Početi utvrđivati jedan standard za svjetsku
zajednicu'.
Uvjeti intervencije ostaju dovoljno neodređeni pa u potpunosti ne
objašnjavaju okolnosti neke američke intervencije. Leavy je dodao:
'Nije rečeno da svaka intervencija mora biti vojne prirode'. Na
Kosovu, objasnio je Berger, interes Sjedinjnih Država bio je rizik
'od onoga što bi se dogodilo u Europi da nismo sve to završili'. A
Sjedinjene Države, preko NATO-a, očito su imale mogućnosti
intervenirati. No ako bi do slične situacije došlo u Africi, u
Aziji, ili bilo gdje drugdje izvan europskog područja, bi li
Sjedinjene Države uistinu bile motivirane reagirati? Da, odgovorio
je Berger, moguće je zamisliti američku intervenciju 'i na drugim
mjestima'. Berger: 'Po mojem gledanju, otkada smo otišli na Kosovo,
već vrijedi jedno načelo po kojemu Sjedinjene Države neće mirno
promatrati sustavne pokušaje uklanjanja nekog naroda'. Državnu
upravu je na ovu novu doktrinu potaknuo, kažu izvori iz vlade, ne
samo uspjeh koji je NATO postigao na Kosovu, no i sjećanje na
izostalu intervenciju u Ruandi koja još opterećuje Predsjednika.
(...)
Sve u svemu, intervencija je Sjedinjenih Država u izvaneuropskim
regijama jedna mogućnost, ali ne i sigurni automatizam. 'To će
ovisiti o posebnim okolnostima', zaključuje Berger, ostavljajući u
zraku nešto one dvosmislenosti koja je jedna od uočljivijih
obilježja Clintonova predsjednikovanja.
No na Clintonovu doktrinu - državna uprava je, prirodno, ne zove
tako, i radije rabi izraz 'nova doktrina, premda očito ne
obeshrabruje taj govorni izraz - u Kongresu se gleda sumnjičavo,
među republikancima, ali i među demokratima. Uostalom, američka
intervencija na Kosovu, koja bi više od svega trebala
otjelovljivati tu doktrinu, nije ni dobila formalnu potporu
zastupničkoga doma", piše Andrea di Robilant.