HRVATSKA TUŽILA SRJ ZA GENOCID OD 1991. DO 1995.

ZAGREB, 2. srpnja (Hina) - Hrvatska je u petak pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu (ICJ) podnijela tužbu protiv SR Jugoslavije za genocid počinjen od 1991. do 1995. kako bi se raščistilo tko je na području bivše Jugoslavije bio agresor, a tko žrtva, kazali su na konferenciji za novinare u Zagrebu članovi hrvatske vlade.#L# Cilj tužbe je "da se na kraju jasno razluči i da dobijemo jedan pravorijek o tome što se na ovim prostorima događalo - da je Hrvatska bila izložena agresiji", rekla je potpredsjednica vlade Ljerka Mintas-Hodak. Pravorijek suda, drži potpredsjednica vlade, razjasnit će ulogu Hrvatske i Domovinskog rata na ovim prostorima. Ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović kazao je da će Hrvatska prvi puta snažno ovim pravnim činom "demonstrirati ono što se cijelo vrijeme dokazuje, ali nikada na formalan način ovako kao sada, da je Hrvatska žrtva, da je bila napadnuta, da su u tom napadu izvršena besprimjerna zlodjela". Nije se radilo o građanskom ratu, već o agresiji vođenoj koncepcijom velikosrpstva, rekao Šeparović. Hrvatska je u petak podnijela ICJ tužbu protiv SRJ kojim traži da se presudi da je ta zemlja počinila genocid u Hrvatskoj od 1991. do 1995., te da odredi odštetni iznos koji Beograd treba platiti. "Izravno kontrolirajući djelatnost svojih obavještajnih agenata, postrojbi i različitih paravojnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske, u području Knina, istočne i zapadne Slavonije, Dalmacije, SRJ je odgovorna za 'etničko čišćenje' hrvatskih državljana iz tih područja - proces koji je također rezultirao velikim brojem prognanih, ubijenih, mučenih ili bespravno zatočenih hrvatskih državljana - kao i, u ovu svrhu, usmjerenim ekstenzivnim uništavanjem imovine, te se traži da naknadi štete koje su iz toga nastale", navodi se u tužbi. Hrvatska je optužila Beograd i za odlazak Srba nakon "Bljeska" i "Oluje". "Uz to, naređujući, ohrabrujući i potičući hrvatske državljane srpske nacionalnosti u području Knina, da se evakuiraju 1995 g., dok je Republika Hrvatska ponovno uspostavljala svoju legitimnu vlast (a u svjetlu jasnih jamstava danih od najviših razina hrvatske vlade, uključujući predsjednika Republike Hrvatske dr. Franju Tuđmana, kako se lokalni Srbi nemaju čega bojati i kako bi trebali ostati) Savezna Republika Jugoslavija (u daljnjem tekstu SRJ) upustila se u aktivnosti koje su rezultirale drugim krugom 'etničkog čišćenja' kršeći Konvenciju o genocidu", navodi se u tužbi. "SR Jugoslavija izvršila je agresiju na RH time što je podupirala, naoružavala, podstrekavala i upravljala akcijama raznih ekstremističkih, pobunjeničkih skupina unutar Hrvatske u svrhu pobune protiv zakonite i demokratski izabrane vlasti Republike Hrvatske. SRJ je upravljala i podupirala ove skupine osiguravajući vojne kadrove, vojnu opskrbu i novac kako bi omogućila pobunjenim Srbima suprostavljati se redovnom i zakonitom radu hrvatske policije". Konvencija o genocidu prekršena je, tvrdi Hrvatska, okupacijom trećine hrvatskog teritorija u kojoj je život izgubilo više od 20 tisuća državljana, ostalo je više od 120 masovnih grobnica, ranjeno 55 tisuća ljudi, tri tisuće je nestalo i nanesena izravna šteta od 27 milijardi dolara. Proglašenje "Republike srpske krajine", navodi tužba, dio je plana o stvaranju velike Srbije kojeg je dosljedno zastupao sadašnji predsjednik SRJ Slobodan Milošević. Konvencija o genocidu, koju je 1948. donijela Opća skupština UN-a, definira genocid kao djela počinjena "s namjerom uništenja, u cjelosti ili djelomično, neke nacionalne, etničke, rasne ili vjerske skupine". Članovi hrvatske vlade kazali su da je tužba podnesena jer su tek sada "sazrile sve okolonsti" za taj korak te su otklonili svaku vezu podnošenja tužbe u ovom trenutku sa vijestima o mogućem podizanju optužnica za "Oluju" protiv hrvatskih generala. Jedan od razloga zašto se ovim putem traži odšteta je i to što pregovori o sukcesiji, u okviru kojih je tražena ratna odšteta, nisu imali zadovoljavajućih rezultata, objasnila je Mintas- Hodak. Ona je ocijenila da će podizanje tužbe i pravorijek Suda pridonijeti i Paktu o stabilnosti, odnosno stabilizaciji regije i normalizaciji odnosa sa susjednom SRJ, "raščišćavanjem pitanja izjednačavanja krivnje na svim stranama". Međunarodni sud pravde (ICJ) prije nego što počne razmatrati suštinu hrvatske tužbe, mora ocijeniti da je nadležan za spor. Hrvatska drži da nadležnost Suda proizilazi iz Konvencije o genocidu, čije su strane i Hrvatska i SRJ, te Statuta ICJ. ICJ je najviše pravosudno tijelo UN-a osnovano nakon drugog svjetskog rata radi rješavanja sporova među državama. Stranke u sporu mogu biti jedino države, a ne i institucije ili pojedinci. Sjedište suda je u Den Haagu gdje djeluje i, s njim nepovezan, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. Pred ICJ-om je BiH u ožujku 1993. tužila SRJ za genocid i sud je prihvatio razmatrati tužbu nakon što je prihvatio da je nadležan u tom sporu. Pred istim tijelom ove je godine SRJ neuspješno tužila deset članica NATO-a za genocid, odnosno za nelegalnost uporabe sile zračnim napadima. Sud je ocijenio da nije nadležan za spor. (Hina) ps sv