ZAGREB, 2. srpnja (Hina) - Do početka rasprave i presude o biti hrvatske tužbe protiv SRJ za genocid na području Hrvatske u razdoblju od 1991. do 1995. pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu (ICJ) mogle bi proći godine, doznaje se u
petak u ICJ-u.
ZAGREB, 2. srpnja (Hina) - Do početka rasprave i presude o biti
hrvatske tužbe protiv SRJ za genocid na području Hrvatske u
razdoblju od 1991. do 1995. pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu
(ICJ) mogle bi proći godine, doznaje se u petak u ICJ-u. #L#
Podnošenjem hrvatske tužbe protiv SRJ za genocid počinje prva tzv.
'pisana' odnosno predraspravna faza postupka pred Međunarodnim
sudom pravde, koja obično traje nekoliko godina i u kojoj strane
podnose svoje argumente, odgovore i prigovore, kazala je u
telefonskom razgovoru za Hinu predstavnica registra Suda koja nije
željela biti imenovana.
Nakon toga u haškoj Palači mira slijedi 'usmena faza' u kojoj se
održava rasprava o biti spora pred sudskim vijećem.
U prvoj 'pisanoj' fazi postupka, u kojoj je javnost isključena,
zemlja tužiteljica, u ovom slučaju Hrvatska, u svom podnesku
obrazlaže tužbu popraćenu dokazima, a nakon toga tužena SRJ ulaže
svoj podnesak u kojem bi trebala odgovoriti na tužbu, uložiti
prigovore ili, pak, podnijeti protutužbu.
Zatim slijedi drugi krug 'pisane' faze u kojem Hrvatska kao
tužiteljica odgovara na podnesak Jugoslavije, a potom slijedi
odgovor Beograda.
Tek nakon toga, obično oko šest mjeseci nakon završetka pisane
faze, počinje usmena faza, odnosno održavanje rasprave pred 15-
članim sudskim vijećem ICJ-a i, potom, odluka suda.
Ukoliko zemlje u sporu nemaju svoje suce u vijeću ICJ-a, one ih
imenuju. Ti suci imaju status ad hoc sudaca te sudjeluju u raspravi
i donošenju odluke u predmetnom sporu. Ni Hrvatska, ni Jugoslavija
nemaju svoje suce u vijeću ICJ.
O tome koliko će trajati pisana faza postupka odlučuje ICJ, na
temelju neformalnog sastanka predsjednika suda sa stranama iza
zatvorenih vrata na kojem se predstavnici država trebaju izjasniti
o tome koliko im je vremena potrebno za podnošenje dokumentacije.
Nakon podnošenja hrvatske tužbe, Beogradu na raspolaganju stoji
niz mogućih koraka, uključujući ulaganje preliminarnog prigovora,
kojim osporava nadležnost suda ili utemeljenost tužbe. U tom
slučaju Međunarodni sud pravde mora prvo utvrditi je li nadležan,
pa tek onda ići na bit tužbe.
Beograd ima mogućnost ulaganja i protutužbe, pa tako može tužiti
Hrvatsku za genocid nad Srbima u Hrvatskoj.
Svi takvi koraci pridonose otezanju postupka što zorno potvrđuje
status tužbe BiH protiv SRJ pred istim sudom.
BiH je u ožujku 1993. podnijela tužbu protiv Jugoslavije zbog
genocida. Nakon što je Sud u tom slučaju utvrdio da jest nadležan za
spor i odbacio preliminarne prigovore SRJ za nenadležnost suda i
neutemeljenost tužbe BIH, pred njime je sada rasprava. Datum još
nije određen. Sud je u međuvremenu prihvatio i protutužbu SRJ kojom
se BiH tereti za genocid nad Srbima u toj državi.
Sporovi pred ICJ-om dosad prosječno traju četiri godine, a rekorder
je spor Katara protiv Bahraina koji traje od 1991.
Pred sudom je, od trenutka kad primi tužbu Hrvatske, dosta posla jer
ima obvezu i obavijestiti o tužbi i sve druge potpisnice Konvencije
o genocidu.
(Hina) ps sl