ZAGREB, 8. srpnja (Hina) - Županijski državni odvjetnik Radovan Šantek izmijenio je na današnjoj glavnoj raspravi na Županijskom sudu u Zagrebu optužnicu protiv Dinka Šakića, bivšeg zapovjednika ustaškog logora u Jasenovcu, kojeg se
tereti za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.
ZAGREB, 8. srpnja (Hina) - Županijski državni odvjetnik Radovan
Šantek izmijenio je na današnjoj glavnoj raspravi na Županijskom
sudu u Zagrebu optužnicu protiv Dinka Šakića, bivšeg zapovjednika
ustaškog logora u Jasenovcu, kojeg se tereti za kazneno djelo
ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.#L#
U optužnici je izmijenjen činjenični opis kaznenog djela koji se
Šakiću stavlja na teret. Po Šantekovim riječima, radi se o
usklađenju optužnice s utvrđenim činjeničnim stanjem do kojeg se
došlo tijekom četveromjesečnog suđenja, odnosno svjedočenjem
preživjelih logoraša. Tako se sada, uz prijašnje optužbe, Šakića
tereti da je osobno ubio nepoznatog zatočenika zbog krađe kukuruza
te da je sudjelujući u tzv. "igri lova", odnosno pucanju po
zatočenicima iz zgrade zapovjedništva, kriv za smrt neutvrđenog
broja zatočenika. Točka koja govori o izdvajanju i likvidiranju
bolesnih i radno nesposobnih zatočenika iz zatočeničke bolnice,
nastambi i za nastupa, u izmijenjenoj je optužnici dorađena, pa se
sada govori kako su "prema prethodno sačinjenim popisima,
zatočenici povremeno tijekom noći izdvajani iz svojih nastambi,
uslijed čega je, uglavnom na Gradini, likvidiran znatan, a točno
neutvrđen broj zatočenika". Takva su izdvajanja, kako se tvrdi u
izmijenjenoj optužnici, bila učestala u jesen 1944., kada je po
navodima optužbe, Šakić bio zapovjednik logora.
Šakićevi branitelji su zatražili prekid glavne rasprave kako bi
pripremili očitovanje na izmijenjenu optužnicu. Sudsko vijeće je
to prihvatilo, pa će se glavna rasprava nastaviti 15. srpnja, nakon
čega će, po najavi predsjednika sudskog vijeća Dražena Tripala,
suđenje biti odgođeno za kraj kolovoza.
Uoči izmjene optužnice, pred sudskim vijećem su danas svjedočili
ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva (HDA) Josip Kolanović i
voditeljica Odsjeka novije hrvatske povijesti u HDA Slavica Pleše,
koji su potvrdili vjerodostojnost dvaju dokumenata Državnog
ravnateljstva NDH za ponovu koje je Šantek jučer priložio u spis.
Radi se o dokumentima pod nazivom Djelokrug rada i poslovanja
zapovjedništva logora i Upute za tehničko uređenje i organizaciju
službe u logorima uz prilog o potrebnim prostorijama u logoru.
Po riječima svjedoka, dokumente je izradilo Državno ravnateljstvo
NDH za ponovu, osnovano krajem lipnja 1941., a koje se bavilo
imovinom Srba. To je ravnateljstvo, zajedno s Ravnateljstvom za
gospodarsku ponovu koje se bavilo imovinom Židova, naknadno prešlo
u nadležnost Ministarstva državne riznice, gdje se formiraju kao
Ured za podržavljeni imetak.
Kolanović je napomenuo da se navedeni dokumenti, koji su nastali u
odsjeku po nazivu "Useljenički i iseljenički odjeli - logori", ne
odnose na koncetracijske logore već na tri logora u Sisku,
Slavonskoj Požegi i Bjelovaru, koji su isključivo služili za
iseljavanje i deportaciju Srba iz Hrvatske. Po Kolanovićevim
riječima, NDH je u lipnju 1941. sa Njemačkom potpisala ugovor po
kojem je dogovoreno da se u Hrvatsku useli 50.000 Slovenaca kako bi
se umjesto njih u Sloveniju doselili "volksdeutscheri"
(folksdojčeri). Ugovorom je također bilo dogovoreno da se iz
Hrvatske iseli 170.000 Srba. Kolanović je rekao kako je kroz
navedene logore do listopada 1941., kada prestaju biti pod nadzorom
Državnog ravnateljstva za ponovu, prošlo oko 15.000 Srba.
Slavica Pleše je istaknula kako se u građi Ravnateljstva nalaze
podaci o prijavi, podržavljenju, upravljanju i prodaji cjelokupne
pokretne i nepokretne imovine 20.000 Židova, 9.900 Srba i 1.760
prekršitelja javnog reda i mira. No, kako je naglasila, to nisu
konačni podaci, jer je oko 30 posto dokumentacije još neobrađeno.
Na Šantekov upit o sudbini osoba dovedenih u te logore, svjedokinja
je odgovorila kako to iz dokumentacije nije vidljivo, budući da uz
imena samo stoji naznaka "iseljen", bez podrobnijeg objašnjenja i
bez mjesta odredišta.
Kako su svjedoci izjavili da se navedeni dokumenti ne odnose na
jasenovački logor i kako se u njima ne spominje ime optuženog,
Šakićevi branitelji nisu svjedocima postavljali pitanja.
Šantek pak drži da "propisi Državnog ravnateljstva za ponovu, nisu
korišteni samo za iseljavanje Srba iz Hrvatske, već i za zatočenje
Srba, Židova i nepoćudnih u Jasenovac i druge ustaške logore".
Stoga je zatražio da se propisi na glavnoj raspravi pročitaju kao
dokazni materijal optužbe.
Takvom mišljenju obrana se usprotivila, ali se složila s čitanjem,
nakon čega je Tripalo pročitao dokumente.
Na današnjoj glavnoj raspravi odbijen je prijedlog obrane za
ponovnim ispitivanjem bivšeg logoraša Derviša Saraća.
(Hina) so im