ZAGREB, 5. srpnja (Hina) - Svjedočenjem svjedoka obrane, profesora opće povijesti 20. stoljeća na Hrvatskim studijima Josipa Jurčevića (48), danas je na Županijskom sudu u Zagrebu nastavljen kazneni postupak protiv bivšeg zapovjednika
ustaškog logora u Jasenovcu Dinka Šakića, optuženog za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. "Sve spoznaje koje postoje o Jasenovcu nisu znanstvene spoznaje, već mit koji je bivša država koristila u političke svrhe", ocijenio je u svom iskazu Jurčević, autor knjige "Nastanak jasenovačkog mita".
ZAGREB, 5. srpnja (Hina) - Svjedočenjem svjedoka obrane, profesora
opće povijesti 20. stoljeća na Hrvatskim studijima Josipa
Jurčevića (48), danas je na Županijskom sudu u Zagrebu nastavljen
kazneni postupak protiv bivšeg zapovjednika ustaškog logora u
Jasenovcu Dinka Šakića, optuženog za ratni zločin protiv civilnog
stanovništva. "Sve spoznaje koje postoje o Jasenovcu nisu
znanstvene spoznaje, već mit koji je bivša država koristila u
političke svrhe", ocijenio je u svom iskazu Jurčević, autor knjige
"Nastanak jasenovačkog mita".#L#
Istražujući broj žrtava Drugog svjetskog rata, Jurčević je, kako
tvrdi, spoznao da su sva istraživanja o jasenovačkom logoru i
baratanja brojem žrtava logora bili u funkciji stvaranja "mita o
Jasenovcu". Takav mit je, po njegovoj ocjeni, bio moćno sredstvo
propagande koje se koristilo u represivne svrhe da se zaustave
nacionalni procesi u bivšoj državi. Kako je rekao, prvi koji je
upozorio da se radi o mitu a ne o istinitim činjenicama bio je Franjo
Tuđman.
Potvrdu da je riječ o mitu, Jurčević nalazi i u izjavi srpskog
akademika Vase Bogdanova koji je, govoreći o Jasenovcu 1962.,
izjavio da "sve ide u smjeru zlonamjernog, klevetničkog,
šovinističkog, reakcionarnog generaliziranja da su svi Hrvati
ustaše".
Jurčevć tvrdi da se sa "jasenovačkim mitom" započelo još za vrijeme
rata, odnosno osnivanjem komisija za utvrđivanje ratnih zločina
okupatora i njihovih pomagača. "Rezultati rada komisija korišteni
su kako bi se na unutarnjem planu obračunalo sa protivnicima režima
i učvrstilo politički sustav, dok su na međunarodnom planu služili
bivšoj Jugoslaviji kako bi dobila što veću ratnu odštetu", ustvrdio
je Jurčević.
Podsjetio je kako je Zemaljska komisija nakon rata obišla logor i
našla samo pedesetak leševa.
Tom je prilikom komisija razgovarala i sa nekoliko preživjelih
logoraša, među kojima i sa Mihajlom Marićem. Marić, koji je
svjedočio protiv Šakića, tom je prilikom iznio podatak o 1,400.000
stradalih osoba. "Državna komisija je zaključila da je u Jasenovcu
stradalo od 50.000 do 600.000 osoba, a zbrajajući sve žrtve koje je
u svojoj građi paušalno navela, dolazi se do broja od pedesetak
tisuća žrtava", naglasio je Jurčević.
Jurčević je ocijenio kako niti jedan od tri poslijeratna popisa
žrtava rata nije znanstveno potvrđen. "Broj žrtava Jasenovca nije
moguće utvrditi na način kako je to radila bivša država", drži
Jurčević, koji se ne slaže ni sa brojem do kojeg je došao Vladimir
Žerjavić.
Istaknuo je kako ni antropološkim istraživanjima i iskapanjima na
području Jasenovačkog logora nije potvrđen "jasenovački mit".
U nekoliko iskapanja tijekom šezdesetih godina pronađeno je
nekoliko stotina kostura, naglasio je dodavši kako je logor od
1945. do 1961. bio potpuno zaboravljen.
Govoreći o ustroju jasenovačkog logora, Jurčević se pozvao na
knjigu Dragomira Đoića "Ustaški zločini u logoru Jsenovac kao
primjer represivnog sistema NDH" u kojoj se navodi da su ustaše bile
zadužene za osiguranje logora, dok su unutarnje ustrojstvo činili
sami logoraši. Tako su potojali logornici, grupnici, stotinci i
desetinci. Logornik je, po Jurčevićevim riječima, živio gotovo
slobodno u samom mjestu Jasenovcu. Nosio je pištolj i mogao se
slobodno kretati, dok su grupnici bili zaduženi za određena stručna
područja, odnosno radne grupe, izjavio je Jurčević. Nakon toga je u
sudnici nestalo struje, zbog čega je glavna rasprava odgođena za
sutra.
(Hina) so im