ZAGREB, 8. lipnja (Hina) - Svjedočenjem Slavice Pleše, Lucije Benjovsky i Julije Koš o vjerodostojnosti preslika brojnih dokumenata koji se nalaze u sudskom spisu, danas je na Županijskom sudu u Zagrebu završeno saslušanje svjedoka
optužbe (Županijskog državnog odvjetništva) u kaznenom postupku protiv Dinka Šakića, bivšeg zapovjednika ustaškog logora u Jasenovcu. Sudsko vijeće je u dosadašnjem tijeku suđenja saslušalo tridesetak svjedoka (preživjelih logoraša), devetero stručnjaka, a čitana su i četiri iskaza preživjelih logoraša koji zbog bolesti nisu mogli doći na sud.
ZAGREB, 8. lipnja (Hina) - Svjedočenjem Slavice Pleše, Lucije
Benjovsky i Julije Koš o vjerodostojnosti preslika brojnih
dokumenata koji se nalaze u sudskom spisu, danas je na Županijskom
sudu u Zagrebu završeno saslušanje svjedoka optužbe (Županijskog
državnog odvjetništva) u kaznenom postupku protiv Dinka Šakića,
bivšeg zapovjednika ustaškog logora u Jasenovcu. Sudsko vijeće je u
dosadašnjem tijeku suđenja saslušalo tridesetak svjedoka
(preživjelih logoraša), devetero stručnjaka, a čitana su i četiri
iskaza preživjelih logoraša koji zbog bolesti nisu mogli doći na
sud. #L#
Voditeljica Odsjeka novije arhivske građe iz razdoblja od 1848. do
1945. Hrvatskog državnog arhiva (HDA) Slavica Pleše (61) potvrdila
je vjerodostojnost četrdesetak preslika dokumenata Zemaljske
komisije za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih
pomagača, koja je djelovala od 1944. do 1947., zatim presliku
osobnog kartona Dinka Šakića, povelju Znak vjernosti, koju je Šakić
dobio kao ustaški poručnik, te autentičnost preslika brojnih
zakonskih odredbi Nezavisne države Hrvatske. U svom iskazu
istaknula je kako su tzv. indeks paketarnice jasenovačkog logora,
popis zatočenica logora, te knjiga Dnevnik radova zatočenika,
jedini izvorni dokumenti pronađeni u "ruševinama logora", dok je
druge dokumente i popis žrtava, na temelju građe koje su prikupile
mjesne i kotarske komisije, načinila Zemaljska komisija.
Kako je izjavila, najveći dio građe Zemaljske komisije, u kojoj je i
dokumentacija o optuženom Šakiću, HDA je dobio 1968. od tadašnjeg
Sekretarijata za unutrašnje poslove. Drugi dio dokumentacije
dostavljen je početkom sedamdesetih godina, a posljednja pošiljka
došla je u Državni arhiv 1975. Ukupnu građu Zemaljske komisije čini
740 arhivskih kutija.
Na pitanje Šakićeva branitelja Ivana Kerna raspolaže li HDA odlukom
ZAVNOH-a o osnivanju i pravilniku o radu Zemaljske komisije od
svibnja 1944., svjedokinja je odgovorila kako arhiv nema te
dokumente jer odluka i pravilnik nikad nisu javno objavljeni.
Lucija Benjovsky (59), savjetnica u Hrvatskom povijesnom muzeju
(HPM) i voditeljica dokumentarne zbirke 20. stoljeća, u kojoj se
nalazi i dio dokumenata, fotografija i predmeta jasenovačkog i
starogradiškog logora, obrađivala je povijesnu građu koja se
odnosila na Židove u Hrvatskoj u razdoblju od 1918. do 1945. Njezin
znanstveni rad objavila je zagrebačka Židovska općina. Tijekom
istraživanja ustanovila je da je građu o toj temi muzej sustavno
skupljao od 1966. do 1968. Dio građe pronađen je u ratnom arhivu
NDH, dio je prikupljen od SUP-a, SUBNOR-a i obitelji logoraša, dok
je manji dio otkupljen. Većina građe naknadno je predana u muzej
Spomen područja Jasenovac.
Po njenim riječima, muzej ima nekoliko originalnih filmova
snimljenih za vrijeme NDH, zatim promidžbene fotografije o logoru
koje su u prosincu 1942. izložene u Zagrebu na izložbi "Godina dana
rada sabirnih logora", a na kojima je prikazan rad zatočenika u
logoraškim radionicama. U muzeju se nalaze i fotografije porušenog
jasenovačkog logora, snimljene u svibnju i lipnju 1945., dopisnice
zatočenika koji su primali pakete, te nekoliko osobnih predmeta
logoraša pronađenih nakon rata. Svjedokinja je potvrdila da
preslike dokumenata u sudskom spisu odgovaraju originalima koji se
čuvaju u HPM-u.
Treća svjedokinja Julija Koš (46), bibliotekarka zagrebačke
Židovske općine, potvrdila je vjerodostojnost preslika koje je u
sudski spis dostavila Židovska općina. Radi se o kartoteci članova
Židovske općine i ostalih zagrebačkih Židova koje je Židovska
općina 1941., prema tadašnjim zakonskim odredbama, morala
popisati, te o kartoteci tzv. paketarnice, tj. popisa židovskih
zatočenika kojima su slani paketi u jasenovački i starogradiški
logor. Naglasila je da na tom popisu paketarnice nisu navedeni svi
Židovi koji su bili u logorima, jer je bilo onih kojima nitko nije
slao pakete. Svjedokinja je inzistirala da joj tijekom iskaza
kamere ne snimaju lice.
Suđenje se nastavlja sutra, kad će Sudsko vijeće objaviti odluku o
tome koji će se materijalni dokazi izvoditi, odnosno koji će se
dokumenti, koje je kao dokaze predložila optužba, čitati na glavnoj
raspravi. Nakon izvođenja svih dokaza očekuje se Šakićeva obrana.
Neslužbeno se doznaje da će Šakić iskoristiti zakonsku mogućnost da
ne odgovara na pitanja optužbe i sudskog vijeća.
(Hina) so im