NJ 12. VI. SZ: PRIHVAĆEN SPORAZUM ZA STABILNOST

tvo/poslovanje/financije NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 12. VI. 1999. Preko sporazuma za stabilnost natrag u Europu "Rat za Kosovo trebao bi označiti preokret. Na Balkanu, koji je sa svoja četiri krvava sukoba u ovom desetljeću držao Europu u napetosti, trebao bi biti uspostavljen dugoročan mir. Kao odgovarajući instrument izabran je 'sporazum za stabilnost' koji su točno po završetku rata u Koelnu prihvatile države skupine G-8 zajedno s preostalim članicama Europske unije i sedam država jugoistočne Europe. Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer, koji je početkom travnja izložio taj plan, obrazložio je motivaciju međunarodne zajednice za pružanje pomoći kriznoj regiji zemljopisno neospornom ali novom političkom formulom 'Balkan pripada Europi'. Cilj sporazuma o stabilnosti jest premošćivanje jaza između zapadne Europe blagostanja i primatelja socijalne pomoći u njezinu stražnjem dvorištu. Navedena su dva uzora: Marshallov plan, kojim su Sjedinjene Države nakon Drugoga svjetskog rata pomogle Europi da stane na noge i pomoć pri obnovi istočne Europe u godinama nakon 1989. i sloma komunističkih sustava. Gospodarska pomoć trebala bi biti tijesno povezana s igradnjom demokratskih društava. Konkretno, osnovana su tri 'radna stola' na kojima će biti rješavan po jedan važan problem: gospodarska obnova, sigurnost i demokracija te ljudska prava. Zemlje jugoistočne Europe moraju se i same potruditi jer u protivnom pomoć neće biti pružena, naglašeno je. Mamac je šansa za 'uključivanje u euroatlantske strukture'. Drugim riječima, uz dobro vodstvo, balkanske zemlje mogu se nadati članstvu u Europskoj uniji ili NATO-u. Za dva do tri desetljeća te bi se zemlje potom mogle gospodarski otvoriti ostatku Europe, smatra njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer. O troškovima se za sada govori samo iza zatvorenih vrata. Zaključna odluka o određivanju proračuna sporazuma za stabilnost trebala bi biti donijeta na donatorskoj konferenciji, na kojoj bi trebale sudjelovati i međunarodne organizacije poput Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Europska unija je pojasnila da će preuzeti glavni dio toga tereta. Doduše, ta je velikodušnost povezana u prvom redu s nedvosmislenim očitovanjem Amerikanaca da ulogu bankara preuzimaju Europljani. 'Smatram da je više nego primjereno da Europa smogne najveći dio tih sredstava', objavila je američka ministrica vanjskih poslova Madeleine Albright nakon prihvaćanja koncepta, u četvrtak navečer u Koelnu. Napokon, Washington je već snosio najveći dio vojnih izdataka tijekom 79 dana rata, dodala je američka ministrica vanjskih poslova. Procjene polaze od pretpostavke o najmanje pet milijardi maraka koje bi se godišnje trebale sliti u pakt za stabilnost. Još nije razjašnjeno iz kojih će blagajni Europska unija to platiti. Na raspolaganje bi trebalo brzo staviti i financijska sredstva za obnovu Kosova. Povjerenik Europske unije za vanjsku politiku Hans van den Broek procijenio je da će samo za taj projekt biti potrebno 10 milijardi maraka. Načelno gledano, korisnici sporazuma za stabilnost trebale bi biti sve države u regiji, dakle Albanija, Makedonija, Bosna, Hrvatska, Slovenija, Bugarska, Rumunjska - i SR Jugoslavija. Doduše, pretpostavka za dobivanje te pomoći jest demokratizacija u Beogradu. Izrijekom je spomenuta potpora prozapadnoj jugoslavenskoj republici Crnoj Gori. Taj je potez motiviran nadom da bi razvoj u Crnoj Gori mogao ubrzati i preokret u sestrinskoj republici Srbiji. Glavni njemački diplomatski geograf Fischer postavio je i odgovarajući cilj: 'Perspektiva je povratak cijele Jugoslavije u Europu'", prenosi na kraju članka Peter Muench.