FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ŠV 9. VI. NZZ: NATO NE SMIJE OTUPITI OŠTRICU SVOJIH NAPADA

YU-SAVEZI-OBRANA-DIPLOMACIJA-Organizacije/savezi-Obrana-Diplomacija ŠV 9. VI. NZZ: NATO NE SMIJE OTUPITI OŠTRICU SVOJIH NAPADA ŠVICARSKANEUE ZUERCHER ZEITUNG9. VI. 1999.Nema razloga za euforiju"Sporazum ministara vanjskih poslova sedam najvažnijih industrijskih država i Rusije o tekstu rezolucije UN-a o Kosovu predstavlja važan, ali ni u kom slučaju i dostatan uvjet za skorašnje sklapanje mira na Balkanu. Čini se, doduše, da je NATO uspio nadjačati Moskvu svojim zahtjevom za preuzimanjem središnje uloge u mirovnim snagama na Kosovu, ali i dalje nije jasno hoće li te snage imati jedinstvenu zapovjednu strukturu kao što priželjkuje zapadni vojni savez.Nerazjašnjene su i brojne pojedinosti iz tzv. mirovnog plana skupine G-8 koji je Milošević prošlog tjedna pod pritiskom prihvatio. Zbog prestrašenog obzirnog odnosa, ponajprije Europljana prema Moskvi, taj je mirovni plan previše neodređeno formuliran da bi mogao biti doslovno proveden u djelo. Sukladno uputi Beograda, jugoslavenski izaslanici odmah su u NATO-ovom zračnom uporištu u Kumanovu počeli obilato koristiti tu slabost. Ni nakon dogovora skupine G-8 ne treba očekivati skoru promjenu takvog ponašanja - posebno zato što je po stupnjevitom planu, usvojenom u
ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 9. VI. 1999. Nema razloga za euforiju "Sporazum ministara vanjskih poslova sedam najvažnijih industrijskih država i Rusije o tekstu rezolucije UN-a o Kosovu predstavlja važan, ali ni u kom slučaju i dostatan uvjet za skorašnje sklapanje mira na Balkanu. Čini se, doduše, da je NATO uspio nadjačati Moskvu svojim zahtjevom za preuzimanjem središnje uloge u mirovnim snagama na Kosovu, ali i dalje nije jasno hoće li te snage imati jedinstvenu zapovjednu strukturu kao što priželjkuje zapadni vojni savez. Nerazjašnjene su i brojne pojedinosti iz tzv. mirovnog plana skupine G-8 koji je Milošević prošlog tjedna pod pritiskom prihvatio. Zbog prestrašenog obzirnog odnosa, ponajprije Europljana prema Moskvi, taj je mirovni plan previše neodređeno formuliran da bi mogao biti doslovno proveden u djelo. Sukladno uputi Beograda, jugoslavenski izaslanici odmah su u NATO-ovom zračnom uporištu u Kumanovu počeli obilato koristiti tu slabost. Ni nakon dogovora skupine G-8 ne treba očekivati skoru promjenu takvog ponašanja - posebno zato što je po stupnjevitom planu, usvojenom u Koelnu, potpisivanje vojno-tehničkog sporazuma vremenski vezano za usvajanje rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a. U svakom slučaju, jugoslavenski generali znaju da je vrijeme i dalje na njihovoj strani. Svaki novi dan operacije 'Saveznička snaga' dodatno otežava NATO-u objašnjavanje nužne uporabe sile pred nestrpljivom javnošću, to prije što, posebno u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji, sve veći broj političara priželjkuje što skoriji završetak zračnih akcija. Što se više otežu makedonski dogovori o potankostima i što se više bude otezalo srpsko povlačenje, to je manje vjerojatan brzi povratak stotina tisuća prognanika prije početka zime. I takav bi rasplet bio u interesu Beograda. Milošević nesumnjivo zna da kontingent od 10 tisuća vojnika, koji je obećala Moskva - vjerojatno posljednja preostala nada Srba da će zadržati bar minimalni nadzor nad pokrajinom - neće moći biti poslan na Balkan u roku od nekoliko dana, nego u najboljem slučaju u roku od nekoliko tjedana, a da bi bio osposobljen za djelovanje, i osjetno kasnije od omraženih NATO-ovih postrojba. Napokon, svaki novi dan omogućuje srpskim policijskim snagama, koje djeluju na Kosovu, da izbrišu i posljednje tragove počinjenih ratnih zločina i da, po mogućnosti, ostave iza sebe opustošenu zemlju gdje god to bude moguće. U takvom kontekstu NATO bi trebao i dalje održavati svoju do sada očitovanu vojnu oštrinu i ne bi smio počiniti pogrešku, signalizirajući na temelju kratkoročnih spekulacija preuranjene političke ustupke koje bi Milošević ponovno mogao iskoristiti za vlastiti račun. Naime, budu li zračni napadi prekinuti, bit će jako teško izboriti njihov nastavak. Mandat mirovne operacije na Kosovu trebao bi biti temeljen na članu 7. Povelje UN-a koji izričito dopušta uporabu sile, ali je takva odluka uvjetovana jednoglasnim zelenim svjetlom pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a, dakle i Rusije i Kine. Beogradska vlada možda je ovih dana nešto snažnije pritisnuta uza zid. No, budućnost će pokazati je li taj zid dovoljno visok da spriječi njegov bijeg", zaključuje Markus Spillmann.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙