US-S-E-KONFERENCIJE-Tržište/cijene-Organizacije/savezi-Diplomacija US 10. VI. IHT GLOBALIZACIJA SJEDINJENE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE10. VI. 1999.Prestanite dremuckati i dajte nam summit o globalizaciji"Vođe sedam
najbogatijih zemalja sastat će se sljedeći tjedan u Koelnu radi summita skupine sedam industrijskih zemalja. Rusija će im se pridružiti. Raspravom će dominirati pitanje Kosova", piše John W. Sewel, predsjednik washingtonskog zavoda za politička istraživanja Savjeta za prekomorski razvoj i Michael H. C. McDowell, suradnik istog zavoda."Inače će teme biti uobičajene, uz zvučne izjave o općem zdravlju svjetskog gospodarstva, izraze zabrinutosti zbog učinka globalizacije, ali veoma malo akcije. Tako će Koeln vjerojatno biti još jedna propuštena prigoda da se pretresu dublji problemi koje globalizirano gospodarstvo osvjetljuje.Vođe koji će se sastati u Koelnu trebaju biti smioni. Postojeći prijedlozi mijenjanja međunarodne financijske 'arhitekture' korisni su, ali nedostatni. Isto vrijedi za prijedloge ublažavanja duga najsiromašnijih zemalja.Očito je zavladalo samozadovoljstvo. Globalna financijska kriza je, čini se, gotova. Izgleda da strahovi zbog brazilskog
SJEDINJENE DRŽAVE
THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE
10. VI. 1999.
Prestanite dremuckati i dajte nam summit o globalizaciji
"Vođe sedam najbogatijih zemalja sastat će se sljedeći tjedan u
Koelnu radi summita skupine sedam industrijskih zemalja. Rusija će
im se pridružiti. Raspravom će dominirati pitanje Kosova", piše
John W. Sewel, predsjednik washingtonskog zavoda za politička
istraživanja Savjeta za prekomorski razvoj i Michael H. C.
McDowell, suradnik istog zavoda.
"Inače će teme biti uobičajene, uz zvučne izjave o općem zdravlju
svjetskog gospodarstva, izraze zabrinutosti zbog učinka
globalizacije, ali veoma malo akcije. Tako će Koeln vjerojatno biti
još jedna propuštena prigoda da se pretresu dublji problemi koje
globalizirano gospodarstvo osvjetljuje.
Vođe koji će se sastati u Koelnu trebaju biti smioni. Postojeći
prijedlozi mijenjanja međunarodne financijske 'arhitekture'
korisni su, ali nedostatni. Isto vrijedi za prijedloge ublažavanja
duga najsiromašnijih zemalja.
Očito je zavladalo samozadovoljstvo. Globalna financijska kriza
je, čini se, gotova. Izgleda da strahovi zbog brazilskog
gospodarstva blijede. Rusija se uspjela nekako provući i izbjegla
je trgovinsku i društvenu katastrofu. Svjetski gospodarski sustav
čini se zdravim.
Ništa nije dalje od istine. Azija je još u depresiji, Brazil se tek
izvlači, a Rusija jedva da je važna u međunarodnom gospodarstvu. A
cijena krize povećava se i kad se radi o ljudima. Nadalje, nalazimo
se u ranim fazama globalizacije, a nova je gospodarska kriza možda
baš iza ugla.
Kao što je predsjednik Svjetske Banke James Wolfensohn rekao,
financijska je opasnost možda prestala, ali njezin utjecaj na
zemlje u razvoju bit će dugotrajan. Gospodarstva i ljudi
oporavljaju se daleko sporije od tržišta.
Vlade sedam industrijskih zemalja prihvatile su ciljeve
međunarodnog razvoja - prepoloviti broj siromašnih do 2015.,
smanjiti stopu dječje smrtnosti u najsiromašnijim zemljama za
dvije trećine i uključiti svu djecu u osnovne škole. No, stvarni
nivo pomoći i dalje pada, a ti su razvojni ciljevi ugroženi.
Financijska je kriza prisilila vlade da drastično smanje javnu
potrošnju u vrijeme kad je ona još potrebnija. Sve je izraženija
reakcija na globalizaciju u industrijskim zemljama, kao i u
zemljama u razvoju, a u našem je interesu suzbiti sirenski zov
protekcionizma i drugih oblika uzmicanja od međunarodne suradnje.
Zamah reforme usporava, pa ipak će kriza tržišnih zemalja u razvoju
vjerojatno biti duža i dublja nego što se isprva mislilo.
Samozadovoljstvo industrijskih zemalja širi se na mnoga
gospodarstva u razvoju u kojima je početni interes za osnovne
reforme prepustio mjesto inerciji.
Problema ima i izvan međunarodnog financijskog sustava. Članovi
svjetske trgovinske organizacije nisu uspjeli izabrati novoga
vođu. Ministri trgovine koji će se u studenom sastati u Seattleu
možda će imati teškoća u pokretanju veoma potrebnog novog kruga
globalnih trgovinskih pregovora - između ostalog i zbog toga što je
američki Kongres trenutno nesklon dodjeli pregovaračkih ovlasti
predsjedniku Billu Clintonu.
Reforme moraju ići dalje i treba uključiti više sudionika. Na
nesreću, sadašnji trendovi nisu obećavajući. Većina vođa sedam
industrijskih zemalja su, čini se, odbili prijedlog predsjednika
Chiraca o reprezentativnom globalnom sastanku na vrhu na kojemu bi
se raspravljalo o osnovnoj reformi svjetskog gospodarskog
sustava.
Pa ipak vođe sedam zemalja mogu predahnuti, djelomice zahvaljujući
spektakularnim rezultatima američkog gospodarstva koje pokreće
globalni rast. Glavno je pitanje koliko će to trajati. Upravo
dovoljno dugo, smatramo mi, za pokretanje produktivnijih i
dalekosežnijih međunarodnih rasprava koje se bave prednostima i
troškovima globaliziranog svjetskog gospodarstva.
Jedini način za okupljanje vodstva kako bi se ono latilo
financijske nepostojanosti i drugih izazova globalizacije jest
održati sastanak čelnika države ili vlada. To će zahtijevati
učinkovito političko vodstvo na visokoj razini. Postojeći su
mehanizmi neprikladni. Članstvo u skupini sedam industrijskih
zemalja je previše ograničeno. Godišnji sastanci Svjetske banke i
MMF-a previše su zaokupljeni financijama. UN je prevelik.
Postoji mnoštvo prigoda za održavanje globalizacijskog summita
prije kraja sljedeće godine. Sastanak koji je predložio
predsjednik Chirac mogao bi se proširiti s područja financija i
mogao bi se vezati uz sljedeći sastanak sedmorice u Japanu ili
ugraditi u okupljanje Glavne skupštine UN-a povodom novog
tisućljeća.
Prije nego što dođe do sljedeće financijske krize, skupina
dvadesetak vođa skupina sedmorice, gospodarstva u razvoju i
zemalja s niskim prihodima trebala bi se sastati radi rasprave o
globalizaciji te načinu uvećavanja njezinih prednosti i smanjenja
njezinih troškova.
No, još jedan sastanak sedmorice s nedopečenim službenim
priopćenjima recept je za skretanje s puta, a možda i katastrofu u
svjetskome gospodarstvu."