ES - 2. V. - EL PAIS - UVODNIK O KOSOVU

ŠPANJOLSKA EL PAIS 2. V. 1999. Sporazum minimuma "Istodobno s novim posjetom posebnoga ruskog izaslanika Černomirdina srpskome glavnom gradu, u Beogradu su opet ustvrdili da će na Kosovu prihvatiti samo međunarodne nenaoružane snage pod UN-ovom zastavom. Drugim riječima, isto ono što je postojalo i prije godinu dana (samo što bi sada umjesto OESS-a bio UN), a ni time se nije moglo zaustaviti Miloševićevo etničko čišćenje. Washington i sve savezničke države taj prijedlog drže posve ispraznim, a izrečen je za vrijeme najrazornijega bombardiranja koje je NATO izveo od početka rata, 24. ožujka. Tjeskoba koju izaziva razaranje NATO-ovih zrakoplova spojila se s užasom od moguće nove savezničke pogrješke zbog koje je, čini se, poginulo više desetaka putnika u autobusu koji je pogodila raketa na nekome mostu na Kosovu. Miloševićeva nerazumnost ne može opravdati Atlantski savez i osloboditi ga odgovornosti za to nepodnošljivo ponavljanje pogrješaka. A ni neuspjeh prvog pregovaračkog pokušaja ne bi smio prekinuti diplomatske kontakte. Kremlj je i dalje glavni pokretač pregovaračkih napora, a potiču ga NATO i UN, s ciljem uvjeravanja srpskoga diktatora da mora povući svoje postrojbe s Kosova i prihvatiti međunarodne snage koje će zajamčiti povratak prognanika. Kao povijesni srpski saveznik, Rusija ima zajamčen pristup do Miloševića, iako ga sve do sada nije uspjela uvjeriti da popusti. Vjeran svomu stilu, on dopušta da neki ovlašteni glasnogovornik najprije kaže da je spreman prihvatiti UN-ove međunarodne snage, a kasnije ga ispravlja i dodaje da se u svakome slučaju mora raditi o nenaoružanim međunarodnim snagama. I dok se saveznici ne usuđuju odvesti ga pred poseban sud koji se bavi zločinima počinjenim u Jugoslaviji, srpski diktator njih tuži međunarodnom sudu u Haagu. I gestom koja bi trebala biti velikodušna, predaje velečasnom Jesseu Jacksonu trojicu zarobljenih američkih vojnika, a istodobno pojačava užase na Kosovu. Ali pokazatelji o stanju u toj državi s ugašenim informativnim medijima navode na zaključak da jugoslavenskome Predsjedniku ne ostaje još mnogo zečeva u šeširu i da mu se nakupilo dosta problema s kojima ne može izići na kraj u svojem bunkeru u Beogradu. Najvažniji je to što je kažnjavanje iz zraka sve jače, a i pojačavat će se, budući da je u Europu doletjelo pedesetak američkih bombardera B- 52. Tome treba dodati i diskretno ali postupno gomilanje kopnenih postrojba u Makedoniji te početak embarga na uvoz nafte koji su proglasili NATO i Europska unija. Taj se embargo neće odmah osjetiti u Srbiji zato što je za uvođenje pomorske blokade nužan pristanak Vijeća sigurnosti, ali su ga već počele primjenjivati susjedne države, Rumunjska i Bugarska. Moskva se tome jučer opet usprotivila, ali zasad njezina crnomorska flota ne prati nijedan tanker koji bi ugrozio tu mjeru. (...) Jedina Miloševićeva uzdanica Rusija mogla bi se naći u iskušenju da dođe do zaključka da je, za obranu njezinih interesa, najbolje čekati i pokušati iskoristiti unutarnja neslaganja Zapada koji je do ove točke stigao poslije mnogih posrtanja i u bolnom procesu unutarnjeg povezivanja. Unatoč svemu, kako sada stvari stoje, najviše što Moskva može učiniti za mir, a tvrdi da ga želi, jest da uvjeri Miloševića da NATO misli ozbiljno kad ponavlja da neće biti sporazuma sve dok se srpske snage ne povuku s Kosova i dok se tamo ne nađu postrojbe koje mogu zajamčiti povratak Albanaca", piše u uvodniku lista.