FINANCIJSKI BILTEN 271

HINA FINANCIJSKI BILTEN 271. 14 - 21. siječnja 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Izvješće Predsjednika Republike (izvadak o gospodarstvu) 8. Vlada RH: Izvješće o suradnji sa sudom u Haagu 9. Savjet HNB imenovao upravitelje u četiri banke 10. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 11. Statistika 12. Kamatne stope banaka na devizne depozite u siječnju ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 14. I. 33.200.000 32.170.000 15,91 % 198.944.000 15. I. 64.000.000 47.050.000 15,67 % 207.854.000 16. I. - - 10,00 % 189.747.000 18. I. 40.000.000 20.800.000 16,38 % 197.069.000 19. 1. 26.000.000 20.650.000 16,46 % 185.204.000 20. I. 40.000.000 35.588.640 16,20 % 249.810.000 21. I. 54.000.000 33.900.000 16,37 % - Dnevni prosjek 42.867.000 31.693.000 16,16 % 204.771.000 Ono što je donedavno bilo nezamislivo, postalo je sasvim normalno. Naime, ukupan manjak "negativaca" gotovo je svakodnevno veći od salda "pozitivaca". Primjerice, u srijedu je "minus" 16 "crvendaća" dosegnuo rekordnih 732 milijuna kuna, dok je na računima zdravih banaka bilo 80-ak milijuna manje. Pritom se manjak kronično nelikvidnog okteta - šest banaka i dvije štedionice - učvrstio na 580 milijuna kuna. Dramatično? Prilično. Zbog velikog manjka, noćni je promet gotovo svake večeri veći od 200 milijuna kuna. Na pad likvidnosti ukazuje i rast dnevne potražnje. Kako je ponuda znatno niža, svakoga dana nakon dnevnog kreditiranja velik dio potražnje ostaje nepokriven. Unatoč tomu, cijena se novca kretala na uobičajenim razinama. Opozivni krediti odobravani su po kamati od 15 posto, no bilo je i plasmana po 17 posto. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u utorak repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do tri dana. Središnja je banka prihvatila sve pristigle ponude u iznosu od 282,7 milijuna kuna. Rok dospijeća određen je za 22. siječnja, dok je prosječna kamatna stopa iznosila 11,98 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 215,4 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 200,4 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od 12 milijuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 11,0 posto, upisani zapisi u iznosu od 3,0 milijuna kuna. Od 20. siječnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 856,7 milijuna kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna bilo vrlo burno. Promet je premašio 20 milijuna kuna, a aktivno je bilo 15 dionica. Visok promet ponajviše se zahvaljuje trgovini dionicama Plive. Uz promet od oko 17,4 milijuna kuna, cijena im je porasla čak 10,5 posto, ili 55 kuna, te dosegnula najvišu razinu još od travnja prošle godine - 575 kuna. Osjetno je, 33 kune, poskupila i obična dionica Zagrebačke banke. Slijedila ih je Privredna banka s dobitkom od 19 kuna, dok je cijena Plave lagune porasla 10 kuna. Na vrijednosti je, sedam kuna, dobila i dionica Zagrebačke banke 3E serije, dok su se na listi gubitnica ovoga tjedna našle samo dvije dionice. Podravka je pojeftinila oko pet, a Jadran-Turist četiri kune. Zahvaljujući snažnom rastu cijena Plive i Zagrebačke banke, CROBEX indeks skočio je u proteklih tjedan dana čak 60 bodova, ili 8,4 posto, te se kreće na najvišim razinama još od kolovoza prošle godine - oko 770 bodova. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 19 - 21. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 80 100 100 68.700 Pliva PLI-AA 540 585 575 17.395.603 Podravka PODR-A 95 96 95 103.879 Varaždinska banka 80 80 80 7.840 Viktor Lenac 78 78 78 4.836 Zagrebačka banka O 830 865 855 2.735.320 Atlantska plovidba 65 65 65 33.933 Istraturist 25 25 25 31.325 Jadran-Turist 31 34 31 33.730 Jadroplov JDPL 80 80 80 16.000 Kraš KRAS-A 80 81 80 4.820 Plava laguna 310 310 310 37.200 Privredna banka 120 125 120 2.450 Sunčani Hvar 17 17 17 340 Zagrebačka banka 3E 392 392 392 7.448 20.483.426 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta U srijedu na Varaždinskom tržištu nije ostvarena niti jedna transakcija. To je jedan od razloga što je ovoga tjedna aktivno bilo samo pet dionica i što je promet iznosio svega oko 234 tisuće kuna, što je 80-ak tisuća manje nego prošloga tjedna. Pritom je snažno, za 100 kuna, potonula cijena dionica Bjelovarske banke. Dionica Kraša pojeftinila je pak pet kuna. Na listi dobitnica našle su se, također, dvije dionice. Cijena Tesle-Ericssona porasla je 16 kuna, ili čak 14,4 posto. Dionica Arenaturista poskupila je pak pet kuna. Povučen ponajviše padom cijene Bjelovarske banke, VIN indeks potonuo je početkom tjedna na najnižu razinu otkako postoji - 283 boda. Međutim, sredinom je tjedna, zahvaljujući oporavku Tesle, dosegnuo 286 bodova. To je, inače, osam bodova manje nego što je iznosio prošloga četvrtka. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 18 - 21. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Arenaturist 40 40 40 4.720 Bjelovarska banka 2.900 2.900 2.900 145.000 Central Bjelovar 81 81 81 7.452 Kraš KRAS 80 80 80 24.000 Tesla-Ericsson 115 127 127 52.815 233.987 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 14. siječnja 21. siječnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 4912,75 5156,67 + 4,96 London/FTSE-100 5820,20 6022,30 + 3,47 New York/DJIA 9349,56 9335,91 - 0,15 Tokyo/Nikkei 13738,86 14245,42 + 3,68 U proteklih tjedan dana na svjetskim je burzama, kako bi to meteorolozi rekli, bilo vrlo promjenjivo. Prvo su cijene dionica, uzdrmane devalvacijom brazilskog reala, snažno pale. No, kasnije su se naglo oporavile. Burze diljem svijeta s oduševljenjem su dočekale odluku brazilskih monetarnih vlasti da prestanu braniti real i prepuste njegov tečaj na milost i nemilost tržištu. Zahvaljujući toj odluci, u petak su na burzi u Sao Paulu cijene dionica naglo porasle - Bovespa indeks skočio je više od 30 posto. Naime, s padom tečaja reala, cijene dionice pale su na znatno realnije razine, stoga su se mnogi strani ulagači odlučili vratiti na Tržište. Time je pak usporen odljev kapitala, pa se, primjerice, posljednjih dana iz Brazila povlači "svega" oko 400 milijuna dolara dnevno, dok je prošloga tjedna ta svota bila veća od milijardu dolara. Oporavak brazilskog tržišta ohrabrio je ulagače diljem svijeta. Na Wall Streetu je ovih dana Dow Jones indeks povratio gotovo sav gubitak od prošloga tjedna. Cijene su dionica u usponu i zbog toga što je u posljednjem tromjesečju nekoliko kompanija poslovalo znatno bolje nego što se to očekivalo. Primjerice, najveća svjetska softverska kompanija Microsoft ostvarila je u tom kvartalu dobit od 1,98 milijardi dolara, što je čak 75 posto više nego godinu dana prije. Dobro su poslovale i druge tehnološke kompanije, pa je Nasdaq indeks, koji je pun tehnoloških dionica, samo u utorak skočio 60 bodova, ili 2,5 posto, te dosegnuo rekordnih 2.408 bodova. Oprezan Greenspan Međutim, u srijedu je na scenu stupio predsjednik Feda Alan Greenspan. U izvješću o stanju gospodarstva, on je pred Kongresom kazao kako je američko gospodarstvo, doduše, vrlo "živahno", no kako mu prijeti opasnost kako od financijskih kriza koje divljaju diljem svijeta, tako i od pada izvoza. Upozorio je, također, kako bi sjaj snažnog skoka cijena dionica u posljednje vrijeme mogao izblijediti. Pored toga, Greenspan se usprotivio prijedlogu Billa Clintona, kojega je dan prije predsjednik SAD iznio u svom izvješću o stanju nacije, da se oko 700 milijardi dolara proračunskog novca namijenjenog programu Socijalne sigurnosti uloži u tržište kapitala. To bi, kazao je Greenspan, stvorilo rizik od političkog miješanja u tržišno odlučivanje i smanjilo učinkovitost kapitala, što bi naštetilo općem gospodarskom napretku. Riječju, Greenspanovo izvješće natjeralo je ulagače na oprez, stoga je zaustavljen rast cijena dionica. Čvrsta Europa Brazilska kriza zasad nije osjetnije uzdrmala europske burze, stoga su cijene dionica porasle. Na tržišta su pozitivno djelovale glasine o novim pruzimanjima i spajanjima kompanija. Primjerice, britanska telekomunikacijska kompanija Vodafone namjerava preuzeti američku AirTouch, dok British Aerospace pregovara s General Electric Company (GEC) o kupnji GEC-ova odjela Marconi. Prošla je godina bila rekordna po broju i vrijednosti preuzimanja, no čini se kako će ova biti još bolja, kažu analitičari. Zbog toga je londonski Footsie indeks u proteklih tjedan dana skočio više od 200 bodova, pa se probio iznad razine od 6.000 bodova. Porastavši pak oko 240 bodova, frankfurtski DAX indeks probio se u područje iznad 5.100 bodova. I na Tokijskoj su burzi cijene dionica osjetno porasle. Nikkei indeks osvojio je više od 500 bodova, pa je, nakon duljeg vremena, skočio iznad 14 tisuća bodova. Razlog su tomu glasine kako japanska vlada razmatra prijedlog za poticanje posrnulog tržišta nekretnina sa svotom od čak 20.000 milijardi jena. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 14. siječnja 21. siječnja Promjena u % Euro/USD 1,1644 1,1562 - 0,71 Euro/JPY 132,36 130,47 - 1,43 USD/JPY 113,80 112,84 - 0,85 Cijena zlata: USD/Unca 14. siječnja 21. siječnja Promjena u % 286,10 287,00 + 0,31 Prošli je tjedan okončan olujom na financijskim tržištima. Pokušaj brazilskih monetarnih vlasti da "kontroliranom" devalvacijom reala od oko osam posto zaustave bijeg stranih ulagača nije uspio. Egzodus kapitala je nastavljen, stoga je u petak, samo dva dana nakon devalvacije, središnja banka izvijesila bijelu zastavu i prepustila cijenu reala na milost i nemilost Tržišta. U tren oka tečaj dolara skočio je s 1,32 na 1,58 reala. Na toj se razini real kreće i ovih dana, a kako je početkom prošloga tjedna dolar vrijedio oko 1,21 reala, to znači da je brazilska valuta "srezana" oko 30 posto. Ulagači su pozitivno reagirali na "plivajući" tečaj. Posljednjih dana brzo rastu cijene dionica, a mnogi su ulagači odustali od izvlačenje kapitala. Tim više što je Središnja banka Brazila (Cenbank) ovoga tjedna povećala temeljnu kamatnu stopu s 29 na čak 41 posto. To je učinila kako bi umirila nestabilan tečaj reala i spriječila rasplamsavanje inflacije. Pored toga, nakon konzultacija s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), objavila je kako tečaj sasvim prepušta tržišnim silama. No, istaknula je i to kako će u slučajevima njegovih pretjeranih oscilacija intervenirati. Ključ rješenja - parlament I što sada? Mnogo toga ovisi o procjeni ulagača kako će se dalje razvijati situacija. Hoće li se stabilizirati, ili pogoršati? Brazilci su svjesni opasnosti. Ministar financija Pedro Malan izjavio je kako nema nikakvih jamstava da će Brazil izbjeći sudbinu Rusije ili Meksika, koje su nedavno preživjele strašne devalvacije. "Ne možete dobiti nikakva jamstva ni za što u životu, a ponajmanje za nešto ovakvo," kazao je Malan, nakon što se u nedjelju vratio iz Washingtona, gdje je tražio podršku MMF-a i ministarstva financija SAD. Ključ za razrješenje krize u rukama je, tvrde analitičari, brazilskog Kongresa. Naime, on bi pod hitno trebao donijeti dugo odgađane zakone o reformi poreznog sustava kojima je cilj povećanje poreznih prihoda i smanjenje deficita javnog sektora za čak 23 milijarde dolara. Prihvaćanje tih mjera od presudne je važnosti, s obzirom da su one uvjet koji Brazil mora ispuniti kako bi dobio novu tranšu kredita MMF-a. Naime, on je dosad, od ukupnog zajma od čak 41,5 milijardi dolara, dobio tek prvi dio u iznosu od 9,0 milijardi dolara. Ostale tranše bit će "oslobođene" tek kada ispuni dogovorene uvjete. Kongres svjestan situacije Prvi korak je učinjen. Polovicom tjedna donji dom parlamenta prihvatio je velikom većinom prijedlog vlade za reformu mirovinskog sustava. Prihvaćeno je da se fond mirovina poveća za 2,5 milijardi dolara, što će se postići povećanjem doprinosa za mirovinu iz plaća javnih službenika i, što je puno kontroverznije, uvođenjem novine da umirovljeni bivši radnici u javnim službama plaćaju za svoje mirovine. Time će se znatno smanjiti proračunski deficit jer, ove će godine vlada potrošiti čak 25 milijardi reala na mirovine i socijalna davanja, a kroz doprinose će sakupiti svega jednu sedminu te svote. Prihvaćanjem ovog prijedloga Kongres je "prošao" prvi od nekoliko ključnih testova, ocjenjuju analitičari. Jer, time su zastupnici pokazali da su sasvim svjesni kritične situacije u kojoj se Brazil nalazi i da su spremni djelovati. "Današnje glasovanje bilo je od velike važnosti," izjavio je nakon parlamentarne rasprave predsjednik Brazila Fernando Cardoso, "jer, stranci počinju shvaćati da Brazil napreduje kako bi trebao". Idućih dana Kogres će raspravljati i o drugim prijedlozima vlade. Međutim, treba riješiti još neke probleme. Jer, nakon što je prošloga tjedna Minas Gerais, treća po veličini brazilska država, uvela tromjesečni moratorij na otplatu duga središnjoj vladi, što je bio osnovni uzrok snažnog bijega stranog kapitala, o toj odluci razmišljaju i još neke države. Zbog financijskih poteškoća, traže pregovore s vladom i reprogramiranje dugova. Kako će se situacija dalje razvijati? Tko zna, ulagači diljem svijeta "drže fige". "Potkopan" dolar I dok je u odnosu na real ojačao, u odnosu na japanski jen dolar je oslabio. Tečaj mu je ponovno zaronio ispod razine od 113 jena. Razlog je tomu zabrinutost ulagača u svezi s trgovinskim odnosima između dvaju najmoćnijih svjetskih gospodarstava. Jer, Charlene Barshefsky, trgovinska predstavnica SAD, izjavila je u srijedu kako će SAD djelovati protiv Japana, ako njegov izvoz čelika u SAD u prosincu nije osjetno pao. Po svemu sudeći, tenzije između Japana i SAD-a rastu. To je uzdrmalo američku valutu, s obzirom da se ulagači plaše da će se Washington poslužiti politikom slabljenja dolara kako bi natjerao Tokyo na ustupke, kažu analitičari. Pored toga, dolar je "potkopalo" izvješće predsjednika Feda Alana Greenspana o stanju u gospodarstvu. Američko je gospodarstvo, doduše, vrlo "živahno", no prijete mu svjetske krize i pad izvoza, kazao je on. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 15 - 22. siječnja ?99. Valutai jedinica Tečaj15. siječnja Tečaj22. siječnja Promjenau % Euro 1 7,3343 7,3509 + 0,22 DEM 1 3,7500 3,7585 + 0,22 USD 1 6,2918 6,3551 + 1,00 GBP 1 10,3833 10,4337 + 0,48 JPY 100 5,5288 5,6459 + 2,11 ATS 1 0,5330 0,5342 + 0,22 ITL 100 0,3788 0,3796 + 0,21 CHF 1 4,6114 4,5885 - 0,50 SIT 100 3,8909 3,9036 + 0,32 Ovoga je tjedna na tečajnici HNB cijena njemačke marke dosegnula najvišu razinu otkako je prije četiri i pol godine uvedena kuna - 3,7585 kuna. Osim švicarskog franka koji je u proteklih sedam dana pojeftinio pola posto, sve su ostale valute dobile na vrijednosti. Američki dolar jača već tri tjedna. U tom je razdoblju njegov tečaj porastao više od 1,7 posto. U istom su razdoblju talijanska lira i austrijski šiling ojačali otprilike pola posto. Posljednjih 15-ak dana prati ih euro s dobitkom od oko 0,3 posto, dok je tečaj japanskog jena samo u proteklih sedam dana skočio više od 2,1 posto. Britanska je pak funta u istom razdoblju poskupila oko 0,5, a slovenski tolar 0,3 posto. Aukcija deviza HNB Hrvatska narodna banka održala je u utorak aukciju deviza. Prodala je 45,07 milijuna američkih dolara, po prosječnom tečaju od 6,3347 kuna. 7. Izvješće Predsjednika Republike (izvadak o gospodarstvu) U proteklom razdoblju, od osamostaljivanja hrvatske države, pa i u protekloj godini, ostvareni su znatni rezultati u obnovi i podizanju gospodarskog života. Zasnovani su temelji tržišno- socijalnog gospodarstva, koje smo uspjeli sačuvati i u najtežem ratnom vihoru. Pretvorba i privatizacija poduzeća u društvenom vlasništvu uglavnom je privedena kraju. Posebno treba istaći provedbu privatizacije naslijeđenog stambenog fonda u društvenom vlasništvu. U privatizaciji društvenih poduzeća sudjelovalo je oko dva milijuna građana, pretežito uposlenih i ratnih stradalnika, ali i iz svih drugih slojeva stanovništva. Stanove s velikim popustom otkupilo je više od 300.000 ljudi, za prosječno manje od jedne petine njihove stvarne vrijednosti. Sve to ukazuje na društveno-socijalnu širinu provedbe pretvorbe i privatizacije u interesu najširih slojeva hrvatskih građana. A upravo ta se činjenica često želi po svaku cijenu negirati, s neosnovanim tvrdnjama o tobožnjoj privilegiranosti samo nekih, koji su se obogatili u provedbi pretvorbe. Uvođenjem nacionalne valute, konačno je slomljena hiperinflacija, te uspostavljena stabilnost cijena i tečaja domaće valute. Zadnjih nekoliko godina svjedoci smo i rasta bruto domaćeg proizvoda, po stopi od 6% godišnje, koja je bila najveća među srednjoeuropskim zemljama u tranziciji. Ostvareni su znatni rezultati u preustrojstvu kriznog socijalističkog i u ratu narušenog gospodarstva. Sanirano je više od stotinu poduzeća, čime je spašeno na desetke tisuća radnih mjesta. Postignuti su krupni rezultati u obnovi razorenih područja, te u rješavanju prognaničko-izbjegličke krize. U prilog tvrdnji o međunarodnom priznanju gospodarske stabilnosti govori i u zadnjem mjesecu odobreni kredit Svjetske banke za restrukturiranje Hrvatskih željeznica u iznosu od 101 milijun američkih dolara, te austrijske Hypo Banke, s potporom austrijske državne banke za kreditiranje izvoza u iznosu od 9,5 milijardi austrijskih šilinga (4,75 milijardi kuna) za kreditiranje obnove i razvitka Istočne Slavonije i hrvatskog turizma. Ostvareni rezultati u 1998. Gospodarska kretanja u 1998. obilježava niz postignuća. Prvi put, nakon 1994., u 1998. godini prevladana je stagnacija izvoza. To je utjecalo na to da je rekordni platnobilančni deficit iz 1997., od oko 12,5% bruto domaćeg proizvoda, smanjen u protekloj godini na oko 7,5%, odnosno za oko milijardu američkih dolara. Odgovarajućim mjerama gospodarske politike, treba učiniti sve da se deficit u dogledno vrijeme svede na oko 3% bruto domaćeg proizvoda. Od posebnog je značenja i ostvarenje viška središnjeg proračuna u iznosu od 1,6 milijardi kuna, tj. oko 1% bruto domaćeg proizvoda. Za taj je iznos, naravno, smanjen i ukupni javni dug. To je postignuto unatoč poreznom rasterećenju ukidanjem doprinosa za dječji doplatak i vodoprivredu. Veća usmjerenost na izvoz, kojoj je nužno prethodilo ograničavanje domaće potrošnje, dovela je do stanovitog usporavanja privredne aktivnosti, tako da je stopa rasta bruto domaćeg proizvoda u 1998. godini bila nešto niža, u odnosu na nekoliko prethodnih godina. Gospodarski život u 1998. godini kretao se u uvjetima održavanja makroekonomske stabilnosti. Inflatorni učinak uvođenja PDV-a bio je manji od očekivanog. Pozitivni pomaci ostvareni su u većini gospodarskih djelatnosti. Nastavljena je obnova u ratu nastradalih područja, a u svezi s tim povećan je i povratak prognanika i izbjeglica. Unatoč svim poteškoćama, s kojima smo bili suočeni od stjecanja nezavisnosti zemlje, ostvaren je i znatan porast standarda širokog sloja stanovništva. Posebno treba istaći da su mirovine u protekloj godini porasle između 15-40%, odnosno u prosjeku za više od 20%, pri čemu su najviše povećane najniže mirovine. Došlo je do osjetnog jačanja srednjeg sloja. O tomu svjedoče i podaci da je samo tijekom 1998. godine uvezeno oko 85 tisuća osobnih automobila, čija je vrijednost oko 4,5 milijarde kuna, a prethodne 1997. godine čak 119.747 automobila, u vrijednosti oko 5 milijardi kuna. Uzlaznu putanju uvoza vozila imamo u svih proteklih šest godina. Broj registriranih osobnih vozila u privatnom vlasništvu od 1992. godine do konca 1998. godine povećao se za 306 tisuća, a 490.319 osobnih vozila registrirano je prvi put. Od ukupnog broja od 200.000 osobnih vozila registriranih u 1997. i 1998. godini prvi put, na srednja i luksuzna vozila otpada oko 162.000. O jačanju stališa srednjega sloja svjedoče nam i podaci o desecima i desecima tisuća hrvatskih građana koji sve više odlaze na ljetovanje ili zimovanje u druge, ne samo susjedne zemlje. U prošloj godini inozemni turistički promet naših građana porastao je - u odnosu na prethodnu - za 10%, a za ovozimsku sezonu dostigao je čak 140.000 izlazaka hrvatskih građana u druge zemlje! U prilog tvrdnje o jačanju srednjeg sloja rječito svjedoči i podatak da je ukupna štednja stanovništva, u kunama i u stranoj valuti u 1998., povećana s oko 30 na oko 36 milijardi kuna, što je povećanje čak za oko 20%. U prošloj 1998. osigurana su, prvi put, znatnija namjenska sredstva za financiranje stambene izgradnje za mlade bračne parove, a ustanovljene su i nove štednokreditne institucije za financiranje takve izgradnje. Osnivanje tih institucija, predstojeća reforma mirovinskog osiguranja, te poticanje drugih oblika dugoročne štednje, bitne su pretpostavke za povećanje ukupne razine nacionalne štednje, kojom se osigurava postizanje očekivanih visokih stopa održivog rasta. Zbog još uvijek nedovoljne uključenosti u međunarodna financijska tržišta, ali i radi vlastite opreznosti u odnosu na kretanja međunarodnog špekulativnog kapitala, neposredni negativni učinci svjetske financijske krize na domaća kretanja nisu bili tako veliki. Međutim, negativne posljedice te krize ipak nas nisu mimoišle, posebno kad je riječ o uvjetima zaduženja u inozemstvu, te o povećanom oprezu stranih ulagača glede prihvaćanja većih privatizacijskih projekata. Unatoč svim pozitivnim rezultatima, ostvarenim u proteklom razdoblju, još uvijek se susrećemo i s nekim veoma ozbiljnim negativnim pojavnostima. Tu prije svega mislim: - na nedovoljno brz rast proizvodnje i zaposlenosti; - na rast registrirane nezaposlenosti; - na sve složenije probleme velike nelikvidnosti; - na visoke kamatne stope; - na izbijanje krize u nekoliko srednjih i manjih banaka; - na visok stupanj različitih oblika potrošnje; - na nesposobnost dijela poslovodstava da bude nositelj poduzetničkih i drugih poslovnih inicijativa; - i osobito na pojavnosti nemoralnog ponašanja, mita, korupcije, te na neučinkovit rad sudstva. Rješavanje svih tih spomenutih problema mora biti u samom žarištu sveukupne državne, i posebno gospodarske, politike u novoj 1999. godini. O gospodarskoj politici u 1999. U rješavanju naprijed spomenutih problema, težište gospodarske politike u ovoj godini mora biti: - na učvršćivanju i poticanju tržišnoga gospodarstva; - na poticaju stvaralačkih napora i stručnog usavršavanja poslovodstava; - na poticajima poduzetničkog duha i inovacija radi gospodarskog i tehnološkog napretka; - na ostvarivanju što većih stopa održivog gospodarskog rasta; - na postizanju ravnomjernog razvitka svih hrvatskih krajeva; - na porastu zapošljavanja; - na poticanju i povećanju izvoza i otvaranju prema svijetu; - na privlačenju izravnih stranih investicija; - na stimuliranju svih oblika štednje i investicija, te na promjeni njihove strukture; - na općem jačanju poslovnog morala i financijske discipline, posebno u naplati doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje; - na poboljšanju osposobljenosti i učinkovitosti svih subjekata gospodarske politike. U skladu s potrebom dosljedne provedbe politike usredotočenog napora, te poticanjem kvalitetnijih činitelja razvitka, u proračunu za 1999. godinu ograničen je rast ukupnih javnih rashoda, tako da oni rastu sporije od bruto domaćeg proizvoda, s njihovom preraspodjelom u korist manjeg broja važnijih prioriteta. U ovoj godini jedna od najvažnijih zadaća gospodarske politike mora biti svrhovita djelomična privatizacija javnih poduzeća, i banaka, u većinskom državnom vlasništvu. Radi rješavanja, veoma gorućeg oštrog i složenog, problema nelikvidnosti, Vlada treba poduzeti cjelovit program mjera, s kojima će se unaprijediti platni promet, osigurati urednija naplata za mirovinsko i invalidsko osiguranje, skratiti stečajni postupak te ostvariti urednije poslovanje državne uprave i financija. Ublažavanju problema nelikvidnosti pridonijet će i produljenje roka obračuna i naplate PDV-a s 15 na 30 dana. Hrvatska narodna banka, i u ovoj godini, treba provoditi umjereno restriktivnu monetarnu politiku, da bi se spriječile nagle promjene nominalnog tečaja kune, izbjegle pojave kreditno- financijske krize i osigurao održiv rast plasmana privatnom sektoru. Hrvatska narodna banka mora, također, ustrajati na povećanju deviznih pričuva, koje su već u 1998. u odnosu na prethodnu godinu porasle sa 2,54 na 2,82 milijarde američkih dolara, što je povećanje od oko 11%. Dosljednom primjenom novog Zakona o bankama, Hrvatska narodna banka treba osigurati učinkovitiji nadzor nad radom poslovnih banaka, radi sprečavanja pojava i širenja bankarske krize, te očuvanja povjerenja u ukupni bankovni sustav zemlje. Sređivanje stanja u monetarnoj sferi trebalo bi pridonijeti i stabilizaciji kamatnih stopa na nižoj razini. U ostvarivanju navedenih zadaća u ovoj godini, mora doći do izražaja puna politička, i profesionalna, odgovornost svih nositelja gospodarske politike. Odgovornost za ostvarivanje strateških i bitnih zadaća gospodarske politike u 1999. godini moraju ponijeti svi oni koji su za to pozvani, i koji na to mogu utjecati: od Sabora, Vlade i Gospodarske komore, do drugih poslovnih udruga te sindikata i političkih stranaka. Svi spomenuti, Vladini i društveni čimbenici, moraju se uspješnije uključiti i u razbijanje antipoduzetničke klime. I to ne zato da bi se zaštitile bilo čije privilegije, zataškale možebitne nezakonitosti, ili udovoljilo kojekakvim neosocijalističkim pritiscima, već jednostavno radi toga da bi se stvorilo pozitivno ozračje za kreativan i uspješan poslovni rad, odnosno normalan gospodarski život. 8. Vlada RH: Izvješće o suradnji sa sudom u Haagu Vlada je na sjednici, održanoj u četvrtak, prihvatila Izvješće o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu i uputila ga u saborsku proceduru. Hrvatska odgovorno i dosljedno surađuje s Međunarodnim kaznenim sudom, vodeći računa o elementima nacionalne sigurnosti i međunarodnog kredibiliteta, ali odlučno upozorava na probleme u funkcioniranju Suda, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Mate Granić. U izvješću o suradnji s haškim sudom, kao temeljni prigovori Republike Hrvatske navode se nedovoljno intenzivne istrage započete za zločine počinjene tijekom rata i agresije na Hrvatsku (slučajevi Dubrovnik, Škabrnja i Osijek, Ćelije, granatiranje Karlovca, Zadra i dr.), nepodizanje optužnica za slučajeve ratnih zločina počinjenih nad Hrvatima na području Federacije BiH (Grabovica, Uzdol, Doljani i dr.), sporost u početku suđenja optuženim Hrvatima iz BiH koji su već u pritvoru u Haagu, te sporost u tijeku već početih suđenja. Ukazuje se također na stvaranje atmosfere nesigurnosti uz prijetnje u vezi s operacijom "Oluja", na neuspjeh Suda u privođenju Mrkšića, Radića, Šljivančanina i Martića. Vlada je na ovoj sjednici prihvatila program rada ministarstava i Vlade za ovu godinu. Program se temelji na izvješću Predsjednika Republike podnijetoga na sjednici Vlade, na Predsjednikovu izvješću o stanju hrvatske države i nacije, te na prioritetima ministarstava, rekao je premijer Zlatko Mateša. Vlada je prihvatila izvješće o pregovorima s austrijskom Hypothekenbank slijedom kojega se odobrava zaduženje u iznosu 9,5 milijardi austrijskih šilinga namijenjenih financiranju projekata obnove u istočnoj Slavoniji i drugih projekata u funkciji razvitka turizma. Uvjeti kredita su povoljni, rok otplate je dvanaest godina s dvije godine počeka uz vrlo povoljnu kamatu, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro. Odobreni robni kredit, istaknuo je premijer Mateša, dokaz je povjerenja u hrvatsku državu, jer kada netko daje 9,5 milijardi šilinga sigurno ne misli da je država u kolapsu. Mateša je istaknuo da stručna skupina predstavnika više ministarstava ima zadaću definirati projekte kojima se spomenuto zaduženje može ostvariti. Naglasak bi trebao biti na sekundarnim prerađivačkim kapacitetima poljoprivrednih proizvoda, tehnološkoj obnovi drvne industrije, preradi voća i povrća. Vlada je utvrdila i zakonski prijedlog o potvrđivanju ugovora između Hrvatske i Belgije, slijedom kojega bi se dobio dugoročni zajam od 5,5 milijuna kuna za plinifikaciju Vukovarsko-srijemske županije. Rok otplate zajma je 20 godina uz deset godina počeka i fiksnu kamatu od dva posto na godinu. Vlada je dala suglasnost Hrvatskoj pošti d.d. da se kreditno zaduži, u iznosu 51,9 milijuna kuna kod Siemensa d.d. Zagreb, a za kupnju opreme i puštanje u rad sustava automatskog razvrstavanja pisama. Vlada je prihvatila predloženu studiju gospodarskoga razvitka pogranične zone prema Sloveniji. Tom studijom se želi stvoriti stručna podloga za osmišljavanje razvojnih mjera za spomenutu pograničnu zonu. Zamjenica ministra gospodarstva Jasna Borić rekla je da se ta regija dugo razvijala u korelaciji sa slovenskim gospodarstvom, što je nakon osamostaljenja dovelo do velikog zaostajanja u gospodarstvu i komunalnoj infrastrukturi. Na ovoj je sjednici Vlada prihvatila i više predloženih odluka među kojima i Odluku o davanju koncesije za istražni prostor "Istočna Slavonija" radi istraživanja nafte i plina zagrebačkoj Ini. Izvješće o pregovorima o prijamu RH u WTO Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice prihvatila izvješće izaslanstva Republike Hrvatske sa devetoga kruga dvostranih pregovora u sklopu prijama naše države u punopravno članstvo Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Usvojen je i obvezujući plan i raspored aktivnosti za završetak postupka prijama kako bi do njega došlo na sjednici Općeg vijeća WTO koncem lipnja 1999., što Vlada ocjenjuje jednim od svojih najvažnijih strategijskih ciljeva u ovoj godini, priopćio je vladin Ured za odnose s javnošću. Vlada je usvojila zaključak kojim se prihvaća sufinanciranje obnove međudržavnih mostova na granici između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine za iznos poreza na dodanu vrijednost. Mostove obnavlja donacijama međunarodna zajednica, a RH sudjeluje u obnovi udjelom u visini iznosa PDV na teret Tekuće zalihe državnog proračuna. Iz tekuće zalihe Vlada je odobrila iznos potreban za pokriće potreba socijalne skrbi nepodmirenih protekle godine. Riječ je o povećanom opsegu socijalne pomoći za izbjeglice-useljenike iz BiH, osobe kojima je prestao status prognanika-povratnika a nisu se uspjele zaposliti, za povratnike iz SRJ koji su napustili RH poslije "Bljeska" i "Oluje" i dr. Vlada je odobrila društvu Torpedo d.d. iz Rijeke iznos u visini jedne brutto plaće kao interventna sredstva do dovršenja izradbe programa restrukturiranja. Prihvaćena je informacija o održavanju Regionalne konferencije o razminiranju (u Zagrebu, 28. do 30. ožujka o.g.) i donijeta odluka o osnivanju organizacijskog i počasnoga odbora te konferencije. Odlukom o stipendiranju na poslijediplomskim studijima u inozemstvu omogućeno je Uredu za europske integracije stipendiranje 25 kandidata u ovoj godini. Vlada je razriješila dužnosti ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje mr. Damira Zorića radi odlaska na novu dužnost, a imenovala ravnateljicom Dunju Vidošević, dosadašnju predstojnicu Ureda za ekonomiku i restrukturiranje javnih poduzeća. Mjere za sanaciju Zagrepčanke Na ovoj sjednici Vlada je prihvatila i program mjera za sanaciju dioničkog društva Zagrepčanka i Zagrepčanka Nova d.o.o. U sklopu programa donesene su sve odluke iz djelokruga Vlade o sanaciji Zagrepčanke, kojima se omogućuje osnivanje novog društva Zagrepčanka Trgovina, podmirenje dospjelih obveza i osiguravaju inicijalna sredstva za pokretanje proizvodnje. Uz to, Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba omogućilo je uporabu poslovnih prostora u vlasništvu Grada za maloprodajnu djelatnost društva. Usvojenim mjerama zbrinuti su svi zaposleni i omogućeno dodatno zapošljavanje 70 radnika u bivšem pogonu Vupika u Vukovaru. Krajem rujna radničko-sindikalno izaslanstvo Zagrepčanke i Vlada dogovorili su da Uprava poduzeća u roku 60 dana treba predloži Vladi program sanacije o kojem ona treba raspravljati. Vlada je u međuvremenu dobila program sanacije, ali o njemu nije odmah raspravljala. S prekjučerašnjeg skupa zaposlenika, radnici su uputili "posljednji poziv" Vladi da danas razmotri sanacijski program, ali bez viška radnika. U protivnom su najavili industrijske sindikalne akcije. Radnici također traže da im se 14 milijuna kuna njihovih potraživanja od poduzeća priznaju kao vjerovnička - za taj iznos žele podići hipoteku nad dijelom imovine poduzeća - te smjenu direktora sektora koji su izradili sanacijski program s predviđenim viškom 42 radnika. 9. Savjet HNB imenovao upravitelje u četiri banke U Gluminu, Komercijalnu, Gradsku i Županjsku banku u petak ulaze privremeni upravitelji koje je imenovao Savjet Hrvatske narodne banke. Oni preuzimaju sve ovlasti dosadašnjih uprava, nadzornih odbora i skupština spomenutih banaka, a osnovna zadaća im je da što temeljitije utvrde pravo stanje u tim bankama i zaštite interese štediša i ostalih vjerovnika, kao i države, odnosno poreznih obveznika, od daljnjih šteta zbog nesavjesnog poslovanja kakvim su banke dovedene u krizu, priopćeno je u četvrtak iz Hrvatske narodne banke. Takva odluka najvišeg tijela središnje banke utemeljena je na novom Zakonu o bankama, koji je stupio na snagu 26. prosinca prošle godine i obvezuje Hrvatsku narodnu banku da za banku, čiji potencijalni gubici iz rizičnih plasmana i odgovarajućih izvanbilančnih stavki premašuju iznos jamstvenog kapitala i banka je nesposobna za plaćanje, imenuje privremenog upravitelja ili nadležnom sudu predloži otvaranje stečajnog postupka. Ti zakonski uvjeti ispunjeni su u sve četiri navedene banke: kontrolama u Glumina banci još u srpnju i kolovozu prošle godine utvrđeni su potencijalni gubici, sa stanjem 30. lipnja 1998. godine, u iznosu 1.219,5 milijuna kuna dok je jamstveni kapital iznosio 393,6 milijuna kuna, a banka je nesposobna za plaćanje od 23. srpnja prošle godine; u Komercijalnoj banci pronađeni su, sa stanjem 30. rujna 1998. godine, potencijalni gubici u iznosu oko 201 milijun kuna, dok je njen jamstveni kapital iznosio 50,5 milijuna kuna, a žiro račun je blokiran od 22. listopada 1998. godine; Gradska banka s jamstvenim kapitalom od 181 milijun kuna imala je prema nalazu kontrole obavljene potkraj prošle i početkom ove godine, sa stanjem 30. rujna oko 479 milijuna potencijalnih gubitaka, dok joj je žiro račun blokiran od 17. siječnja ove godine; Županjska banka s jamstvenim kapitalom od 261 milijun kuna imala je s 30. lipnja prošle godine 414 milijuna kuna potencijalnih gubitaka, a nesposobna je za plaćanje od 19. studenoga 1998. Privremeni upravitelji imenovani su na razdoblje od šest mjesci, no preuzimaju obvezu da u roku 45 do 60 dana podnesu Savjetu HNB izvješće o utvrđenom stanju u banci i svoje viđenje mogućeg konačnog ishoda krize. U tom razdoblju - a najviše do šest mjeseci - štedni ulozi i drugi depoziti u tim bankama ostaju blokirani, uz obvezu poduzimanja mjera za zaštitu njihove vrijednosti. U svom izvješću, Savjetu HNB o zatečenom stanju i izgledima za buduće stabilno poslovanje banke, privremeni upravitelj obuhvatit će iznos jamstvenog kapitala i rezervi, potencijalnih gubitaka koji proizlaze iz rizičnih plasmana i iz ostalih bilančnih i izvanbilančnih stavki različitog stupnja naplativosti ustanovljenih klasifikacijom aktive, kratkoročnu i dugoročnu zaduženost banke u zemlji u inozemstvu, njena dospjela i nedospjela potraživanja kao i dospjele i neizmirene obveze u zemlji i prema inozemstvu. Izvješće treba razmotriti i prikaz tijeka gotovine radi projekcije likvidnosti banke, plan povećanja temeljnog kapitala banke, plan spajanja, pripajanja ili preuzimanja banke, plan prodaje dionica ili imovine banke a moguća je i preporuka Hrvatskoj narodnoj banci za pokretanje stečajnog postupka. U tom slučaju privremeni upravitelj može utvrditi i plan prijenosa dijela pasive banke koji se odnosi na njezine obveze po štednim ulozima građana s odgovarajućim dijelom aktive te banke na neku drugu banku. Iz toga je očito da ulazak privremenih upravitelja u problematične banke ne znači početak njihove sanacije i restrukturiranja, niti prejudicira konačnu sudbinu tih banaka. To je mjera kojom se želi postići što potpuniji i realniji uvid u sve obveze i imovinu problematičnih banaka, spriječiti daljnje uvećanje štete, te pronaći rješenje koje bi bilo što povoljnije kako za one koji imaju štedne uloge u tim bankama, tako i za sustav osiguranja štednje i povjerenje u cjelinu hrvatskog bankovnog sustava. Dužnost privremenih upravitelja preuzimaju djelatnici Hrvatske narodne banke: Branko Gladović u Glumina banci, Ivica Maloča u Komercijalnoj banci, Boris Bušac u Gradskoj banci i Berislav Boras u Županjskoj banci. Njima će se, radi što bržeg i temeljitijeg ostvarivanja zadaće koji preuzimaju i koja u hrvatskom bankarstvu predstavlja potpunu novinu, osim inspektora središnje banke, pridružiti i timovi iskusnih stručnjaka za najvažnija područja bankovnog poslovanja koje je središnjoj banci "posudilo" nekoliko najvećih banaka. Savjet HNB o gospodarskim i novčanim kretanjima Savjet Hrvatske narodne banke razmotrio je na sjednici, održanoj u srijedu pod predsjedanjem guvernera HNB-a dr. Marka Škreba, najnovija gospodarska i novčana kretanja, te donio više odluka vezanih za daljnju provedbu monetarne politike i za stabilizaciju hrvatskog bankovnog sustava, izviješćeno je iz HNB-a. Osnovni pokazatelji makroekonomske stabilnosti u protekloj godini, obilježenoj usporavanjem gospodarskih aktivnosti u drugom dijelu godine (procjenjuje se da će rast bruto domaćeg proizvoda za 1998. iznositi oko 3 posto), bili su potpuno zadovoljavajući. Porast cijena na malo iznosio je 5,4 posto, no ako se izdvoje jednokratni učinci uvođenja poreza na dodanu vrijednost godišnja stopa inflacije iznosila je zadovoljavajućih 3 do 4 posto, kao i u prethodnih nekoliko godina. Tijekom prošle godine tečaj kune prema njemačkoj marki deprecirao je za 6,4 posto, a prema američkom dolaru aprecirao za 0,9 posto. Posljednje tromjesječje bilo je obilježeno i nešto većim intervencijama središnje banke na deviznom tržištu. No, krajem godine na računima HNB nalazilo se 2,8 milijardi dolara deviznih pričuva, što je za 277,6 milijuna dolara više nego godinu dana ranije. Ohrabruje podatak da je, nakon stagnacije u studenome, u prosincu ponovno došlo do zamjetnog porasta deviznih depozita stanovništva u domaćim bankama, što govori da već poznati problemi u nekoliko banaka nisu ugrozili povjerenje u cjelinu hrvatskog bankovnog sustava. Rast plasmana banaka na godišnjoj razini iznosi oko 28 posto, što je u skladu s predviđanjima. Prosječna kamatna stopa na kredite banaka stagnira već duže vrijeme, a za njeno daljnje smanjivanje najveća zapreka je problem neplaćanja, koji bi se trebao razrješavati i učinkovitijim pravnim sustavom. Deficit tekućeg računa platne bilance za prvih devet mjeseci 1998. iznosio je 878,2 milijuna dolara, što je smanjenje za 19,1 posto prema istom razdoblju prethodne godine. Na temelju raspoloživih podataka o jedanaestomjesečnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni (izvoz je u dolarskom obračunu porastao za 8,9 posto, a uvoz je bio za 2,3 posto manji nego u usporedivom razdoblju prethodne godine), procjenjuje se da će ukupni deficit tekućeg računa za proteklu godinu iznositi sedam do osam posto bruto domaćega proizvoda (BDP), što je daleko povoljnije nego u 1997. godini, kad je dosegao 12,6 posto BDP. Na ovoj je sjednici Savjet HNB-a dao i suglasnost na prijedloge da član Uprave Convest banke d.d. Zagreb bude Drago Jakovčević. 10. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća za 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 60 milijuna kuna. No, kako su pristigle ponude u većem iznosu, emisija je povećana na 98,1 milijun kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,807 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 10,49 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena iznosila je pak 98,806 kuna, odnosno kamatu od 10,50 posto. Stoga je jedinstvena cijena određena na 98,806 kuna, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 10,50 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je gotovo 44 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 02. veljače, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 150 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 506,4 milijuna kuna. Na rok od 42 dana upisani su zapisi u iznosu od 455,7 milijuna kuna, a na rok od 182 dana 50,7 milijuna kuna. 11. Statistika U HRVATSKOJ VIŠE OD 302 TISUĆE NEZAPOSLENIH - U Hrvatskoj je potkraj prosinca prošle godine bio 302.731 nezaposleni, 1,8 posto više nego u mjesecu ranije i 5,4 posto više nego u prosincu 1997., podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Najviše je bez posla bilo kvalificiranih i visokokvalificiranih osoba, 104.992. Slijedi 71.266 nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom, 64.563 nekvalificiranih osoba i 41.893 polukvalificiranih i osoba s nižom stručnom spremom. Nezaposlenih s visokom stručnom spremom bilo je 11.128, a s višom 8889. Zbog prestanka rada poslodavaca u prosincu je posao izgubilo 23.071 osoba, 2,2 posto manje nego u mjesecu ranije. S evidencije Zavoda zaposleno je 6034 osoba, pri čemu 3847 na određeno vrijeme. Novčanu je naknadu koristilo 46.026 osoba, šest posto više nego u studenom i 6,9 posto manje nego u prosincu preklani. DO STUDENOG 1998. PRIHODI DRŽAVNOG PRORAČUNA POVEĆANI 32,04 POSTO - Ukupno ostvareni prihodi državnog proračuna do kraja studenoga prošle godine dosegnuli su 40,05 milijardi kuna, 32,04 posto više nego u istom razdoblju 1997. Rashodi i posudbe, umanjeni za otplate, istodobno su iznosili 38,35 milijardi kuna, 21,8 posto više, podaci su Ministarstva financija RH. Porezni su prihodi do kraja studenog povećani za 29,25 posto na 36,49 milijardi kuna. Najveći dio prihoda ostvaren je od poreza na dodanu vrijednost, 18,51 milijardi kuna, što je čak 92,09 posto revidiranim proračunom planiranog iznosa. Godišnje planirane kvote udjela u proračunu premašili su već prihodi od poreza na dobit, za 16,89, od kojih je ostvareno 2,24 milijarde kuna, kao i prihodi od poreza na nekretnine, 242,4 milijuna kuna, koji su za 2,78 posto premašili godišnju planiranu kvotu. Podbačaj u planiranom ostvarenju bilježe prihodi od trošarina, od kojih je ostvareno 83,24 posto plana ili 5,25 milijardi kuna. Od carinskih je prihoda, u koje su uključene i trošarine za uvoz automobila, ostvareno 79,17 posto plana ili 3,87 milijardi kuna. Usprkos povećanju od 309,4 posto u odnosu na isto razdoblje 1997. i prihodima od kapitala ostvareno je samo 67,74 posto plana ili 1,57 milijardi kuna. U odnosu na isto razdoblje 1997. povećane su sve rashodne stavke državnog proračuna. Posudbe središnje države umanjene za otplate povećane su za 119,72 posto na 1,30 milijardi kuna. Kapitalni rashodi porasli su za 35,3 posto na 5,32 milijarde kuna, subvencije i ostali tekući transferi za 32,17 posto na 9,21 milijardu kuna, dok su plaće i doprinosi poslodavaca porasli za 17,67 posto na 11,64 milijarde kuna. Stručnjaci Ministarstva financija procjenjuju da problemi dvaju fondova socijalnog osiguranja sve više "pritišću" proračun središnje države, pa će čak i ukupni višak proračuna od 1,70 milijardi kuna biti nedovoljan za pokrivanje nagomilanih obveza. Tim više što je u troškove ukalkulirana i otplata stranih dugova u približnom iznosu od 650 milijuna kuna. HRVATSKI UNUTARNJI DUG KRAJEM STUDENOG 13,8 MLRD KUNA - Hrvatski unutarnji dug je krajem prošlogodišnjeg studenog iznosio 13,8 milijardi kuna, što je na razini prethodnog mjeseca, podaci su Ministarstva financija RH. Srednjoročni i dugoročni dug iznosio je 13,4 milijarde kuna, dok je kratkoročni dug, vezan isključivo uz trezorske zapise, dosegnuo 406,3 milijuna kuna. Mjesec dana ranije kratkoročni je dug bio veći za 3,9 milijuna kuna. Vrijednost duga po osnovi stare devizne štednje bila je 6,31 milijardu kuna. Na velike obveznice serije od I do IV odnosilo se 3,38 milijardi kuna, na obveznice JDA i JDB 278,9 milijuna kuna, na obveznice za obnovu 22,82 milijuna kuna, na eurokunske obveznice 300 milijuna kuna, a na obveznice za sanaciju banaka serije od I. do V. 3,07 milijardi kuna. 12. Kamatne stope banaka na devizne depozite u siječnju Kamatne stope na devizne depozite po viđenju građana (% godišnje) Banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka 3,50 3,50 3,40 3,00 3,50 Alpe Jadran banka 4,00 4,50 2,50 1,50 1,00 Bank Austria 1,25 1,50 1,25 0,25 - Bjelovarska banka 3,50 5,00 4,00 1,50 7,00 Brodsko Posavska 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Centar banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka 3,00 1,90 3,00 2,50 3,10 Croatia banka 2,50 4,00 2,50 1,00 3,00 Čakovečka banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Dalmatinska banka 2,50 2,00 2,00 2,00 1,00 0,00 Dubrovačka banka 3,00 3,00 2,50 1,50 2,80 Gospodarsko kreditna 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Gradska banka 5,00 5,00 5,00 2,00 5,00 Istarska kred. banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Karlovačka banka* 1,00 1,00 1,00 1,00 - Kreditna banka Zagreb 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Međimurska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Partner banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 Privredna banka 2,00 2,60 2,00 1,10 2,70 Riadria banka 2,20 2,20 2,50 2,20 1,00 1,00 Riječka banka 2,00 2,00 2,50 2,00 1,00 2,00 Splitska banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 Trgovačka banka 2,00 3,00 2,00 1,50 3,00 Varaždinska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Volksbank 1-2,5 0-2,5 1-2,5 0-2,5 - Zagrebačka banka* 2,00 2,00 2,00 1,00 1,00 ZABA-Pomorska b.Split 2,00 2,00 2,00 2,00 1,00 1,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * Karlovačka i Zagrebačka banka nisu dostavile najnovije podatke Kamatne stope na oročene DEM depozite građana (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka 5,00 7,00 9,00 9,50 10,50 12,00 Alpe Jadran banka 4,50- 5,40- 6,50- 7,50- - - 6,00 8,00 8,75 10,00 Bank Austria 2,25- 2,50- 3,00- 3,50- 4,50 - Creditanstalt 2,75 3,75 4,25 4,75 5,50 Bjelovarska banka - 4,00 7,00 7,50 7,80 po ugovoru Brodsko Posavska banka 5,00 6,00 7,00 9,00 10,00 11,00 Centar banka 4,50 5,00 7,00 8,00 9,00 10,00 Cibalae banka 4,80 5,50 6,00- 8,00- 8,50- 10,00- 7,00 10,00 10,50 11,00 Convest banka - 5,25 - 5,90 6,50 7,50 Croatia banka - 5,10- 5,40- 7,60- 9,00- 9,50- 5,80 6,00 8,50 9,80 10,30 Čakovečka banka 4,00 5,50 6,50 8,00 8,50 9,00 Dalmatinska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 6,00 6,00 Dubrovačka banka 5,00- 5,70- 6,00- 7,00- 7,20- 7,50- 6,00 6,50 7,00 7,80 8,20 8,50 Gospodarsko kreditna 2,00 2,00 3,10 3,10 6,00 8,00 Gradska banka - 6,50 7,00 8,00 11,00 12,00 Istarska kreditna 3,80- 4,05- 5,20- 5,50- 6,20- 6,20- banka Umag 6,00 6,35 6,50 6,70 8,00 8,00 Karlovačka banka* - 3-4 4-5 5-6 6-7 6-7 Kreditna banka Zagreb 5,00 6,00 6,50 8,00 po dogovoru Međimurska banka - 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Partner banka 6,00 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 Privredna banka 3,00- 3,30- 3,60- 4,00- 5,20- 5,50- 7,50 8,00 8,20 8,40 8,60 8,80 Riadria banka 3,00- 3,20- 3,40- 4,20- 4,50- 4,70- 4,50 6,10 6,30 6,60 7,60 8,80 Riječka banka 3,80- 4,05- 5,30- 5,55- 6,50- 7,00- 4,50 6,05 6,30 6,55 7,00 8,00 Splitska banka 4,50- 5,20- 5,50- 6,50- 6,80- 7,00- 6,50 7,20 7,50 8,50 8,80 9,00 Trgovačka banka 4,00- 4,20- 5,00- 6,00- po dogovoru 4,10 4,30 5,10 6,10 Varaždinska banka - 6,00 6,50 7,00 7,50 8,00 Volksbank 3,75- 4,50- 5,50- 6,00- 6,25- 6,50- 4,05 4,80 5,80 6,30 6,55 6,80 Zagrebačka banka* 3,25- 3,50- 3,75- 5,00- 5,25- 5,50- 4,50 6,00 6,25 6,50 7,00 7,50 ZABA-Pomorska 2,90- 3,15- 3,40- 4,65- 4,90- 5,15- banka Split 4,15 5,65 5,90 6,15 6,65 7,15 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * Karlovačka i Zagrebačka banka nisu dostavile najnovije podatke Kamatne stope na oročene USD depozite građana (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka 5,00 7,00 9,00 9,50 10,50 12,00 Alpe Jadran banka 5,85- 6,10- 7,35- 7,60- - - 6,60 8,50 8,75 9,00 Bank Austria 1,75 2,75- 3,25- 3,75- 4,50- - Creditanstalt 4,00 4,50 5,00 5,50 Bjelovarska banka - 5,50 6,50 7,00 7,50 po ugovoru Brodsko Posavska banka 4,50 5,50 6,50 8,50 9,50 10,00 Centar banka 4,00 5,00 6,00 6,50 7,00 7,50 Cibalae banka 4,80 5,50 5,50- 7,50- 8,00- 8,50- 6,50 8,50 9,00 9,50 Convest banka - 2,80 - 3,40 3,70 3,80 Croatia banka - 5,80- 6,10- 7,40- 7,80- 8,30- 6,30 6,70 8,10 8,70 9,20 Čakovečka banka 4,00 5,50 6,50 8,00 8,50 9,00 Dalmatinska banka 5,40 6,10 6,60 7,05 7,05 7,05 Dubrovačka banka 6,00- 6,50- 7,30- 8,00- 8,40- 8,60- 6,80 8,10 8,40 8,50 8,90 9,10 Gospodarsko kreditna 2,00 2,00 2,50 2,50 5,00 7,00 Gradska banka - 6,50 7,00 8,50 12,00 14,00 Istarska kreditna 5,10- 5,80- 6,20- 6,60- 7,00- 7,00- banka Umag 5,60 6,20 6,60 7,00 7,50 7,50 Karlovačka banka* - 4,50- 5,00- 5,50- 6,00- 6,00- 5,00 5,50 6,00 6,50 6,50 Kreditna banka Zagreb 4,00 5,00 6,00 7,00 8,00 9,00 Međimurska banka prema dogovoru Partner banka 4,50 5,00 5,50 7,00 7,50 8,00 Privredna banka 4,70- 5,40- 5,80- 6,30- 7,30- 7,60- 8,50 8,70 8,90 9,00 9,10 9,20 Riadria banka 5,00- 5,10- 5,20- 6,00- 6,50- 7,00- 6,50 7,00 7,50 8,50 9,00 9,30 Riječka banka 5,90- 6,05- 7,40- 7,65- 8,00- 8,30- 6,50 8,15 8,35 8,65 9,00 9,50 Splitska banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50- 6,00 6,50 7,00 8,50 8,80 9,00 Trgovačka banka 5,00- 6,00- 6,50- 7,00- po dogovoru 5,70 6,20 6,70 7,20 Varaždinska banka - 6,00 6,50 7,00 7,50 8,00 Volksbank 4,00- 4,50- 5,00- 6,00- 7,00- 7,00- 4,30 4,80 5,30 6,30 7,30 7,30 Zagrebačka banka* 5,35- 5,60- 5,85- 7,10- 7,35- 7,60- 6,60 8,10 8,35 8,60 9,10 9,60 ZABA-Pomorska 4,75- 5,00- 5,25- 6,50- 6,75- 7,00- banka Split 6,00 7,50 7,75 8,00 8,50 9,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * Karlovačka i Zagrebačka banka nisu dostavile najnovije podatke Kamatne stope na devizne depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) Banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka - - - - - Alpe Jadran banka 2,00 3,00 1,50 1,00 1,00 Bank Austria Credit. prema dogovoru Bjelovarska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Brodsko Posavska banka prema Odluci Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka - - - - - Dalmatinska banka - - - - - Dubrovačka banka 1,50 2,50 1,50 1,50 1,50 Gospodarsko kreditna - - - - - Gradska banka 2,20 2,20 2,20 2,20 2,20 Istarska kred. banka - - - - - Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 1,00 - 1,00 - - Partner banka - - - - - Riadria banka 1,86 1,86 1,00 1,86 0,87 0,87 Riječka banka - - - - - Splitska banka - - - - - Trgovačka banka 0,90 1,40 0,92 0,43 1,30 Varaždinska banka - - - - - Volksbank - - - - - Zagrebačka banka* 0,88 1,42 0,90 0,43 1,86 ZABA-Pomorska b. Split 0,85 0,85 1,00 0,85 0,50 0,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * Zagrebačka banka nije dostavila podatke o kamatama za siječanj Kamatne stope na oročene DEM depozite pravnih osoba (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka prema tržišnim uvjetima Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 3,50 3,75 4,00 Gospodarsko kreditna prema dogovoru Gradska banka - 3,20 3,50 4,00 4,50 5,00 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Partner banka 2,50 3,00 3,50 4,50 prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 2,50 2,50 Trgovačka banka 2,50 2,75 3,00 3,25 prema dogovoru Zagrebačka banka* kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska b.Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * Zagrebačka banka nije dostavila podatke o kamatama za siječanj Kamatne stope na oročene USD depozite pravnih osoba (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka prema tržišnim uvjetima Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 5,00 5,25 5,50 Gospodarsko kreditna prema dogovoru Gradska banka - 3,30 3,60 4,10 4,60 5,10 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Partner banka 4,00 4,50 5,00 5,50 prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 0,50 0,50 Trgovačka banka 4,50 5,25 5,75 6,00 prema dogovoru Zagrebačka banka* kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska b.Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * Zagrebačka banka nije dostavila podatke o kamatama za siječanj