FINANCIJSKI BILTEN 269

HINA FINANCIJSKI BILTEN 269. 30. prosinca 1998. - 07. siječnja 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 30. XII. 60.000.000 24.870.000 15,43 % 211.234.000 31. XII. 40.000.000 30.100.000 15,52 % 114.709.000 04. I. 39.000.000 33.250.000 16,55 % 175.565.000 05. I. 31.000.000 22.900.000 15,93 % 196.435.000 07. I. 54.000.000 47.700.000 16,20 % - Dnevni prosjek 44.800.000 31.764.000 15,92 % 174.486.000 Početkom tjedna na tržištu je bilo vrlo "gusto". U ponedjeljak uvečer razlika između ukupnog salda "pozitivaca" i manjka "negativaca" iznosila je svega 50 milijuna kuna. Prvi je iznosio 460, a drugi 410 milijuna kuna. No, zahvaljujući repo aukciji središnje banke, u utorak se stanje na računima banaka ponešto poboljšalo, pa je ukupan saldo skočio iznad 500 milijuna kuna. Poboljšanje likvidnosti potaknulo je rast ponude novca u dnevnom kreditiranju, stoga posljednjih dana samo manji dio potražnje ostaje nepokriven. I to, uglavnom zbog kreditnih ograničenja pojedinih banaka, koje radije čuvaju novac za noćno kreditiranje nego da ga plasiraju korisnicima kojima su već prije odobrili znatne kredite. Kako bilo, cijena se novca kreće na uobičajenim razinama. Opozivni krediti plasiraju se po kamati od 15 posto, dok se zajmovi na rok od 14 dana odobravaju po 17 posto. Inače, posljednjih je dana u "crvenom" 13 sudionika - 10 banaka i tri štedionice - a njihov ukupan manjak kreće se iznad 400 milijuna kuna. Pritom "minus" kronično nelikvidnih pet banaka i jedne štedionice iznosi oko 280 milijuna kuna. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u utorak repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do šest dana. Središnja je banka prihvatila sve pristigle ponude u iznosu od 408,7 milijuna kuna. Rok dospijeća određen je za 11. siječnja, dok je prosječna kamatna stopa iznosila 11,22 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 152,7 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 124,2 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od 23,5 milijuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 11,0 posto, upisani zapisi u iznosu od 5,0 milijuna kuna. Od 06. siječnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 852,3 milijuna kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj je burzi godina počela ohrabrujuće. Promet je u ovom, skraćenom radnom tjednu dosegnuo gotovo 8,0 milijuna kuna, a cijene su većine dionica porasle. Posebno živo bilo je u četvrtak ujutro jer, ponešene snažnim usponom cijena dionica na Londonskoj burzi, vrtoglavo su skočile cijene Plive i Zagrebačke banke. Cijena Zabe probila se u jednom trenutku iznad razine od 1.000 kuna, dok je cijena Plive skočila na 566 kuna. No, kako je euforija u Londonu splasnula, pale su i cijene tih dionica. Tako se cijena Zagrebačke banke vratila na 940 kuna, što je, ipak, 40-ak kuna više nego što je iznosila prošloga tjedna. Cijena Plive zaustavila se pak na razini od 530 kuna, što predstavlja skok od 13 kuna u odnosu na prošli četvrtak. Osjetno je, 12 kuna, poskupila i dionica Plave lagune, dok je Dalmatinska banka ojačala dvije kune. Na listi gubitnica ovoga su se tjedna našle tri dionice. Vodeće mjesto zauzela je dionica Zagrebačke banke 3E serije. Cijena joj je pala 21 kunu, zbog čega je zaronila ispod razine od 400 kuna. Dionica Jadran-Turista pojeftinila je pak tri, a Kraša jednu kunu. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, CROBEX indeks osvojio je u proteklih tjedan dana 19 bodova, ili 2,6 posto, te dosegnuo 734 boda. Rezultati u 1998. godini Na Zagrebačkoj je burzi prošle godine ostvaren promet od oko 929 milijuna kuna, što je čak 55 posto manje nego u 1997. godini, kada je iznosio više od dvije milijarde kuna. Pritom je bilo aktivno 40 vrijednosnih papira (12 manje nego 1997.), a vlasnika je zamijenilo oko 1,6 milijuna dionica. Kako su cijene gotovo svih dionica prošle godine pale, CROBEX indeks potonuo je 29 posto, ili oko 290 bodova - na 711 bodova. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 05 - 07. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 92 92 92 1.840 Pliva PLI-AA 515 566 530 4.092.310 Podravka PODR-A 100 100 100 701.601 Viktor Lenac 80 80 80 16.000 Zagrebačka banka O 898 1.010 940 3.010.432 Atlantska plovidba 65 65 65 10.650 Jadran-Turist 30 30 30 33.000 Kraš KRAS-A 79 79 79 23.700 Plava laguna 282 282 282 21.996 Zagrebačka banka 3E 380 400 380 62.180 7.973.720 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Prvi tjedan u ovoj godini protekao je na Varaždinskom tržištu vrlo mirno. Promet je iznosio "anemične" 74 tisuće kuna, a aktivne su bile svega četiri dionice. Pritom je najviše, 20 kuna, porasla cijena Plave lagune. S dobitkom od 18 kuna pratio ju je Tesla-Ericsson, a poskupila je i Riviera. No, svega jednu kunu. Potaknut rastom cijena tih triju dionica, VIN indeks osvojio je pet bodova. Zbog toga je, nakon otprilike tri tjedna, dosegnuo razinu od 300 bodova. Rezultati u 1998. godini Na Varaždinskom je pak tržištu prošle godine ostvaren promet od 123,4 milijuna kuna, što je oko 53 posto manje nego godinu dana prije. Aktivno je bilo 67 dionica, ili 30-ak dionica manje nego u 1997., a vlasnika je zamijenilo 580 tisuća dionica, što je oko 400 tisuća manje nego godinu dana prije. Cijene većine dionica osjetno su pale, pa se VIN indeks strmoglavio čak 60,40 posto - na 295 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 04 - 07. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Plava laguna 280 290 290 57.000 Riviera 31 31 31 2.015 Sunčani Hvar 17 17 17 3.298 Tesla-Ericsson 106 127 127 11.870 74.183 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 30. prosinca 07. siječnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5002,39 5323,21 + 6,41 London/FTSE-100 5882,60 6101,20 + 3,71 New York/DJIA 9320,98 9544,97 + 2,40 Tokyo/Nikkei 13842,17 13536,56 - 2,21 Nakon povijesnog vikenda, kojega su mnogi brokeri i bankari proveli na radnim mjestima pripremajući se za trgovinu u eurima, prvi dani "dilanja" u novoj valuti protiču na europskim burzama u slavljeničkom raspoloženju. Na Frankfurtskoj su burzi cijene dionica porasle izuzetno snažno, pa se DAX indeks "kao od šale" probio iznad razine od 5.300 bodova. Euro nije mogao startati ljepše, kažu dileri. Zahvaljujući entuzijazmu ulagača vezanom uz novu valutu, i idućih će dana cijene dionica najvjerojatnije rasti, smatraju analitičari. Put za rast cijena u Frankfurtu širom je otvoren i zbog toga što je s Novom godinom počela i elektronička trgovina, dogovorena još prošloga ljeta, između dvaju najvećih europskih tržišta - Londonskog i Frankfurtskog. To će, kažu dileri, uvelike pridonijeti likvidnosti tih burzi. I u Londonu su cijene dionica porasle. Footsie indeks osvojio je u proteklih tjedan dana 220 bodova, pa se probio iznad razine od 6.100 bodova. Rekord Dow Jonesa I na Wall Streetu vlada prava euforija. U proteklih tjedan dana Dow Jones indeks skočio je više od 220 bodova, ili 2,4 posto, te dosegnuo najvišu razinu u povijesti - 9.544 boda. Uzgred rečeno, prethodni rekord nadmašen je za čak 170 bodova. Pritom analitičari kažu kako je indeksu otvoren put ka magičnoj granici od 10 tisuća bodova jer, nekoliko faktora snažno podržava Tržište. Tu je, prvo, rođenje eura koje je potaknulo cijene europskih dionica, što je pak psihološki pozitivno utjecalo na ulagače diljem svijeta. Nadalje, poticajno na Wall Street djeluju i velika likvidnost te glasine o novim golemim preuzimanjima. Prošle je godine vrijednost preuzimanja i stapanja u svijetu dosegnula rekordnih 1.600 milijardi dolara, a ove će godine vjerojatno biti i veća, smatraju analitičari. Euro srušio Tokyo No, euro nije poticajno djelovao baš na sve svjetske burze. Na Tokijsku je djelovao negativno. Od lansiranja eura Nikkei indeks strmoglavio se više od 300 bodova, što je posljedica straha ulagača od nesigurnosti na tržištu valuta. Mnogi se plaše kako će rođenje eura izazvati prelijevanje kapitala iz imovine denominirane u dolare u euro-imovinu. To bi pak oslabilo dolar, a ojačalo euro i jen. A jačanje jena izazvalo bi pad prihoda japanskih izvoznika, s obzirom da bi time njihovi proizvodi na svjetskom tržištu poskupili. Zbog toga su ovoga tjedna snažno pale cijene dionica kompanija kao što su Honda, Toyota i Sony. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 30. prosinca 07. siječnja Promjena u % Euro/USD - 1,1662 - Euro/JPY - 129,20 - USD/JPY 115,30 110,64 - 4,05 Cijena zlata: USD/Unca 30. prosinca 07. siječnja Promjena u % 286,95 288,50 + 0,54 Zvijezda je rođena. Prva službena transakcija eurom sklopljena je u ponedjeljak u Sydneyu - po cijeni od 1,1747 američkih dolara. Tu je kupoprodaju obavila Australska središnja banka, a na zahtjev izdavačke grupe John Fairfax Holdings. Doduše, nizozemska banka ABN AMRO svojata tu čast i tvrdi da je još u petak u Bombayu prodala pet milijuna eura za dolare. No, ipak će australsko tržište valuta ostati upisano kao tržište na kojemu je sklopljena prva službena transakcija eurom. Premda je obujam trgovine bio neuobičajeno mršav, ovom povijesnom događaju prisustvovali su mnogi dileri. To se jednostavno nije smjelo propustiti, kažu oni. Isto tvrde i mnogi drugi dileri diljem svijeta. Svi su na tržištima, no trguje se vrlo oprezno. Jer, daljnja sudbina tečaja nove valute, u koju su, uzgred rečeno, mnogi sumnjali, krajnje je neizvjesna. Godina eura Doduše, svi tvrde da će 1999. biti godina eura. Nova valuta zasjenit će dolar, smatraju mnogi. U prvom redu zbog toga što se očekuje da će kamate u SAD padati brže nego u Eurolandu, s obzirom da se očekuje osjetnije usporavanje rasta američkog gospodarstva. Doduše, očekuje se i usporavanje gospodarstva Eurolanda, no on ima solidan višak na tekućem računu, dok SAD bilježe rekordan deficit. Pored toga, ujedinjenje 11 europskih tržišta stvorit će golemi trgovinski blok koji će, po nekim pokazateljima, biti veći od tržišta SAD-a. Pritom će ulagači izvan Europe morati kupovati eure kako bi ulagali u homogeno europsko tržište dionica, obveznica i ostalih vrijednosnih papira. Nadalje, vjeruje se kako će mnoge središnje banke diljem svijeta, koje trenutačno 61 posto svojih rezervi drže u dolarima, dio tih rezervi "prebaciti" u euro, kako bi disperzirale rizik od tečajnih oscilacija. Izazov dolaru Sve u svemu, smatra se da je euro prvi veliki izazov dolaru kao svjetskoj valuti u više od 50 godina. Trenutačno se dolar koristi u 48 posto komercijalih transakcija u svijetu i u 42 posto deviznih transakcija. No, analitičari vjeruju kako će stvaranje eura vrlo brzo preokrenuti međunarodni monetarni sustav naglavačke. Euro će, smatraju oni, donijeti veću likvidnost i stabilnost na tržište, s obzirom da će ulagačima pojednostaviti upravljanje rizicima od fluktuacija tečajeva valuta. Pritom će euro biti vrlo jak. Primjerice, većina analitičara drži da će se u idućih šest mjeseci tečaj eura kretati od 1,20 do 1,30 dolara i 130 do 150 jena. No, neki se plaše da će u slučaju naglog jačanja novorođene valute intervenirati Europska središnja banka (ECB). Jer, prejaki euro nanijeo bi velike štete izvoznicima Eurolanda. Europa slavi, ostali suzdržani Inače, sa svih strana svijeta stižu podrške novoj valuti. Tako je, primjerice, predsjednik SAD Bill Clinton izjavio kako "SAD pozdravljaju lansiranje eura, povijesnog koraka kojega je 11 zemalja Europe poduzelo ka stvaranju Ekonomske i monetarne unije". Dodao je i to kako je "sigurna i stabilna Europa, s otvorenim tržištima i snažnim rastom, dobra za Ameriku i svijet". No, ministar financija SAD Robert Rubin bio je znatno "hladniji". Na pitanje o euru, izjavio je kako će to "biti valuta kao i sve ostale". "Kao što smo kazali već mnogo puta, ako je to dobro za Europu, dobro je i za SAD. Snažna Europa dobra je za SAD," zaključio je neimpresionirani Rubin. Suzdržana reakcija Washingtona sasvim je u suprotnosti s euforičnim raspoloženjem u Europi, gdje se već danima slavi rođenje nove valute. No, nisu samo Amerikanci suzdržani. Zabrinutost zbog mogućeg brzog jačanja eura prema dolaru i jenu ne kriju ni Japanci. Tako je u interviewu jednom japanskom dnevniku zamjenik ministra financija Japana Eisuke Sakakibara, zbog svog velikog utjecaja na tržište poznat i kao "Mr. Yen", izjavio kako "postoji zabrinutost zbog brzog jačanja eura, no naša je dužnost suočiti se s mogućim pretjeranim poskupljenjem eura". I dok ta izjava nije osobito zabrinula ulagače, s nekoliko drugih izjava "Mr. Yen" je srušio dolar i sasvim opravdao svoj nadimak. "Mr. Yen" srušio dolar Naime, na pitanje kako ocjenjuje situaciju u SAD, Sakakibara je kazao kako američko gospodarstvo djeluje "prilično napuhano". "Najviše me brinu visoke cijene dionica... Nacija čija je razina štednje negativna mnogo troši. Takvom gospodarstvu prijeti usporavanje kada cijene dionica padnu," kazao je Sakakibara i, izazvao snažan pad američke valute. Nakon objave tog inteviewa tečaj dolara strmoglavio se na svega 110,07 jena, najnižu razinu u posljednjih 27 mjeseci. Kako je dolar ionako pod snažnim pritiskom zbog pojave eura, analitičari vjeruju kako bi njegov tečaj uskoro mogao potonuti na svega 105 jena, ako središnja japanska banka ne intervenira. Naime, vjeruje se kako njoj odgovara kretanje dolarova tečaja u rasponu od 110 do 120 jena, dok bi pad tečaja ispod 110 jena predstavljao katastrofu za japansko gospodarstvo. Ojačavši prema dolaru, jen je poskupio i prema euru. Tako se tečaj eura trenutačno kreće oko razine od 129 jena, dok je u ponedjeljak prva euro/jen transakcija u povijesti sklopljena po cijeni od 133,15 jena. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 31. XII. '98.-8. I. ?99. Valutai jedinica Tečaj31. prosinca Tečaj08. siječnja Promjenau % Euro 1 - 7,3257 - DEM 1 3,7397 3,7456 + 0,15 USD 1 6,2475 6,2849 + 0,59 GBP 1 10,4510 10,3839 - 0,65 JPY 100 5,4241 5,6544 + 4,24 ATS 1 0,5315 0,5324 + 0,16 ITL 100 0,3777 0,3783 + 0,15 CHF 1 4,5675 4,5287 - 0,85 SIT 100 3,8833 3,8926 + 0,23 Ovoga je tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB dosegnula najvišu razinu još od uvođenja kune 1. lipnja 1994. godine - 3,7456 kune. I većina je ostalih valuta dobila na vrijednosti. Japanski jen jača već šest tjedana. U tom je razdoblju njegov tečaj skočio vrtoglavih 8,2 posto. Posljednja dva tjedna prati ga slovenski tolar s dobitkom od oko 0,4 posto, dok je američki dolar samo u proteklih sedam dana poskupio gotovo 0,6 posto. U istom su razdoblju ojačali i talijanska lira te austrijski šiling. No, blago. Ostale su pak valute izgubile na vrijednosti. Švicarski franak klizi već tri tjedna i u tom je razdoblju pojeftinio više od 2,2 posto. Britanska je pak funta u posljednjih 15-ak dana oslabila više od 1,0 posto. Od ovoga tjedna HNB na svojoj tečajnoj listi objavljuje i tečaj eura - posljednjih se dana kreće oko razine od 7,32 kune. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća za 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 120 milijuna kuna. No, pristigle su ponude u većem iznosu, pa je emisija povećana na 138,7 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je, kao i prošloga puta, 98,862 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 10,0 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena iznosila je pak 98,806 kuna, odnosno 10,50 posto. Stoga je jedinstvena cijena određena na 98,806 kuna, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 10,50 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je gotovo 70 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 19. siječnja, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 60 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. Inače, ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 448,4 milijuna kuna. Na rok od 42 dana upisani su zapisi u iznosu od 397,7 milijuna kuna, a na rok od 182 dana 50,7 milijuna kuna. 8. Statistika RAST CIJENA NA MALO I TROŠKOVA ŽIVOTA - Cijene na malo u prosjeku su u prošloj godini u Hrvatskoj u odnosu na prosjek 1997. porasle za 5,7 posto, dok su troškovi života bili veći 6,4 posto, priopćeno je iz Državnog zavoda za statistiku. U prosincu su u odnosu na studeni prošle godine cijene na malo bile više 0,2 posto. Cijene na malo su od početka do kraja prošle godine prosječno mjesečno rasle po stopi od 0,439 posto ili ukupno za svih 12 mjeseci 1998. za 5,4 posto. U prosincu su troškovi života bili za 0,7 posto veći u odnosu na studeni. Troškovi života su od početka do kraja prošle godine prosječno mjesečno rasli po stopi od 0,431 posto ili ukupno u 12 mjeseci 5,3 posto. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u prosincu prošle godine ostale su na istoj razini kao i u studenome, dok su u 1998. u odnosu na prosjek prijašnje godine niže za 1,2 posto. Od početka do kraja 1998. godine cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima prosječno su se mjesečno mijenjale po stopi od minus 0,177 ili ukupno za 12 prošlogodišnjih mjeseci za minus 2,1 posto. IZVOZ PORASTAO, UVOZ PAO - U Hrvatskoj je od siječnja do kraja studenoga prošle godine uvezeno robe za 7,78 milijardi američkih dolara, 2,8 posto manje nego u isto doba preklani. Vrijednost hrvatskog izvoza bila je 4,19 milijardi dolara ili 8,9 posto veća, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). Uvoz robe iz zemalja Europske unije (EU) u tom je razdoblju smanjen 2,8 posto na 4,6 milijardi dolara: izvoz je porastao 2,3 posto na 1,98 milijardi dolara. Iz Njemačke je uvezeno robe u vrijednosti 1,5 milijardi dolara ili 5,9 posto manje, a na to je tržište izvezeno robe za 711,4 milijuna dolara, 2,3 posto više. Na hrvatsko tržište uvezeno je talijanske robe u vrijednosti 1,4 milijarde dolara, 7,6 posto manje. Izvoz u tu zemlju smanjen je 0,4 posto na 731,2 milijuna dolara. Hrvatski uvoz iz Makedonije u prvih je jedanaest prošlogodišnjih mjeseci iznosio 53,04 milijuna dolara, što je 43,3 posto više nego u istom razdoblju lani. Izvoz je bio na razini od 58,4 milijuna dolara, 17,4 posto manji. Uvoz iz Bosne i Hercegovine povećan je 16,7 posto na 144,1 milijun dolara, a izvoz u tu zemlju dosegnuo je 604,5 milijuna dolara ili 0,7 posto više. Iz Slovenije je uvezeno robe za 676,6 milijuna dolara, dva posto manje, a izvoz na to tržište bio je 15,7 posto manji, odnosno 399,1 milijun dolara. Iz SR Jugoslavije uvezeno je robe za 18,1 milijuna dolara, a izvezeno u vrijednosti 13,9 milijuna dolara. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PORASLA 1,8 POSTO - Industrijska proizvodnja je u Hrvatskoj od početka rujna do kraja studenog bila 1,8 posto veća nego u istom lanjskom razdoblju, desezonirani su podaci DZS-a. Najviše je pritom, za 12,3 posto, porasla proizvodnja u području opskrbe električnom energijom, plinom i vodom, u prerađivačkoj industriji taj je porast iznosio 0,1 posto, dok je proizvodnja u rudarstvu i vađenju zabilježila smanjenje od 3,2 posto. U trećem ovogodišnjem tromjesečju, od glavnih industrijskih grupacija, najviše je uvećana proizvodnja energije, i to za 5,2 posto. Slijedi 2,8 posto viša proizvodnja intermedijarnih proizvoda, osim energije, te 2,2 posto viša proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju. Istodobno, proizvodnja kapitalnih proizvoda smanjena je 2,5 posto, i trajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,5 posto.