FINANCIJSKI BILTEN 267

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCLXVII. 17 - 23. prosinca 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. HNB: Rast gospodarstva manji od očekivanog 8. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 9. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 17. XII. 45.000.000 30.460.000 15,84 % 177.317.000 18. XII. 42.000.000 35.200.000 16,61 % 126.791.000 19. XII. - - 10,00 % 78.405.000 21. XII. 55.000.000 34.500.000 15,94 % 173.900.000 22. XII. 36.000.000 15.800.000 15,08 % 155.770.000 23. XII. 55.000.000 24.000.000 15,08 % - Dnevni prosjek 46.600.000 27.992.000 15,71 % 142.436.600 Situacija u bankarstvu baš i nije blistava. Posljednjih se dana ukupan saldo "pozitivaca" kreće ispod 500 milijuna kuna, dok se manjak na računima "negativaca" učvrstio iznad 350 milijuna kuna. Pritom je peterac postao sedmerac. Naime, kronično nelikvidnom kvintetu pridružile su se ovoga tjedna još dvije banke, kojima je manjak na računu premašio izdvojenu obveznu rezervu. Ukupan "minus" tog sedmerca kreće se oko 270 milijuna kuna. Niska razina likvidnosti osjetila se i u dnevnom kreditiranju - potražnja je porasla, dok je ponuda osjetno pala, stoga velik dio apetita banaka za kunama svakodnevno ostaje neutažen. Unatoč tomu, cijena se novca kretala na uobičajenim razinama - opozivni krediti plasirani su uglavnom po kamati od 15 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 135,6 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 121,1 milijun kuna. Na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani su pak zapisi u iznosu od 10 milijuna kuna, dok su na rok od 182 dana, uz kamatu od 11,0 posto, upisani zapisi u iznosu od 4,5 milijuna kuna. Od 23. prosinca vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 890,6 milijuna kuna. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u srijedu repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do 16 dana. Središnja je banka prihvatila sve pristigle ponude u iznosu od oko 145,6 milijuna kuna. Rok dospijeća određen je za 08. siječnja, dok je prosječna kamatna stopa iznosila 11,34 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zahvaljujući snažnom rastu cijena većine dionica, CROBEX indeks Zagrebačke burze skočio je u proteklih tjedan dana čak 33 boda, ili 4,4 posto - na 737 bodova. Vrtoglav rast indeksa iniciran je ponajviše snažnim skokom cijena Plive i Zagrebačke banke. Naime, cijena Plive porasla je gotovo pet posto, ili 25 kuna, zbog čega je u jednom trenutku dosegnula najvišu razinu još od svibnja - 559 kuna. Snažno je, 45 kuna (pet posto), porasla i cijena dionica Zabe O serije. Slijedile su ih dionice Kraša i Plave lagune s dobitkom od 15-ak kuna. Dionica Podravke poskupila je pak četiri kune, dok su cijene Varaždinske i Dalmatinske banke porasle tri kune. Na listi gubitnica ovoga su se tjedna našle samo dvije dionice. Dionica Zagrebačke banke 3E serije pojeftinila je 15 kuna, dok je cijena Riviere pala četiri kune. Zagrebačka burza: Aktivne dionice 22. i 23. prosinca (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 85 90 90 187.915 Pliva PLI-AA 520 559 530 7.023.964 Podravka PODR-A 102 105 105 152.506 Varaždinska banka 86 89 87 16.433 Viktor Lenac 80 80 80 42.640 Zagrebačka banka O 940 960 945 2.808.535 Kraš KRAS-A 82 100 97 9.180 Plava laguna 275 280 280 118.470 Riječka banka RIB 80 80 80 12.000 Riviera RIVP-A 29 30 29 2.980 Zagrebačka banka 3E 425 425 425 10.200 10.384.824 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom su se tržištu ulagači uoči blagdana pritajili. Zbog toga je ovoga tjedna promet iznosio mršavih 144 tisuće kuna, a aktivno je bilo svega sedam dionica. Pritom su osjetno potonule cijene riječkog Croatia linea (40 kuna) i dubrovačkog Atlasa (19 kuna). Pratile su ih dionice Tesle- Ericssona i Riviere s gubitkom od pet kuna. Na kratkoj listi dobitnica našle su se pak dionice Plave lagune i Sunčanog Hvara. Cijena Lagune skočila je za 20, a Sunčanog Hvara za sedam kuna. Zahvaljujući rastu cijena tih dionica anuliran je pad Tesle i Riviere, pa VIN indeks trenutačno iznosi 292 boda, točno onoliko koliko je iznosio i prošloga četvrtka. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 21 - 23. prosinca (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Atlas Dubrovnik 21 21 21 1.050 Croatia line CRLIN 30 30 30 4.500 Plava laguna PLAG 290 290 290 29.000 Riviera RIVIR 30 30 30 4.350 Sunčani Hvar SUNHV 17 17 17 2.720 Tesla-Ericsson TESLA 106 140 125 82.641 Varteks VART 20 20 20 20.000 144.261 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 17. prosinca 23. prosinca Promjena u % Frankfurt/DAX 30 4723,81 4951,77 + 4,82 London/FTSE-100 5685,20 5908,80 + 3,93 New York/DJIA 8790,60 9044,46 + 2,88 Tokyo/Nikkei 14126,99 13779,45 - 2,46 Dow Jones indeks skočio je u proteklih tjedan dana oko 250 bodova, pa se nakon duljeg vremena probio iznad razine od 9.000 bodova. Rast cijena dionica zahvaljuje se okončanju vojnih napada na Irak. Pored toga, na Tržištu je prevladala teza kako Senat neće tražiti ostavku predsjednika SAD Billa Clintona. Vjerojatnije je da će se postići neki kompromis, smatraju analitičari. Riječju, put za "uspon Djeda Mraza", tradicionalni rast cijena uoči Nove godine, širom je otvoren. Skok cijena na Wall Streetu ohrabrio je Nijemce. U Frankfurtu je DAX indeks ovoga tjedna porastao više od 220 bodova, ili gotovo 5,0 posto, zbog čega se probio duboko u područje iznad 4.900 bodova. Londonski Footsie indeks porastao je pak oko 4,0 posto, ili više od 220 bodova, pa je provirio u područje iznad 5.900 bodova. Pad Tokija Međutim, u Tokiju je Nikkei indeks ovoga tjedna snažno pao. Izgubio je oko 350 bodova, zbog čega je, nakon duljeg vremena, zaronio duboko ispod razine od 14 tisuća bodova. Posljedica je to zabrinjavajućeg pada cijena obveznica japanske vlade, zbog čega su snažno porasle dugoročne kamatne stope. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 17. prosinca 23. prosinca Promjena u % USD/DEM 1,6640 1,6700 + 0,36 USD/JPY 116,10 116,20 + 0,08 GBP/USD 1,6760 1,6790 + 0,17 Cijena zlata: USD/Unca 17. prosinca 23. prosinca Promjena u % 293,80 287,55 - 2,13 Na tržištu valuta tjedan bi protekao sasvim mirno da u utorak obveznice japanske vlade nisu izazvale pravu uzbunu. Naime, kako im je cijena snažno pala, vrtoglavo su porasle kamatne stope. To je pak izazvalo strmoglav pad cijena dionica na Tokijskoj burzi, ali i tečaja jena. No, što stoji iza svega toga? Prvo su se pojavile špekulacije kako će Ministarstvo financija Japana u siječnju iduće godine obustaviti izravnu kupnju državnih obveznica. Kako je zbog toga nastala neviđena strka na japanskom tržištu javnog duga, ministar financija Kiichi Miyazawa sazvao je konferenciju za novinstvo. Potvrdio je špekulacije, ali je pokušao "ohladiti" tržište kazavši kako to "ne bi trebala biti nikakva osobita vijest". Pokušao mu je pomoći guverner Bank of Japan Masaru Hayami izjavivši kako nije prirodno da središnja banka drži toliko vladinih obveznica koliko ih ima sada. "Te bi obveznice trebale kupovati privatne institucije. Mislim da nije baš prirodno da BOJ drži otprilike 50 trilijuna jena (427 milijardi dolara) u državnim obveznicama," izjavio je Hayami. Strka na tržištu javnog duga No, učinak izjava ministra i guvernera bio je suprotan od očekivanoga. Jer, ako BOJ prestane kupovati državne obveznice, a ona je uslijed krize likvidnosti u Japanu u posljednje vrijeme jedan od najvećih kupaca, na tržištu će doći do prekomjerne ponude, uz istodoban pad potražnje, kažu analitičari. Stoga su se ulagači počeli panično povlačiti s tržišta, pa je cijena obveznica na rok od 10 godina naglo pala. To je pak izazvalo skok dugoročne kamate na 1,9 posto, što je čak 0,4 postotna boda više nego što je iznosila dan prije. Izjave monetarnih vlasti izuzetno su zabrinule analitičare. Jer, veliko je pitanje kako će se financirati ambiciozan plan vlade za stimulaciju gospodarstva, s obzirom da je javni dug već sada golem, a da je vlada za iduću poslovnu godinu najavila izdanje novih emisija obveznica vrijednih čak 31 trilijun jena. Sve to izazvalo je priličnu zbrku. Naprosto nema smisla da vlada najavljuje izdavanje novih obveznica, dok istodobno najavljuje da će ih prestati kupovati, kaže jedan diler. Ovu kontradikciju neki analitičari pokušavaju objasniti kao poruku Ministarstva financija političarima kako će cijena obećanih golemih gospodarskih paketa mjera biti izuzetno visoka. Kako bilo, snažan pad cijena obveznica izazvao je veliku zabrinutost među ulagačima i... pad cijene jena. Tako je u utorak tečaj američkog dolara dosegnuo 117,70 jena, dok se još dan prije kretao duboko ispod razine od 116 JPY. Međutim, uskoro je jen ojačao jer, europske su banke počele pokrivati "kratke" pozicije na jenu. Rekordan proračun Japana Inače, ovoga je tjedna japanska vlada za iduću poslovnu godinu, koja počinje 1. travnja 1999., predložila rekordan proračun od čak 81,86 trilijuna jena, ili 711 milijardi dolara. To je 5,4 posto veći proračun od ovogodišnjeg i vlada očekuje da će njime postići rast gospodarstva u 1999/2000. godini od 0,5 posto. U fokusu ulagača bio je ovoga tjedna i posljednji ovogodišnji sastanak čelnika središnje američke banke. Kao što se očekivalo, odlučili su da kamatne stope ostanu nepromijenjene. Fed je uzeo "time out" nakon što je u nepuna dva mjeseca tri puta smanjio kamate, a slijedeći rez može se očekivati tek na proljeće, kažu analitičari. I to, samo ako gospodarstvo SAD pokaže znake usporavanja. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 18 - 24. prosinca ?98. Valutai jedinica Tečaj18. prosinca Tečaj24. prosinca Promjenau % DEM 100 373,9200 374,0500 + 0,03 USD 1 6,2142 6,2504 + 0,58 GBP 1 10,4372 10,4906 + 0,51 JPY 100 5,3504 5,3803 + 0,55 ATS 100 53,1505 53,1675 + 0,03 ITL 100 0,3777 0,3778 + 0,02 CHF 100 463,2603 458,4402 - 1,05 SIT 100 3,8794 3,8737 - 0,15 Ovoga se tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB stabilno kretala oko razine od 3,74 kune. Većina je ostalih valuta dobila na vrijednosti. Japanski jen jača već mjesec dana. U tom je razdoblju njegov tečaj skočio više od 3,2 posto. Posljednjih 15-ak dana prati ga britanska funta s dobitkom od oko 1,6 posto. Američki je pak dolar u proteklih sedam dana poskupio gotovo 0,6 posto, dok su austrijski šiling i talijanska lira u istom razdoblju ojačali oko 0,02 posto. Ostale su pak valute izgubile na vrijednosti. Slovenski tolar klizi već dva tjedna i u tom je razdoblju pojeftinio 0,2 posto. Tečaj švicarskog franka potonuo je samo u proteklih sedam dana više od jedan posto. 7. HNB: Rast gospodarstva manji od očekivanog Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) trebao bi sredinom siječnja, temeljem novog Zakona o bankama, donijeti odluke o uvođenju privremenog upravitelja u tri nesolventne banke - Glumina banku, Županjsku banku i Komercijalnu banku. Za Ilirija banku, HNB je već pokrenula postupak stečaja. Najavili su to čelnici HNB-a na konferenciji za novinare, održanoj u utorak. Glavnim ciljevima središnje banke u idućoj godini označili su održanje stabilnosti cijena i makroekonomskog sustava jer bez toga nema održivog rasta, te potrebu da se sve hrvatske institucije više pozabave rješenjem problema financijske nediscipline. HNB procjenjuje da će deficit tekućeg računa bilance plaćanja biti oko 1,5 milijardi američkih dolara, što je sedam do osam posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno oko četiri postotna poena manje nego godinu prije. U središnjoj banci također procjenjuju da će ovogodišnja stopa gospodarskog rasta biti nešto manja nego se očekivalo, odnosno da će biti oko tri posto, kazao je izvršni direktor Sektora za istraživanje i statistiku Velimir Šonje. Ističe da se ni u prvom polugodištu iduće godine ne može očekivati veći gospodarski pomak ni izravna strana ulaganja, što bi se trebalo promijeniti u drugoj polovici godine kada se, nakon uspješne turističke sezone, očekuju i značajnija inozemna ulaganja, primjerice u telekomunikacijama i bankarstvu. U idućoj će se godini održati realni gospodarski rast, nastavit će se stabilnost cijena i tečaja, te smanjenje deficita tekućeg računa bilance plaćanja u odnosu na BDP, naglasio je Šonje. Guverner HNB-a Marko Škreb u idućoj godini ključnim drži rješenje problema financijske (ne)discipline i dužničkog mentaliteta. Transparentnost tržišnog gospodarstva zahtjeva jasna pravila, jasan i institucionaliziran okvir za izmirenje obveza, te jasne sankcije za one koji ne plaćaju svoje obveze, istaknuo je. U idućoj godini sve politike, pogotovo fiskalna moraju biti usklađene, a uravnotežen državni proračun omogućuje i HNB-u da vodi uravnoteženu, neutralnu monetarnu politiku, istaknuo je zamjenik guvernera Zdravko Rogić. Jezgro hrvatskog bankarstva, usprkos problemima u određenim bankama, je zdravo, ocijenio je Škreb, dok izvršni direktor Sektora nadzora i kontrole Čedo Maletić ističe kako su problemi prisutni u deset posto cjelokupnog bankarskog sustava. U ovoj je godini HNB obavila 30 kontrola cjelokupnog poslovanja banaka i štedionica, 326 kontrola pojedinih dijelova poslovanja, nakon čega je i podnesen 71 zahtjev za pokretanje prekršajnih prijava protiv odgovornih osoba. Najavljujući reformu platnog prometa u 1999., izvršni direktor Sektora organizacije i informatike i ujedno predsjednik Upravnog odbora Zavoda za platni promet Petar Ćurković je kazao da to znači redefiniranje uloge ZAP-a i "načinjanje njegova monopola". Među prvim koracima reforme, Ćurković najavljuje da će se u prvom tromjesečju iduće godine računi banaka i štedionica prenijeti sa ZAP-a na HNB. To je početak rada i sustava velikih plaćanja, istaknuo je. Istodobno se obavljaju i pripreme za elektronsko poslovanje zbog informatičkog problema koji će nastati 2000. godinom. Devizne pričuve HNB-a krajem ove godine iznose oko 2,7 milijardi dolara, a novinari su upoznati i s pojedinostima novog Zakona o bankama. 8. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća za 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 150 milijuna kuna. No, pristigle su ponude u znatno većem iznosu, pa je emisija uvećana na 218,9 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,918 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 9,51 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena iznosila je pak 98,694 kuna, odnosno 11,50 posto. Stoga je jedinstvena cijena određena na 98,806 kuna, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 10,50 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je gotovo 60 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 05. siječnja, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 120 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. Inače, ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 465,8 milijuna kuna. Na rok od 42 dana upisani su zapisi u iznosu od 385,1 milijun kuna, na rok od 91 dan 30 milijuna, a na rok od 182 dana 50,7 milijuna kuna. 9. Statistika INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PALA 1,1 POSTO - U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u studenom ove godine smanjena 1,1 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Među glavnim industrijskim grupacijama najviše je porasla proizvodnja intermedijarnih proizvoda, osim energije, i to za 1,2 posto. Proizvodnja energije zadržala se na istoj razini, dok je proizvodnja kapitalnih proizvoda smanjena 11,4 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju 3,2 posto, i netrajnih proizvoda za široku potrošnju 0,9 posto. Promatrano po područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), najviše je porasla proizvodnja u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, 9,1 posto. U rudarstvu i vađenju zabilježen je pad proizvodnje za 3,4 posto, te u prerađivačkoj industriji za 2,4 posto. U 11 ovogodišnjih mjeseci rast industrijske proizvodnje iznosio je 4,7 posto. INOZEMNI DUG RH U RUJNU 7,84 MLRD USD - Hrvatski inozemni dug iznosio je u rujnu ove godine 7,84 milijarde američkih dolara, što je 352,2 milijuna dolara više u usporedbi s prijašnjim mjesecom, podaci su Hrvatske narodne banke. Od tog iznosa na neevidentirane otplate glavnice odnosilo se 590 milijuna dolara ili 9,9 milijuna dolara manje. Obveze po srednjoročnim i dugoročnim kreditima povećane su za 336,4 milijuna dolara na 7,195 milijardi dolara. Obveze po kratkoročnim kreditima iznosile su 643,2 milijuna dolara, što je 15,8 milijuna dolara više nego u kolovozu.