FINANCIJSKI BILTEN 270.

HINA FINANCIJSKI BILTEN 270. 07 - 14. siječnja 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Suglasnost za zaduženje "Petrokemije" u inozemstvu 8. Kako riješiti problem nelikvidnosti? 9. Statistika 10. Kamatne stope banaka na depozite u kunama u siječnju ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 07. I. 54.000.000 47.700.000 16,20 % 256.498.000 08. I. 30.000.000 20.000.000 15,87 % 200.844.000 09. I. - - 10,00 % 166.906.000 11. I. 55.000.000 30.450.000 15,45 % 239.915.000 12. 1. 38.000.000 23.000.000 16,03 % 242.947.000 13. I. 47.000.000 29.500.000 16,00 % 196.750.000 14. I. 33.200.000 32.170.000 15,91 % - Dnevni prosjek 42.867.000 30.470.000 15,91 % 217.310.000 Prošla subota ući će u anale jer, te je večeri manjak "negativaca", prvi puta u povijesti, bio veći od salda "pozitivaca". Naime, "minus" čak 19 "crvendaća" - 16 banaka i tri štedionice - dosegnuo je rekordnih 515 milijuna kuna, dok je ukupan saldo iznosio svega 461 milijun kuna. Na pogoršanje likvidnosti ukazuje i podatak da je kronično nelikvidan sedmerac postao osmerac - šest banaka i dvije štedionice - a njegov se manjak posljednjih dana kreće oko 380 milijuna kuna. Ipak, zahvaljujući, među ostalim, isplati plaća državnim službenicima, posljednjih su se dana računi banaka ponešto oporavili, pa je u srijedu uvečer ukupan saldo dosegnuo 800 milijuna kuna. Zbog toga je napetost na Tržištu popustila. No, pitanje je do kada. Kako bilo, cijena se novca kretala na uobičajenim razinama. Opozivni krediti plasirani su po kamati od 15 posto, dok su međubankarski zajmovi na rok od mjesec dana odobravani po cijeni od 19 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Snažan pad cijena dionica na europskim tržištima uzdrmao je i Zagrebačku burzu. Promet je ovoga tjedna bio oko tri milijuna kuna manji nego prošloga, pri čemu je CROBEX indeks potonuo 25 bodova, ili 3,4 posto, na 709 bodova. Pad indeksa ponajviše je posljedica 12-postotnog sloma cijene običnih dionica Zagrebačke banke. U srijedu je cijena Zabe, prvi puta nakon više od dva mjeseca, zaronila ispod 800 kuna. No, već u četvrtak vratila se iznad te razine. Osjetno je, 10 kuna, potonula i cijena Plive, dok je dionica Viktora Lenca pojeftinila dvije kune. Cijena Podravke pala je pak manje od jedne kune, no i to je bilo dovoljno da zaroni ispod razine od 100 kuna. Dionicama Varaždinske banke i Atlantske plovidbe trgovalo se po uobičajenim cijenama, dok su se na listi dobitnica ovoga tjedna našle četiri dionice. Najviše je, 18 kuna, poskupila dionica Plava laguna. Slijedila ju je Riviera s dobitkom od devet kuna, dok su cijene dionica Zagrebačke banke 3E serije i Jadran-Turista porasle pet kuna. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 12 - 14. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLI-AA 511 545 520 2.558.039 Podravka PODR-A 98 101 99,70 427.493 Varaždinska banka 80 80 80 131.600 Viktor Lenac 78 80 78 23.800 Zagrebačka banka O 780 942 822 1.603.597 Atlantska plovidba 65 65 65 16.920 Jadran-Turist 35 35 35 525 Kraš KRAS-A 80 80 80 17.360 Plava laguna 300 350 300 64.815 Riviera RIVP-A 38 38 38 1.140 Zagrebačka banka 3E 385 390 385 42.055 4.887.345 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Za razliku od prošloga, ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu bilo vrlo živo. Promet je dosegnuo gotovo 317 tisuća kuna, a aktivno je bilo 10-ak dionica. Više od polovice prometa ostvareno je trgovinom dionicama Bjelovarske banke. Cijena im je, pritom, skočila za 111 kuna, ili 3,5 posto, zbog čega je, nakon duljeg vremena, dosegnula razinu od 3.000 kuna. Snažno je porasla i cijena Plave lagune (30 kuna), a pratile su je dionice Croatia linea i Jadranskog naftovoda s dobitkom od 15 kuna. Međutim, dionicama samoborskog Chromosa cijena je potonula za 110 kuna. Znatno su pojeftinile i dionice Karlovačke pivovare (60 kuna), Belišća (23 kune) te Tesle-Ericssona (16 kuna). Ostalim su se pak dionicama cijene kretale na uobičajenim razinama. Povučen ponajviše padom cijena Karlovačke pivovare i Tesle, VIN indeks izgubio je ovoga tjedna šest bodova, te pao na najnižu ovogodišnju razinu - 294 boda. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 11 - 14. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Belišće BELSC 25 25 25 3.275 Bjelovarska banka 2.900 3.000 3.000 165.997 Chromos Samobor 440 440 440 62.920 Croatia line CRLIN 45 45 45 1.935 Elka ELKA 40 40 40 3.240 Istraturist 25 25 25 1.000 Jadranski naftovod 950 1.000 1.000 15.850 Karlovačka pivovara 340 340 340 12.920 Pčelarska centrala 3 3 3 7.500 Plava laguna 320 370 320 14.300 Tesla-Ericsson 110 113 111 28.055 316.992 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 07. siječnja 14. siječnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5323,21 4912,75 - 7,72 London/FTSE-100 6101,20 5820,20 - 4,61 New York/DJIA 9544,97 9349,56 - 2,05 Tokyo/Nikkei 13536,56 13738,86 + 1,49 Nakon što je prošloga petka dosegnuo najvišu razinu u povijesti - 9.643 boda - ovoga je tjedna Dow Jones indeks drastično pao. Razlog? Brazilska kriza. Naime, od utorka u Brazilu vlada panika. Samo toga dana strani su ulagači s tamošnjih tržišta povukli više od milijardu dolara, što je izazvalo pad cijena brazilskih dionica čak 7,6 posto. Kako bi spriječila produbljavanje krize, u srijedu je Središnja banka Brazila devalvirala real - za otprilike 8,0 posto. Ta vijest šokirala je ulagače diljem svijeta. S udarom zvona koji je označio početak trgovanja, na Wall Streetu je toga dana zavladala neviđena panika. Samo u sat vremena Dow Jones indeks strmoglavio se oko 260 bodova. Pod najvećim su se pritiskom našle dionice banaka, s obzirom da su se ulagači prisjetili dužničke krize u Latinskoj Americi kasnih 80-ih godina, kada su tamošnje vlade odbile vratiti dugove američkim bankama, što je gotovo uništilo mnoge od njih. Ipak, polovicom sastanka Tržište se smirilo i, uslijedio je preokret. Procijenivši kako su, nakon početne rasprodaje, dionice jeftine, ulagači su zaredali s nalozima za kupnju. Stoga se DJIA ponešto oporavio. Ipak, trenutačno je oko dva posto niži nego tjedan dana prije. Kritična situacija Što dalje? Sve ovisi o tomu hoće li se brazilska kriza proširiti na ostatak kontinenta i baciti ga u recesiju. Već je sada situacija vrlo kritična, s obzirom da se radi o krizi osmog po veličini gospodarstva svijeta, kažu analitičari. Ako se kriza proširi, to će snažno uzdrmati i gospodarstvo SAD jer, 20 posto svog ukupnog izvoza SAD plasiraju u zemlje Latama. Zasad je gospodarstvo SAD u dobroj formi, na što ukazuje podatak da je u prosincu stopa nezaposlenosti pala sa 4,4 na 4,3 posto. No, očekuje se usporavanje njegova rasta. Blaže ili jače? Odgovor na to pitanje bit će uskoro poznat. Uzdrmana Europa Pad Brazila i Wall Streeta izazvao je potonuće cijena europskih dionica. U Frankfurtu je DAX indeks ovoga tjedna izgubio više od 7,0 posto, zbog čega je, prvi puta ove godine, zaronio duboko ispod razine od 5.000 bodova. Nijemce zabrinjava i krvna slika gospodarstva. Naime, ovoga je tjedna objavljeno kako je u studenom prošle godine industrijska proizvodnja u Njemačkoj pala 2,3 posto. Nezgodan je i podatak da je porasla stopa nezaposlenosti - s 10,2 na 10,9 posto. I u Londonu su cijene dionica osjetno potonule. Footsie indeks izgubio je ovoga tjedna 280 bodova, zbog čega je zaronio duboko ispod 6.000 bodova. Oporavak Tokija Na Tokijskoj su pak burzi cijene dionica ovoga tjedna porasle, pa je Nikkei indeks skočio oko 200 bodova. Ulagače je oraspoložio oporavak dolara u odnosu na jen polovicom tjedna, pa su u fokusu ulagača bile dionice japanskih izvoznika - Sony, Canon, Fuji, itd. Pored toga, na Tržište je pozitivno djelovala vijest o koaliciji vladajuće Liberalno demokratske stranke (LDP) i Liberalne stranke (LP), koja će rezultirati stvaranjem nove koalicijske vlade. Zahvaljujući suradnji s LP-om, vladajuća stranka dobit će pak značajnu potporu u parlamentu, neophodnu za "lakši prolaz" nekoliko značajnih zakona za reformu japanskog gospodarstva. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 07. siječnja 14. siječnja Promjena u % Euro/USD 1,1662 1,1644 - 0,07 Euro/JPY 129,20 132,36 + 2,44 USD/JPY 110,64 113,80 + 2,85 Cijena zlata: USD/Unca 07. siječnja 14. siječnja Promjena u % 288,50 286,10 - 0,84 Prijeti li svjetskim financijskim tržištima novi potres, sličan onomu iz kolovoza prošle godine kada je pala Rusija? To je osnovno pitanje koje postavljaju analitičari i ulagači diljem svijeta nakon devalvacije brazilskog reala. Naime, ovoga se tjedna naglo produbila kriza Brazila inicirana nedavnom odlukom vlasti Minas Gerais, treće po veličini brazilske države, o uvođenju tromjesečnog moratorija na otplatu duga od 13,4 milijarde dolara središnjoj vladi. Ta je odluka izuzetno uznemirila ulagače jer, mogla bi ozbiljno ugroziti antikrizni program predsjednika Fernanda Cardosa, a mogući pad Brazila vrlo bi se negativno odrazio na cjelokupnu Latinsku Ameriku, s obzirom da je Brazil gospodarska lokomotiva tog kontinenta. Strah ulagača da bi Brazil mogla poharati financijska kriza azijskoga tipa vrlo se brzo pretvorio u paniku, pa su samo u utorak strani ulagači iz te zemlje povukli investicije vrijedne čak 1,2 milijarde dolara. Zbog toga su cijene brazilskih dionica pale čak 7,6 posto, a tamošnja se valuta našla pod snažnim pritiskom. Devalvacija reala Nastojeći spriječiti proširenje financijske krize, Brazil je u srijedu devalvirao real - otprilike osam posto. Naime, Središnja banka Brazila popustila je stegu te dozvolila trgovanje realom u širem rasponu nego dotad. Tako je tečaj dolara skočio na 1,32 reala, dok se dan prije kretao oko razine od 1,21 reala. Istodobno s devalvacijom objavljeno kako je predsjednik središnje banke Gustavo Franco podnio ostavku te da je na njegovo mjesto imenovan dosadašnji direktor za monetarnu politiku središnje banke Francisco Lopes. Novi predsjednik vrlo je brzo reagirao. Nedugo nakon imenovanja, Lopes je izjavio kako, nakon proširenja raspona kretanja tečaja, u ovoj godini očekuje devalvaciju reala prema dolaru od 12 posto. Većina analitičara smatra da je Lopes preoptimističan te predviđaju deprecijaciju brazilske valute od 25 posto. Kako bilo, Lopes kaže kako će nakon devalvacije real biti manje ranjiv na špekulative napade. Nadalje, devalvacija bi, uz implementaciju ključnih, strožih proračunskih mjera, "mogla stvoriti uvjete za smanjenje kamatnih stopa i vođenje nešto restriktivnije monetarne politike," izjavio je Lopes. Većina analitičara smatra da je Lopes na dobrom putu, s obzirom da je dosad jedan od ključnih problema osmog po veličini svjetskog gospodarstva bila upravo kontroverzna ekonomska politika precijenjene valute i visokih kamata. Nadu potiče i Lopesova izjava kako neće biti zaokreta u deviznoj politici. Naime, ulagači su se plašili kako bi Brazil, kao prošle godine Malezija, mogao uvesti zakone koji onemogućuju povlačenje deviza iz zemlje. Sve u svemu, Lopes ima povjerenje Tržišta. Prijeti kriza povjerenja No, pitanje je hoće li zadržati povjerenje ulagača? Mnogi se plaše kako bi devalvacija reala mogla izazvati krizu povjerenja, sličnu onoj koja je prošle godine u Rusiji i većini Jugoistočne Azije izazvala kaos. Zabrinutost je tim veća što se devizne rezerve Brazila trenutačno procijenjuju na svega 35 do 45 milijardi dolara, ne uključujući 9,0 milijardi dolara prve tranše kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), dok su još polovicom prošle godine iznosile 70 milijardi dolara. Sve u svemu, situacija je kritična. Na to ukazuje i vrlo brza reakcija predsjednika SAD-a Billa Clintona. Samo par sati nakon devalvacije reala, on je izjavio: "Naporno smo radili kako bismo spriječili širenje azijskih kriza na Brazil... Izuzetno smo zainteresirani da Brazil nastavi s provođenjem programa reforme gospodarstva i, uspije". Na opasnosti koje prijete ukazuje i podatak kako je zamjenik ministra financija SAD Lawrence Summers u srijedu otkazao put u New York i ostao u Washingtonu, kako bi pratio razvoj situacije na financijskim tržištima. Nadalje, brzo su reagirale vlade Skupine sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) te poručile kako pozorno prate zbivanja. One su sasvim svjesne kuda bi produbljavanje brazilske krize moglo odvesti svjetsko gospodarstvo, stoga su još krajem prošle godine, zajedno s MMF-om, Brazilu obećale pomoć od čak 41 milijardu dolara. Hoće li to biti dovoljno da se spriječi pad Brazila i ostalih zemalja Latama, ostaje da se vidi. Brazilu, u svakom slučaju, predstoje teški dani. Bank of Japan ruši jen Brazilska središnja banka nije jedina koja je ovoga tjedna srušila tečaj vlastite valute. To je učinila i Bank of Japan (BOJ). Naime, ona je u utorak, po prvi puta još od kolovoza 1995. godine, intervenirala na tržištu kupujući dolare kako bi srušila tečaj jena. Kupila je, procijenjuje se, oko dvije milijarde "zelenbaća". Na taj se potez banka odlučila nakon što se tečaj dolara strmoglavio na svega 108,21 JPY, najnižu razinu u posljednjih 28 mjeseci. Gotovo neobuzdan uspon jena alarmirao je japanske izvoznike obzirom da jačanjem jena njihova roba na svjetskom tržištu postaje skuplja, a time manje konkurentna. Stoga su "u napad" krenule japanske monetarne vlasti. BOJ je intervenirao u pravo vrijeme i najvjerojatnije će intervenirati ponovno i ponovno, ukoliko cijena dolara zaroni ispod 110 jena, smatraju analitičari. Ubrzo nakon neočekivanog poteza središnje banke, dolarova je cijena skočila čak četiri jena, iznad 112 JPY. Međutim, oporavak "zelenbaća" mogao bi se pokazati "kratkoga daha" jer, jača napetost u trgovinskim odnosima između SAD i Japana. Novi trgovinski rat? Naime, nakon sastanka s japanskim ministrom trgovine Kaoruom Yosanom, u utorak je trgovinska predstavnica SAD Charlene Barshefsky izjavila kako SAD neće tolerirati nepošteno ponašanje Japanaca kako na tržištu čelika, tako i na ostalim tržištima. Jer, prošle je godine izvoz čelika iz Japana u SAD porastao na čak 7,0 milijuna tona (s 2,7 milijuna tona u 1997.), što je, tvrde američki proizvođači čelika, posljedica dampinških cijena. To je osnovni uzrok što trgovinske tenzije između SAD i Japana, kako je to kazala Barshefsky, "rastu prilično dramatično". Zbog toga se ulagači plaše novog trgovinskog rata između te dvije zemlje, sličnog onomu iz 1995. godine, kada se Washington poslužio politikom slabljenja dolara kako bi prisilio Tokyo na trgovinske ustupke. Tada je tečaj "zelenbaća" potonuo na najnižu razinu u povijesti - na svega 80-ak jena. Ipak, ulagači se plaše i nove intervencije Bank of Japan, stoga se tečaj dolara trenutačno kreće u području iznad 113 jena. Njegovoj stabilnosti pridonijeo je i ministar financija SAD Robert Rubin izjavivši kako podržava snažan dolar. "Mislim kako nam je jak dolar dobro služio u proteklih šest godina, s obzirom da je pridonijeo niskim kamatnim stopama i nižoj inflaciji te većem povjerenju u zemlju, stoga politika snažnog dolara ostaje nepromijenjena," izjavio je Rubin. Međutim, odbio je kazati na koje konkretne razine tečaja misli. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 08 - 15. siječnja ?99. Valutai jedinica Tečaj08. siječnja Tečaj15. siječnja Promjenau % Euro 1 7,3257 7,3343 + 0,11 DEM 1 3,7456 3,7500 + 0,11 USD 1 6,2849 6,2918 + 0,10 GBP 1 10,3839 10,3833 - 0,01 JPY 100 5,6544 5,5288 - 2,23 ATS 1 0,5324 0,5330 + 0,11 ITL 100 0,3783 0,3788 + 0,13 CHF 1 4,5287 4,6114 + 1,82 SIT 100 3,8926 3,8909 - 0,05 Ovoga je tjedna, po prvi puta još od uvođenja kune 1. lipnja 1994. godine, cijena njemačke marke na tečajnici HNB dosegnula razinu od 3,75 kuna. I većina je ostalih valuta dobila na vrijednosti. Američki dolar jača već dva tjedna i u tom je razdoblju poskupio oko 0,7 posto. U istom su razdoblju talijanska lira i austrijski šiling ojačali otprilike 0,3 posto, dok je tečaj švicarskog franka samo u posljednjih sedam dana skočio više od 1,8 posto. Euro je pak u proteklih tjedan dana poskupio 0,11 posto. Ostale su pak valute izgubile na vrijednosti. Britanska funta klizi već tri tjedna. U tom je razdoblju njezin tečaj potonuo više od 1,0 posto. Nakon mjesec i pol dana jačanja, ovoga je tjedna japanski jen pojeftinio više od 2,2 posto. U istom je razdoblju slovenski tolar oslabio blagih 0,05 posto. Aukcija deviza HNB Hrvatska narodna banka sudjelovala je u utorak u radu deviznog tržišta. Otkupila je 4,5 milijuna eura, po prosječnom tečaju od 7,3269 kuna. Istodobno je prodala 24,65 milijuna eura, po prosječnoj cijeni od 7,3292 kune, te 2,25 milijuna američkih dolara, po prosječnom tečaju od 6,3522 kune. 7. Vlada RH: Suglasnost za zaduženje "Petrokemije" u inozemstvu Vlada je na zatvorenoj sjednici, održanoj u četvrtak, donijela odluku o davanju suglasnosti kutinskoj "Petrokemiji" za zaduženje u inozemstvu i o davanju državnog jamstva po zaduženju, izvijestio je vladih Ured za odnose s javnošću. Riječ je o zajmu u visini od 20 milijuna dolara koji će služiti za podmirenje Petrokemijina duga Ini d.d., a na temelju dogovora postignutoga na sastanku u Vladi 13. siječnja ove godine. Ina se obvezala da će od danas isporučivati "Petrokemiji" prirodan plin u količinama dostatnim za odvijanje proizvodnje. Vlada je, pod predsjedanjem predsjednika mr. Zlatka Mateše, donijela i odluku o sniženju carinskih stopa za proizvode koji služe kao sirovine za potrebe domaće tvornice mineralnih gnojiva, a ne proizvode se u našoj državi. Zbog teškog stanja u kojemu se nalazi industrija mineralnih gnojiva i mogućih štetnih učinaka na poljodjelstvo, Vlada je odlučila ukinuti carine na uvoz sirovina nužnih za pokretanje proizvodnje i zadržavanje zaposlenih radnika. Time će se znatno sniziti troškovi poslovanja kutinske "Petrokemije" i poduprijeti napori za namjeravano restrukturiranje toga društva. Ostale odluke Vlade Vlada je na ovoj sjednici prihvatila i prijedloge Zakona o državnom inspektoratu te Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i uputila ih Hrvatskom državnom saboru. Prihvatila je, također, tri važna izvješća: o radu Komisije za zatočene i nestale u razdoblju od 26. rujna 1977. do 5. prosinca 1998., izvješće o radu Povjerenstva Vlade RH za osobe s invaliditetom kao i izvješće o tijeku postupka sukcesije bivše SFRJ i o pitanjima štete počinjene u oružanom sukobu u Hrvatskoj (1990.-1995.) u sklopu odnosa sa SRJ, priopćio je vladin Ured za odnose s javnošću . Prihvaćena je uredba o provedbi Ugovora o slobodnoj trgovini između Republike Hrvatske i Republike Slovenije i donesena privremena odluka o sadašnjoj vrijednosti mirovine od 1. siječnja 1999. godine. Vlada je donijela Državni plan za zaštitu voda. Dana je suglasnost Mediteranskoj plovidbi d.d. iz Korčule za kreditno zaduženje u inozemstvu i državno jamstvo HBOR-u za zajam namijenjen financiranju izgradnje dvaju brodova u Brodogradilištu Brodosplit d.o.o. Vlada se načelno suglasila sa zaduženjem i davanjem državnoga jamstva Ini-Industriji nafte d.d. za kredit kod Svjetske banke za projekte plinofikacije RH kako bi se završili radovi na plinskom sustavu i izgradnji plinovoda u cijeloj državi. Na temelju Zakona o potvrđivanju dopune Montrealskog protokola, Vlada je prihvatila Uredbu o tvarima koje oštećuju ozonski omotač, koja propisuje postupno smanjivanje potrošnje tvari koje oštećuju taj omotač i postupanje s proizvodima koje sadrže takve tvari. Donesena je odluka o objavi Europske kulturne konvencije, a prihvaćeno sklapanje sporazuma o kulturnoj suradnji s Češkom Republikom, te prihvaćen program suradnje na području prosvjete i visoke naobrazbe s Republikom Poljskom. Pokrenut je postupak za sklapanje ugovora o socijalnom osiguranju s Kraljevinom Danskom i Australijom. Vlada je donijela odluku o dodjeli u vlasništvo Gradu Splitu zgrade "Banovine" pod uvjetom da se Grad Split odrekne udjela u vlasništvu niza nekretnina u korist Županije splitsko-dalmatinske, a što će biti utvrđeno posebnim ugovorom. Donesena je i odluka o nastavku sudjelovanja predstavnika Vlade u radu Gospodarsko-socijalnoga vijeća. Poduprta je kandidatura dr. Željka Reinera, ministra zdravstva, za regionalnog direktora za Europu Svjetske zdravstvene organizacije, a pozdravljen je izbor mr. Anete Karakaš za potpredsjednicu Stalnoga odbora Europske konvencije o zaštiti životinja u uzgoju. Vlada je Mariju Knežević imenovala pomoćnicom ministra rada i socijalne skrbi, a Korneliju Pintarić privremenom ravnateljicom Parka prirode Medvednica. 8. Kako riješiti problem nelikvidnosti? Povjerenstvo za provedbu Vladina programa za rješavanje problema nelikvidnosti održalo je prošli tjedan prvu sjednicu, a slijedeća je najavljena za ovaj tjedan, potvrdio je u ponedjeljak čelnik povjerenstva Dinko Zidarević, direktor Zavoda za platni promet. Zadaća je Povjerenstva u kojem je još 12 istaknutih gospodarskih i pravnih stručnjaka razraditi Vladin program za rješavanje nelikvidnosti, toga gorućega problema hrvatskoga gospodarstva. Prema podacima Zavoda za platni promet iznos nepodmirenih naloga za plaćanje dosegnuo je gotovo 14 milijardi kuna, a insolventno je oko 30.000 tvrtki. Za pojedine poslove Povjerenstvo ima rok do kraja ovoga tjedna. Pokušat ćemo, ističe Zidarević, što prije, već tijekom siječnja, odraditi veći dio poslova i Vladi na razmatranje uputiti naše prijedloge, kako bi resorna ministarstva i institucije mogle što prije otpočeti s poslovima za prevladavanje problema nelikvidnosti. Inače, Vladin program za rješavanje nelikvidnosti temelji se na trima odrednicama. To su promjene u načinima osiguranja plaćanja, što će ih provesti ZAP, zatim izmjene nekoliko zakona među kojima i zakona o platnom prometu, o stečaju, te o ovrsi. Cilj je tih izmjena zaštita vjerovnika i ubrzanje stečajnih postupaka. Trećom mjerom iz toga programa planira se obvezivanje države da vjerovnicima za sva neplaćanja države, odnosno za sve što plati nakon 90 dana, prizna kamatu u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke. 9. Statistika U HRVATSKOJ 1,34 MILIJUNA ZAPOSLENIH - Zaposlenih je u studenom prošle godine u Hrvatskoj bilo 1,34 milijuna, što je 0,4 posto manje nego u prethodnom mjesecu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa nezaposlenosti bila je 18,2 posto, odnosno 0,2 postotna boda viša nego u listopadu. U poslovnim subjektima, uključujući Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova, prema privremenim podacima Zavoda, u studenom je radilo 1,02 milijuna osoba, 0,5 posto manje. Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u tom je mjesecu dosegnuo 205,5 tisuća, 0,1 posto više, dok je aktivnih osiguranika- individualnih poljoprivrednika bilo 109,5 tisuća ili 0,2 posto manje. U poslovnim subjektima po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), odnosno trgovačkim društvima, tvrtkama, ustanovama, tijelima, fondovima, udrugama, organizacijama i njihovim dijelovima bez zaposlenih u djelatnosti obrta i slobodnih profesija, u Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministarstvu obrane i bez individualnih poljoprivrednika, u studenom je prema privremenim podacima, bilo 951 tisuću zaposlenih, 0,6 posto manje nego u listopadu i 3,4 posto manje nego u studenom preklani. Najviše zaposlenih bilo je u prerađivačkoj industriji, 264,8 tisuća, 0,3 posto manje nego u listopadu. Slijedi 138,9 tisuća zaposlenih u trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, 0,9 posto manje, dok je najmanje zaposlenih zabilježeno u izvanteritorijalnim organizacijama i tijelima - 24. PROSJEČNA NETO PLAĆA U LISTOPADU 2793 KUNE - Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u Hrvatskoj iznosila je za listopad prošle godine 2793 kune, što je realno 2,1 posto više nego u rujnu, odnosno 7,9 posto više u usporedbi s listopadom preklani, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Najveća je prosječna mjesečna plaća od 3806 kuna isplaćena u financijskom posredovanju i bila je 0,7 posto niža nego mjesec dana ranije, ali i 5,3 posto viša nego u listopadu preklani. U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, prosječna je plaća iznosila 3571 kunu, 22,3 posto više nego u rujnu, dok je u prerađivačkoj industriji bila na razini od 2457 kuna ili 0,1 posto niža. Najniža plaća isplaćena je u trgovini na veliko i malo, 2341 kunu, 1,1 posto manje nego u rujnu. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom iznosila je u deset prošlogodišnjih mjeseci 2644 kune i bila je 5,9 posto veća nego u istom razdoblju 1997. 10. Kamatne stope banaka na depozite u kunama u siječnju Kamatne stope banaka na kunske depozite po viđenju građana (% godišnje) Banka kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka 5,00 Alpe Jadran banka 4,00 Bank Austria Creditanstalt 2,00 Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,50 Centar banka 3,00 Cibalae banka 2,00 Convest banka 2,95 Croatia banka 2,50 Čakovečka banka 2,00 Dalmatinska banka 2,50 Dubrovačka banka 3,00 Gradska banka 5,00 Gospodarsko kreditna banka 2,00 Istarska kreditna banka Umag 2,50 Karlovačka banka* 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 1,00 - 2,50 Partner banka 4,00 Privredna banka 2,50 - 3,00 Riadria banka 2,00 - 3,00 Riječka banka 2,00 - 4,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 3,00 Varaždinska banka 2,00 Volksbank do 3,50 Zagrebačka banka* 2,50 Zaba-Pomorska banka Split 3,00 ------------------------------------------------- * Karlovačka i Zagrebačka banka nisu dostavile najnovije podatke o kamatama Kamatne stope na oročene kunske depozite građana (% godišnje) Banka 1 mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka 7,00 9,00 12,00 15,00 15,00 15,00 Alpe Jadran banka 5,00- 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- 7,50- 9,00 9,50 10,00 10,50 11,00 11,50 Bank Austria Creditanstalt 6,50- 6,75- 7,00- 7,25- 10,00 - 7,00 7,25 7,50 7,75 Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 7,00 9,00 10,00 11,00 12,00 12,50 Centar banka 9,00 11,00 12,00 13,00 14,00 14,50 Cibalae banka 9,00 10,50 11,00 11,50 12,00 12,50 Convest banka 7,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Croatia banka - 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 Čakovečka banka 6,00 10,00 12,00 13,00 14,00 - Dalmatinska banka 8,50 9,00 10,00 11,00 12,00 13,00 Dubrovačka banka 10,00 11,00 12,00 13,00 14,00 15,00 Gospodarsko kreditna 2,00 2,00 2,50 3,00 4,00 dogovor Gradska banka - 6,50 8,00 12,00 13,00 14,00 Istarska kred.banka Umag 2-4,5 8,50 10,00 12,00 12,50 13,00 Karlovačka banka* - 8,00 9,00 10,00 11,00 11,50 Kreditna banka Zagreb 8,00 10,00 10,50 12,00 12,50 13,00 Međimurska banka 9,00 12,00 12,00 13,00 13,00 13,00 Partner banka 9,00 11,00 12,00 14,00 14,00 14,00 Privredna banka 8,50 10,00 10,50 11,00 11,50 12,00 Riadria banka 9,00 10,00 11,00 13,00 13,50 14,00 Riječka banka 5,00 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 Splitska banka 8,00 9,00 10,50 11,50 11,50 11,50 Trgovačka banka 6,00 8,00 9,00 9,50 prema dogovoru Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 9,50- 11,00- 11,50- 12,00- 12,25- 12,50- 10,30 11,80 12,30 12,80 13,05 13,30 Zagrebačka banka* 9,00 11,00 11,50 12,00 12,50 13,50 ZABA-Pomorska banka Split 8,00 8,50 9,00 9,50 9,50 9,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * Karlovačka i Zagrebačka banka nisu dostavile najnovije podatke o kamatama Kamatne stope na kunske depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) Banka kamatna stopa - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka 2,00 Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt po dogovoru Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka 1,00 Convest banka 2,95 Dalmatinska banka 1,00 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka 3,00 Gradska banka 2,95 Istarska kreditna banka Umag 2,00 - 5,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 2,50 Partner banka 3,00 Riadria banka 2,00 Riječka banka 2,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,17 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 2,50 Zagrebačka banka* 2,00 Zaba- Pomorska banka Split 2,00 ----------------------------------------------- * Zagrebačka banka nije dostavila najnovije podatke o kamatama Kamatne stope na oročene kunske depozite pravnih osoba (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Agro-obrtnička banka prema tržišnim uvjetima Alpe Jadran banka 8,00 9,00 10,00 12,00 prema dogovoru Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 10,00 11,50 12,50 Centar banka 7,00 9,00 prema dogovoru Cibalae banka 5,90 5,90 5,90 prema ugovoru Convest banka 5,90 6,40 6,65 6,90 7,15 7,40 Dalmatinska banka 7,50 8,50 9,00 10,00 11,00 11,00 Dubrovačka banka 5,00 6,00 6,00 6,00 6,00 6,00 Gospodarsko kreditna 4,00 5,00 6,00 prema dogovoru Gradska banka - 13,00 14,50 16,00 17,00 17,50 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Kreditna banka Zagreb 8,00 10,00 prema dogovoru Međimurska banka 9,00 12,00 12,00 - - - Partner banka 8,00 11,00 12,00 14,00 prema dogovoru Riadria banka 8,00 9,00 10,00 12,00 - - Riječka banka 5,00 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 Splitska banka 8,50 10,50 10,50 10,50 - - Trgovačka banka 4,00 5,00 6,25 7,50 7,50 7,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 7,50 9,00 10,50 12,00 12,00 12,00 Zagrebačka banka* 9,00 10,50 11,50 12,00 12,00 12,00 ZABA-Pomorska banka Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * Zagrebačka banka nije dostavila najnovije podatke o kamatama