FINANCIJSKI BILTEN 268

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCLXVIII. 23 - 30. prosinca 1998. Sve najbolje u Novoj godini !!! Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Rast hrvatskog gospodarstva u trećem tromjesečju 3,5 posto 8. Gradska banka ne može udovoljiti zahtjevima štediša 9. HPT se od 1. siječnja razdvaja na HP i HT ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 23. XII. 55.000.000 24.000.000 15,08 % 252.236.000 24. XII. 37.000.000 32.842.720 16,85 % 96.386.000 28. XII. 34.000.000 23.800.000 15,86 % 306.168.000 29. XII. 50.000.000 24.345.000 15,30 % 202.696.000 30. XII. 60.000.000 24.870.000 15,43 % - Dnevni prosjek 47.200.000 25.971.500 15,70 % 214.371.500 Posljednjih se dana ukupan saldo na računima "pozitivaca" kreće ispod razine od 500 milijuna kuna. U "crvenom" se pak svake večeri nađe od devet do 11 banaka i tri štedionice, a njihov ukupan manjak dosegnuo je 380 milijuna kuna. Pritom "minus" kronično nelikvidnog sedmerca - šest banaka i jedne štedionice - iznosi oko 280 milijuna kuna. Kako bi likvidnost održala na pristojnoj razini, HNB redovito održava repo aukcije. To je, ukratko, slika stanja hrvatskog bankarstva na kraju ove godine. Unatoč visokom manjku na računima, noćna se potražnja pokriva bez poteškoća. Međutim, velik dio dnevne potražnje svakodnevno ostaje nepodmiren. Mnoge banke vrlo oprezno plasiraju sredstva zbog povećane potrošnje njihovih komintenata u ovom blagdanskom razoblju. Unatoč slabijoj likvidnosti, cijena se novca kreće na uobičajenim razinama. Opozivni krediti plasiraju se po kamati od 15 posto. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u utorak repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do pet dana. Središnja je banka prihvatila sve pristigle ponude u iznosu od oko 313,4 milijuna kuna. Rok dospijeća određen je za 05. siječnja, dok je prosječna kamatna stopa iznosila 11,25 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 142,5 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 128,5 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 14 milijuna kuna. Od 30. prosinca vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 887,1 milijun kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj burzi vlada blagdansko raspoloženje. Ovoga je tjedna bilo aktivno samo šest dionica, a promet je jedva dosegnuo milijun kuna. Pritom su cijene većine dionica pale. Najviše je, 44 kune ili 4,6 posto, potonula cijena običnih dionica Zagrebačke banke. Dionica iste banke, ali 3E serije pojeftinila je pak 24 kune. Slijedio ih je Kraš s gubitkom od 17 kuna, dok je cijena Plive pala 13 kuna. Pojeftinila je, pet kuna, i dionica Podravke, dok se cijena Viktora Lenca zadržala na prošlotjednim razinama. Povučen padom cijena gotovo svih dionica, CROBEX indeks izgubio je u proteklih tjedan dana 22 boda, ili gotovo 3,0 posto, te pao na 715 bodova. Zagrebačka burza: Aktivne dionice 29. i 30. prosinca (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLI-AA 510 518 517 395.515 Podravka PODR-A 97 101 100 203.549 Viktor Lenac 80 80 80 37.060 Zagrebačka banka O 900 906 901 471.223 Kraš KRAS-A 80 82 80 13.640 Zagrebačka banka 3E 401 415 401 20.330 1.141.317 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta I ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu bilo vrlo mirno. Promet je iznosio anemičnih 70-ak tisuća kuna, a aktivno je bilo svega sedam dionica. Pritom su osjetno potonule cijene Riadria banke (20 kuna) i Tesle- Ericssona (16 kuna). Uz vrlo mršav obujam trgovine, dionici Karlovačke pivovare cijena je pak skočila za 50 kuna. Pratila ju je dionica Jadran-Turista s dobitkom od 15 kuna, a poskupila je i dionica Varteksa - jednu kunu. Potaknut ponajviše rastom cijene Karlovačke pivovare, VIN indeks porastao je ovoga tjedna tri boda - na 295 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 28 - 30. prosinca (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Croatia line 30 30 30 2.070 Jadran-Turist 35 35 35 17.500 Karlovačka pivovara 400 400 400 400 Plava laguna 270 270 270 5.400 Riadria banka 80 80 80 3.760 Tesla-Ericsson 106 109 109 19.663 Varteks VART 21 21 21 21.000 69.793 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 23. prosinca 30. prosinca Promjena u % Frankfurt/DAX 30 4951,77 5002,39 + 1,02 London/FTSE-100 5908,80 5882,60 - 0,45 New York/DJIA 9044,46 9320,98 + 3,05 Tokyo/Nikkei 13779,45 13842,17 + 0,45 U mirnoj trgovini, cijene dionica na Wall Streetu svakodnevno rastu. Polagano, ali sigurno i... Dow Jones indeks probio se iznad razine od 9.300 bodova. Stoga se našao nadomak rekordu dosegnutom 23. studenoga - 9.374 boda. Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje "šminkanju portfelja", uobičajenom trendu krajem godine kada menedžeri fondova kupuju dionice koje su se te godine pokazale najsigurnijima. Kako bilo, rast cijena u New Yorku oraspoložio je ulagače na Frankfurtskoj burzi. Stoga je DAX indeks u proteklih tjedan dana skočio 50-ak bodova, pa se, nakon duljeg vremena, probio u područje iznad 5.000 bodova. Međutim, londonski Footsie indeks potonuo je 20-ak bodova. Inače, na mogim europskim burzama vlada nostalgija jer, ovo su posljednji sastanci na kojima se koriste vlastite nacionalne valute. Od idućeg ponedjeljka trgovina dionicama u Europskoj monetarnoj uniji odvijat će se u euru. I u Tokiju su cijene dionica ovoga tjedna porasle. No, neznatno jer, ulagače je obeshrabrio podatak da je u studenome u Japanu stopa nezaposlenosti dosegnula rekordnih 4,4 posto. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 23. prosinca 30. prosinca Promjena u % USD/DEM 1,6700 1,6720 + 0,11 USD/JPY 116,20 115,30 - 0,78 GBP/USD 1,6790 1,6740 - 0,30 Cijena zlata: USD/Unca 23. prosinca 30. prosinca Promjena u % 287,55 286,95 - 0,21 Na tržištu valuta ovoga je tjedna bilo vrlo mirno. Tržište je uhvaćeno u sendvič između dvaju blagdana - Božićnih i Novogodišnjih - pa ulagači, bankari, brokeri i dileri manje razmišljaju o trgovini, a više o tomu kako će i gdje dočekati Novu godinu i - euro. No, treba odmah reći kako će mnogi od njih, zajedno s brojnim inženjerima i programerima, Novu godinu dočekati na poslu. Jer, na samu Staru godinu Europska komisija i Europska središnja banka odredit će tečaj eura, pa će trebati uskladiti elektroničke sustave za trgovinu dionicama i drugim vrijednosnim papirima te valutama u euru. Uvođenje jedinstvene europske valute povijesni je događaj i od Nove godine više ništa neće biti kao prije. Zbog toga predstojeći vikend mnogi nazivaju "Big Bang weekend" - "Vikend velikog praska". 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 24 - 31. prosinca ?98. Početkom tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB dosegnula je najvišu razinu još od uvođenja kune 1. lipnja 1994. godine - 3,7436 kune. No, polovicom tjedna zaronila je ispod razine od 3,74 kune. Na vrijednosti je izgubila i većina ostalih valuta. Švicarski franak ponire već dva tjedna i u tom je razdoblju pojeftinio više od 1,4 posto. Posljednjih sedam dana prati ga britanska funta s gubitkom od otprilike 0,4 posto. U tom su razdoblju pojeftinili i američki dolar, austrijski šiling te talijanska lira. No, neznatno. Ostale su pak valute dobile na vrijednosti. Japanski jen jača već pet tjedana. U tom je razdoblju njegov tečaj skočio više od 4,0 posto. Slovenski je pak tolar u proteklih sedam dana ojačao nešto više od 0,2 posto. Valutai jedinica Tečaj24. prosinca Tečaj31. prosinca Promjenau % DEM 100 374,0500 373,9700 - 0,03 USD 1 6,2504 6,2475 - 0,05 GBP 1 10,4906 10,4510 - 0,38 JPY 100 5,3803 5,4241 + 0,81 ATS 100 53,1675 53,1546 - 0,03 ITL 100 0,3778 0,3777 - 0,03 CHF 100 458,4402 456,7584 - 0,37 SIT 100 3,8737 3,8833 + 0,24 7. Rast hrvatskog gospodarstva u trećem tromjesečju 3,5 posto Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP), izražen u stalnim cijenama iz 1990. godine, u trećem tromjesečju ove godine porastao je 3,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, prethodna je procjena Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na baznu 1990. godinu razina BDP-a u spomenutom je tromjesečju još uvijek bila ispod razine BDP-a iz 1990. - na 90,8 posto tadašnjeg BDP-a. U prvom ovogodišnjem tromjesečju hrvatsko je gospodarstvo, u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, poraslo 3,3 posto, a u drugom tromjesečju 3,2 posto. Prema podacima iz MMF-ove listopadske publikacije "World Economic Outlook", u usporedbi s tranzicijskim zemljama, Češkom, Poljskom, Mađarskom i Slovenijom, Hrvatska je od 1995. do 1997. bila druga po brzini rasta BDP-a. 8. Gradska banka ne može udovoljiti zahtjevima štediša Gradska banka d.d. u ovom je trenutku iscrpila raspoložive rezerve i nije u mogućnosti udovoljiti zahtjevima štediša. Međusobna neplaćanja, zaduženost i sve veća nelikvidnost dovodi u pitanje ostvarivanje svakodnevnog bankarskog poslovanja, a posljednjih dana to osjećaju štediše i poslovni partneri banke, istaknuo je u priopćenju za javnost predsjednik Uprave Ivan Patarčić. Uprava i Nadzorni odbor banke poduzimaju sve mjere u cilju zaštite interesa štediša i štednih uloga. Pored mjera kojima za štedne uloge građana jamči državna Agencija za garanciju štednih uloga i sanaciju banaka, Uprava Gradske banke pokrenula je prisilnu naplatu svojih potraživanja te rasprodaju pokretne i nepokretne imovine svojih dužnika, istaknuto je u priopćenju. Patarčić ocjenjuje kako je u napisima domaćeg i stranog tiska neopravdano prozivana i Gradska banka, a njezine su teškoće počele još ovoga ljeta. Raslo je nepovjerenje štediša, iako je banka do prije tridesetak dana uspješno odolijevala njihovim zahtjevima za povlačenjem štednih uloga i drugih sredstava. Istodobno su potraživanja banke od poslovnih partnera, kojima su plasirana sredstva, postala sve teže naplativa, smatra Patarčić. Banka nastoji osigurati i strateške investitore koji će, zajedno s Upravom, pridonijeti brzoj stabilizaciji poslovanja. Poduzimaju se i druge mjere za podmirenje obveza prema štedišama, a o svim rezultatima tih aktivnosti Gradska će banka pravodobno izvješćivati štediše, poslovne partnere i javnost, stoji u priopćenju. 9. HPT se od 1. siječnja razdvaja na HP i HT Od 1. siječnja 1999. dosadašnje javno poduzeće Hrvatska pošta i telekomunikacije (HPT) razdvaja se na dva nova dionička društva - Hrvatska pošta (HP) i Hrvatske telekomunikacije (HT). Društva se osnivaju po knjigovodstvenoj, a ne tržišnoj vrijednosti, pri čemu je temeljni kapital HT-a 9 milijardi kuna, a HP-a gotovo 900 milijuna kuna. Na konferenciji u HPT-u, održanoj u srijedu, predstavljeni su novi vizualni identiteti dviju tvrtki te objavljeno kako su one upisane u registar Trgovačkog suda. Brutto dobit HPT-a u 1998. bit će oko 500 milijuna kuna, rekao je direktor HPT-a i predsjednik Uprave HT-a Ivica Mudrinić, dodavši da će se s Vladom razgovarati o raspodjeli te dobiti. Odgovarajući na upit, Mudrinić i zamjenik direktora HPT-a Mladen Šutalo (zamjenik predsjednika Uprave HT-a) rekli su kako je vrijednost HT-a daleko veća zbog ulaganja u telekomunikacijsku infrastrukturu. Ta oprema čini 80 posto vrijednosti sadašnjeg HPT-a, a preostalih 20 posto - što čine građevinski objekti i prateća oprema, dijeli se 50 naprama 50 posto. Netto dobit HPT-a u 1997. iznosila je ukupno 495 milijuna kuna, pri čemu je pošta imala gubitak od 180 milijuna kuna. Procjenjuje se da će pošta u ovoj godini poslovati s gubitkom od 130 milijuna kuna. Na upit o podacima sindikata o "planskom gubitku HP-a u 1999. od 231 milijun kuna", Šutalo i predsjednik Uprave HP-a Ivan Videka su odgovorili kako je to podatak iz okvirnog plana nastalog prije dva mjeseca, koji je polazio od pretpostavke povećanja obima usluga za 7 posto i nemijenjanja cijena. Vlada je nakon toga odmah reagirala i dopustila korekcije cijena pisama i dopisnica, tako da ta brojka više nije točna, a novi nadzorni odbor HP-a na svojoj će sjednici u siječnju utvrditi uvjete i plan poslovanja za 1999. Videka je rekao i da štrajka poštanskih radnika, najavljenog za 2. siječnja, neće biti, jer je tako dogovoreno na jučerašnjem sastanku s predstavnicima sindikata. Pregovori će biti nastavljeni, a riječ je o radu vikendom i koji bi to poštanski uredi trebali raditi. Mudrinić, Šutalo i Videka drže da pošta ne mora, kako se to u javnosti češće čuje, biti gubitaš. Pošta će ponuditi nove usluge, informatizaciju poslovanja, proširenje poslovanja kroz Hrvatsku poštansku banku, a razmišlja se i o mogućim restrukturiranjima i privatizacijama dijela poslovanja (primjerice pojedinih poštanskih ureda). Telekomunikacije će u 1999. nastaviti s trendom proširenja kapaciteta u fiksnoj i pokretnoj telefonskoj mreži, proširenju Internet usluga, uvođenju Internet priključaka u osnovne škole, izgradnjom kabelske televizije na državnoj razini... Za privatizaciju HT-a, poručuje Mudrinić, treba čekati odluku Vlade i Sabora, a sama bi se privatizacija trebala riješiti posebnim zakonskim tekstom. Poznato je da će zaposleni i bivši zaposleni HPT-a imati iste uvjete pri kupnji dionica, rekao je Mudrinić. Mudrinić i Šutalo su na upit o mogućem smanjenju cijena zbog konkurencije, rekli da u 1999. nije za očekivati smanjenje cijena telefonskih impulsa, jer su oni već sada među najnižima u Europi.