IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

RADIO I TV POSTAJA ZAGREB, 25 studenoga (Hina) FRANKFURTER ALLGEMEINE SONNTAGSZEITUNG - Vanjska politika Bonna ne može isključivo biti određena maksimama nezamjeranja i izbjegavanja obveza. Pod vanjskopolitičkom dirigentskom palicom Genschera, Bonn je u drugoj velikoj vanjskopolitičkoj krizi nakon ujedinjenja Njemačke ponovno preuzeo neslavnu ulogu, nalik na njemačku politiku u zaljevskom ratu", ističe Christiane Goetz u svom osvrtu na učestale glasove kritike u redovima parlamentarne frakcije CDU/CSU, upućene ministru vanjskih poslova Gencheru. DIE WELT - C. G. Stroehm smatra da je strategija savezne vojske da "zbaci Tuđmanovu vladu i postavi kolaboracionistički kvislinški režim odan veliosrpskoj liniji". Naime, iznosi Stroehm, "jugoslavenska je armija već sada uništila životne temelje Hrvatske, tako da se još godinama neće moći oporaviti, sve pod geslom: dovoljno je pobrinuti se da zemlja sposobna za život izgubi svoje životne temelje i već je osiguran opstanak jedinstvene Jugoslavije". Da u tome uspije, federalna armija, nakon što joj je pad Vukovara "otvorio apetit", sprema se na osvajanje cijele Hrvatske". U čemu se, kaže Stroehm, "armijski vrh slaže s Miloševićevim režimom", pa je tako Borislav Jović "zahtijevao od vojnog vrha da, zatreba li, i Zagreb sravni sa zemljom". A, po ocjeni C. G. Stroehma, "i Dubrovnik bi se mogao nalaziti pred osvajanjem". SUEDDEUTSCHE ZEITUNG - Savezna vojska, koja je službeno tebala samo razdvojiti zaraćene formacije Srba i Hrvata, u međuvremenu vodi prilično neskriven osvajački rat protiv Zagreba i napreduje u istočnoj Slavoniji. Poslije 86 dana opsade napokon je zauzet Vukovar, odnosno ono što je od njega ostalo. Žene, muškarci i djeca, koji su tamo ubijeni, još nisu izbrojani. A neizvjesno je i tko ih je ubio. Da bi se klanje opravdalo, ne biraju se sredstva. Upotrebljava se i najperfidnija ratna propaganda da se opravda nepravda i razjari mržnja između Srba i Hrvata", piše Reinhold Bodensteiner u osvrtu na "slučaj Mikić". DIE TAGESZEITUNG - "Povijest protiv povijesti, religija protiv religije, narod protiv naroda, mrtvi protiv mrtvih: cijeloj zemlji prijeti utapljanje u vendetti bez kraja", ističu jedanaestorica europskh pisaca u svom antiratnom apelu, upućenom europskoj javnosti i narodima Jugoslavije. "Bez obzira na legitimnost motiva sudionika u sukobu, izabrana opcija krvi i oružja brani nam da se zauzmemo za jednu od sukobljenih strana i nacionalizama - čak i kad je, kao danas, raskorak između snaga tako velik, da je stanovništvo Hrvatske izloženo na milost i nemilost 'saveznoj' vojsci", ističu Jean-Toussaint Desanti, Peter Handke, Dismail Kadare, Gyoergy Konrad, Bernard-Henri Levy, Claudio Magris, Edgar Morin, Peter Schneider, Jorge Semprun, Mario Vargas Llosa i Elie Wiesel. Slijede tri prijedloga za "stišavanje kolektivnih strasti" na Balkanu: bezuvjetni prekid vojnih operacija i međunarodni nadzor nad kriznim područjima. "Jugoslavija nije manje važna od Kuvajta"; formiranje provizorija u granicama "maksimalnih pozicija i snova o konačnim rješenjima"; "put, koji je jučer slijedila Nova Kaledonija, a danas ga prihvaća Kambodža"; te definiranje novih oblika asocijacije među narodima, prisiljenima diktatom činjenica na zajednički život; "dvojno državljanstvo za miješano stanovništvo u Hrvatskoj; dvojna nacionalnost, nacionalna i europska, za etničke manjine; europska supranacionalnost, privremena ili konačna, za sve ugrožene manjine". Zaključivši da je "mir najdragocjenije zajedničko dobro", pisci apeliraju na "građane Jugoslavije, našu europsku braću, da spoznaju svoju odgovornost za našu zajedničku budućnost... Podmetnuta je vatra u zajedničkoj kući. Građanski rat u Jugoslaviji bio bi poraz i sramota svih nas". NEUE ZUERICHER ZEITUNG - Broj izbjeglica iz Jugoslavije popeo se od početka godine na 9400, a razlog je pojava izbjegavanja mobilizaciskog poziva i dezerterstva, smatra list, opisujući smještaj yu-izbjegllica u Švicarskoj u organizaciji brojnih udruženja svojih sunarodnjaka. Naglasivši spremnost, u prvom redu siromašnijih radnika na dobrovoljne novčane priloge i prikupljanje lijekova, odjeće i živežnih namirnica, list dodaje da su pojedini mladi ljudi nastojali potaknuti brojne istaknute osobe u Švicarskoj da se založe za završetak rata u Hrvatskoj, te da je njihova inicijativa izazvala istup nacionalnog savjetnika Hubachera, koji je izjavio da "današnje generacije, naravno, ne moraju ispaštati grijehe svojih otaca. Međutim, predsjednik je izborom simbola iz drugog svjetskog rata probudio duhove prošlosti i na taj način podsjetio na stare suprotnosti. Ne želim uljepšavati građanski rat, ali slični tereti prošlosti priječe mi da se angažiram u skladu s Vašim željama". Naglasivši da je švicarski Caritas prisiljen ograničiti svoju pomoć na savjete, list zaključuje da je glavni problem smještaj izbjegllica, te briga za djecu, "kojima se rat mnogo jače uvukao u kosti nego odraslilma". (Hina) fp 250731 MET nov 91