IZBOR IZ PISANJA SVJETSKOG TISKA O HRVATSKOJ

ZAGREB, 31. listopada (Hina) RADIO FRANCE INTERNATIONAL - "Kad armija počne nasrtati na civile, predstoji joj brzi kraj jer sve moderne armije gaje prezir prema tome", drži Marinko Čulić, dopisnik RFI u svom komentaru. Jugoslavenska federalna vojska je, prema njegovoj ocjeni, već odavno ispunila taj uvjet nestajanja. Posljednjih dana, nastavlja Čulić, armija kao da se žuri da joj se to što prije dogodi i tako ispunjava još jedan zalog svoje propasti. "Počinje se baviti politikom, poslom u koji se evidentno razumije još manje nego u ratovanje, koje joj ne uspijeva naročito", ističe komentator RFI, navodeći kako u prepisci Kadijevića s Carringtonom, jugoslavenski general objašnjava opsadu Dubrovnika činjenicom da je u njemu određeni broj Srba koje treba zaštiti. To bi prema Čuliću, trebala biti lekcija Carringtonu, koji je prethodno izjavio da opsada Dubrovnika nema nikakva opravdanja jer u njemu nema ni vojske ni Srba. Dopisnik kaže da je Kadijević u pravu - Srbi u Dubrovniku postoje, ima ih 7 posto, ali nema nijednog jedinog poziva s njihove strane da ih se spasi, štoviše, i predstavnici SDS-a uvjeravaju da su Dubrovniku sigurni i da im 'armijski kišobran' ne treba. No, čak i da je takav poziv upućen, nastavlja dopisnik, "on Kadijeviću ne bi dao nikakvo pravo na opsadu jer bi to značilo da Kadijević smije okupirati cijelu Hrvatsku u kojoj je udio Srba dvostruko veći nego u Dubrovniku, pa čak i to da tenkove smije slati na neke strane zemlje i gradove gdje ih također ima." RADIO DEUTSCHE WELLE - Opisujući sadašnje stanje u Jugoslaviji, Aleksandar Kudašev kaže: "Još prije godinu dana sve je izgledalo jasno. Bankrotstvo komunizma i kraj hladnog rata označili su buđenje slobode, mira i demokracije u Europi." To nadanje, prema njemu, nije mogao poljuljati ni zaljevski rat, kad su prvi put UN i Amerkanci uspjeli pokrenuti zajednicu naroda protiv agresije jednog tiranina. Prije počeka rata u Jugoslaviji činilo se da se stari kontinent smiruje i da su konačno pobijedili diplomatsko umijeće i politički razum. "Mjesecima se održavaju konferencije ministara vanjskih poslova, jedna za drugom, bez opipljivog rezultata. Već se mjesecima ugovara jedan prekid vatre za drugim i odmah poslije ugovaranja krši..." Kudašev se pita je li rat u Jugoslaviji nerješiva kriza, jesu li postavljene granice političkom razumu te prijeti li Balkanu libanonska sudbina. "Iako je zalaganje Europe doista ozbiljno, rezultati djeluju kao političke nule i prikazuju EZ kao tigra od papira. Njemački mirovni pokret se odavno ne čuje. Na prozorima nisu istaknute bijele zastave, ne održavaju se demonstracije, vojnici se ne potiču na dezerterstvo, ne organiziraju se straže pred konzulatima, ne odlazi se u ratna područja kako bi se tamo u pacifističkim logorima isticala stvar mira." Njemačka savezna vlada, koja je u početku požurivala rješavanje hrvatsko-srpskog sukoba, sada se skriva iza zajedničke linije EZ. Poslije niza besmislenih ultimatuma, EZ je najavila sankcije za zaraćene strane, ali i u njihovu djelotvornost sumnjaju gotovo svi. Dopisnik kaže da preostaje samo još "veliki diplomatski udarac međunarodno-pravnog priznavanja Hrvatske i Slovenije." Prema njemu, u tom slučaju bi se rat u još postojećoj Jugoslaviji iznio pred UN. "Njemačka i Europa s užasom zaključuju da je iscrpljena diplomacija na Balkanu. Izbili su sukobi za koje se mislilo da su odavno zaboravljeni." FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG - "Hrvatska je na izmaku snaga", ocjenjuje Georg Reissmueller na početku svog kratkog osvrta na prijetnju EZ gospodarskim sankcijama ako Srbija prekine svoje sudjelovanje na mirovnoj konferenciji. "Zagrebački nadbiskup, kardinal Kuharić uputio je ministrima vanjskih poslova zapadnih zemalja apel za pomoć i ukazao na silinu očaja koji je zahvatio Hrvatsku, budući da angažman spomenute gospode ne ulijeva velike nade", nastavlja Reissmueller, uz napomenu da pojava predstavnika Srbije slijedećeg tjedna u Haagu omogućuje JA da nesmetano nastavi svoje pljačke i ubijanja u Hrvatskoj. "Genscherov prijedlog o neodgodivoj primjeni sankcija nije prihvaćen; Bonn se pomirio sa sudbinom", podsjeća Reissmueller i dodaje da bi odluka njemačke vlade o priznanju Hrvatske i Slovenije pomogla Sloveniji i Hrvatskoj, koja je stigla već do samog dna ponora. "Primjer Bonna slijedile bi ostale države", drži Reissmueller i dodaje da spomenuti korak nužno podrazumijeva istupanje Njemačke iz kruga neodgovornih, samo što to, očito nadilazi njene snage. "Neočekivanu odluku o odgodi sankcija protiv Srbije, izglasanu u ponedjeljak u Ministarskom vijeću EZ srpski su informativni mediji proglasili uspjehom", ističe Viktor Meier na početku izvješća iz Beograda. Slobodan Milošević uspio je uvjeriti lorda Carringtona da Srbija nije u ratu, te da ne može snositi odgovornost za sve poteze armije, prenosi Meier radio komentar neimenovanog beogradskog novinara, uz napomenu da je u objašnjenju Ministarskog vijeća EZ istaknut namjera lorda Carringtona da pruži šansu "nekooperativnim republikama" da usklade svoje interese s predloženim mirovnim planom. Slijedi kritika navedenog Carringtonova plana u obliku primjedbi anonimnih promatača, koji kritiziraju naglasak na očuvanju "jugoslavenskog identiteta", nespojivog s apostrofiranim pravom naroda na samoodređenje te upozoravaju na gubitak vremena i opasnost da Srbija nastavi rat i realizaciju svojih ciljeva pod krinkom jugoslavenstva, dok će nepriznavanje Hrvatske i Slovenije izazvati "teško podnošljivu neizvjesnost", blokirati proces raspodjele savezne imovine i odgoditi otvaranje zračnog prostora nad Hrvatskom i Slovenijom, kako smatraju anonimni promatrači. Zaključno napominju da prijetnje sankcijama protiv Slovenije očito potvrđuju ocjene da plan lorda Carringtona predstavlja tek posljednji pokušaj jugoslavenskog lobija da po svaku cijenu sačuva Jugoslaviju. Međutim, nije sigurno kakvo će stajalište zauzeti članice EZ koje se protive opstanku Jugoslavije, ustvrđuje Meier i dodaje da za jugoslavensko rješenje više nisu zainteresirane čak ni SAD. Lord Carrington i nizozemski ministar vanjskih poslova Van den Broek izbjegavaju kontakte s neistomišljenicima, posebno sa svojim njemačkim kolegama, zaključuje Meier. (Hina) fp 310509 MET oct 91