ZAGREB - Uskok je podigao optužnicu u aferi Hipokrat kojom je obuhvaćeno najviše optuženih u povijesti hrvatskog pravosuđa, protiv njih 364 i farmaceutske tvrtke Farmal zbog udruživanja radi počinjenja kaznenih djela, primanja i davanja mita, zloporabe položaja i ovlasti te poticanja na zloporabu položaja i ovlasti. Uskokovom se optužnicom predsjednik Uprave Farmala Dražen Dedi i još četvero direktora te tvrtke terete da su od 2009. do 12. listopada 2012. u Ludbregu radi što veće prodaje lijekova "ustrojili i vodili kontinuirano povezivanje većeg broja liječnika i ljekarnika na području Hrvatske" koji su od te farmaceutske kuće primali mito. Oni su od okrivljenih stručnih suradnika, zaposlenika Farmala, tražili da u ime tvrtke kontaktiraju s liječnicima i ljekarnicima i nude im vrijednosne bonove i novac, plaćaju putovanja i daju druge darove u vrijednosti od pet do deset posto od vrijednosti propisanih lijekova. Liječnicima su to nudili kao protuuslugu za propisivanje lijekova iz njihove ponude, a ljekarnicima kao protuuslugu za naručivanje i evidentiranje izdavanja lijekova, kaže se u priopćenju, objavljenom sinoć na internetskoj stranici DORH-a, u kojemu se ne navode imena tvrtke ni okrivljenih.
ZAGREB - Vlada je jučer donijela uredbu o izmjenama Zakona o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama, kojom javne službenike ostavlja bez božićnice i regresa u 2014. godini. Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić podsjetio je da su pregovori o izmjenama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike uspješno završeni 10. prosinca potpisivanjem dodatka kojim je dogovoreno da se službenicima i namještenicima zaposlenim u tijelima državne uprave u 2014. godini neće isplatiti božićnica i regres. Te su uskrate, po njegovim riječima, prijeko potrebne zbog osiguranja fiskalne održivosti sustava javnih službi. Vlada procjenjuje da će današnjom odlukom, tijekom iduće godine uštedjeti 350 milijuna kuna sredstava državnog proračuna namijenjenih zaposlenima u javnim službama. Vlada je jučer donijela i odluke o otkazivanju kolektivnih ugovora za znanost i visoko obrazovanje, te zaposlene u srednjim i osnovnim školama. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović izvijestio je da postupak mirenja zbog najave otkazivanja kolektivnih ugovora, održan 23. prosinca nije uspio, pa zato Vlada predlaže otkazivanje. Osim toga, nije postignut ni dogovor vezan uz naknadu za prijevoz, norme rada, smjenski rad i druga područja. Nakon što odluka o otkazivanju kolektivnih ugovora stupi na snagu, počinje otkazni rok od tri mjeseca, a Vlada je, kaže Jovanović, već od ponedjeljka spremna sa sindikatima početi pregovore o novim granskim kolektivnim ugovorima.
ZAGREB - Vlada je s jučerašnje sjednice u Sabor uputila konačni prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti, kojim korigira važeće fiskalno pravilo. Ministar financija Slavko Linić ocjenjuje kako je sadašnje fiskalno pravilo koje propisuje da se rashodovna strana proračuna godišnje mora umanjiti za jedan postotni bod BDP-a, nemoguće ispuniti u uvjetima petogodišnje recesije. Prema njegovim riječima, ispunjavanje sadašnjeg pravila uzrokovalo bi povećanje deficita, a Vladi suzilo prostor utjecaja na gospodarski rast. Vlada stoga, kako je rekao, predlaže nove kategorije te bi, prihvati li Sabor njezine prijedloge, bila dužna planom prilagodbe u srednjem roku definirati strukturne deficite izražene u postotku BDP-a i kontrolirati ih. Vlada bi, rekao je Linić, svojim srednjoročnim programima bila dužna osigurati minimalno umanjenje od 0,5 posto strukturnog deficita godišnje, dok deficit državnog proračuna ne padne ispod tri posto BDP-a i javni dug 60 posto BDP-a. Vlada predlaže i mogućnost uvođenja privremenog fiskalnog pravila, dok ne donese srednjoročni program strukturnih promjena. Linić najavljuje da će taj plan biti donesen u ožujku iduće godine. Plan prilagodbe svojom odlukom određuje Vlada u svrhu ostvarivanja srednjoročnog proračunskog cilja, a na preporuku Vijeća Europske unije, pri čemu međugodišnje smanjenje strukturnog salda mora iznositi najmanje 0,5 posto BDP-a. Srednjoročni proračunski cilj pak određuje se kao strukturni saldo koji osigurava da manjak općeg proračuna ne bude veći od tri posto bruto domaćeg proizvoda, odnosno da javni dug ne bude veći od šezdeset posto BDP-a.
ZAGREB - Predsjednik HDZ-ova Odbora za zdravstvo Ante Ćorušić i zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ocijenili su jučer da vladine najavljene programske mjere neće dovesti do rezultata te da je aktualni vladin masterplan bolnica izradila "francuska agencija sa balkanskom pameti". Podsjećajući da je HDZ-ov Odbor za zdravstvo još prije godinu dana dao program i nacrt kako reorganizirati hrvatski zdravstveni sustav, Ćorušić je na konferenciji za novinare u sjedištu HDZ-a rekao da je aktualni masterplan bolnica po naputku ministra zdravlja Rajka Ostojića izradila "francuska agencija, ali s balkanskom pameti". Za 1,5 milijuna kuna godišnje izradili su ga, kazao je, bivši slovenski ministar zdravstva Dorjan Marušič, obiteljski liječnik iz Beograda Ivan Jekić, profesor na mostarskom Sveučilištu Boris Hrabač te Valentina Prevolnik Rupel iz Ljubljane. "Hrvatska ima bolje doktore od onih koji su izradili masterplan bolnica. Mi smo mogli taj plan izraditi sa svojim doktorima koji rade u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i koji su za to plaćeni", istaknuo je Ćorušić. Smatra kako "zbog svojih odnosa s premijerom Zoranom Milanovićem," zdravstveni sustav ne vodi ministar Ostojić, već ga vode ministar financija Slavko Linić i premijer Milanović "s trabantima koje je zaposlio u Ministarstvu zdravlja i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje."