ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić odbacio je danas kritike o nepripremljenosti Hrvatske za dobivanje sredstava iz fondova EU, kazavši kako temeljem operativnih programa koje je prihvatila Europska komisija Hrvatsku u veljači iduće godine čeka avans od 150 milijuna eura za 2013. Grčić je novinarima ispred Banskih dvora rekao kako je kriva pretpostavka da Hrvatska nije pripremljena za EU-fondove, navevši da je Europska komisija krajem listopada prihvatila sve poslane operativne programe, brže nego kod svih drugih zemalja EU. Pojasnio je kako je odobravanje operativnih programa uvjet za početak javne nabave za bilo koji projekt, a ona traje, dodao je, tri do šest mjeseci. "I sada je u postupku javne nabave 480 milijuna eura vrijednosti projekata, što pokriva kompletnu alokaciju za 2013. To je istina", istaknuo je Grčić. Za iduću godinu, naveo je, u završnoj su fazi projekti vrijedni više od milijardu eura (Hrvatske vode, željeznica, zaštita okoliša), a njihovo ugovaranje krenut će krajem iduće godine.
ZAGREB - Vlada je s današnje sjednice u Sabor uputila konačni prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti, kojim korigira važeće fiskalno pravilo. Ministar financija Slavko Linić ocjenjuje kako je sadašnje fiskalno pravilo koje propisuje da se rashodovna strana proračuna godišnje mora umanjiti za jedan postotni bod BDP-a, nemoguće ispuniti u uvjetima petogodišnje recesije. Prema njegovim riječima, ispunjavanje sadašnjeg pravila uzrokovalo bi povećanje deficita, a Vladi suzilo prostor utjecaja na gospodarski rast. Vlada stoga predlaže nove kategorije te bi, prihvati li Sabor njezine prijedloge, bila dužna planom prilagodbe u srednjem roku definirati strukturne deficite izražene u postotku BDP-a i kontrolirati ih. Vlada bi, rekao je Linić, svojim srednjoročnim programima bila dužna osigurati minimalno umanjenje od 0,5 posto strukturnog deficita godišnje, dok deficit državnog proračuna ne padne ispod tri posto BDP-a i javni dug 60 posto BDP-a. Vlada predlaže i mogućnost uvođenja privremenog fiskalnog pravila, dok ne donese srednjoročni program strukturnih promjena. Linić najavljuje da će taj plan biti donesen u ožujku iduće godine.
ZAGREB - Vlada je danas dala suglasnost i jamstvo za kreditno zaduženje Hrvatskim cestama od 56,5 milijuna kuna za financiranje građenja i održavanja državnih cesta i podmirenje kreditnih obveza iz ove godine. Hrvatske ceste kredit će dići kod zajednice ponuditelja u kojoj su Croatia banka, Hypo Alpe Adria Bank, Istarska kreditna banka Umag i Privredna banka Zagreb. Kredit je na sedam godina, a kamata je promjenjiva u visini 6-mjesečni EURIBOR plus 5,6 posto godišnje. Rok otplate je sedam godina u jednakim polugodišnjim ratama od kojih prva dospijeva na drugu godišnjicu od dana potpisa ugovora. Vlada je dala suglasnost za preuzimanje duga HŽ Infrastrukture temeljem danih jamstava i neplaćenih obveznih davanja, povećanjem kapitala javnog dobra radi smanjenja zaduženosti i financijske konsolidacije. Dug nešto veći od 1,3 milijarde kuna preuzima Ministarstvo financija, a provedbom preuzimanja kapital javnog dobra evidentiran u poslovnim knjigama HŽ Infrastrukture povećava se za ukupan iznos nešto veći od 1,4 milijarde kuna.
ZAGREB - Vlada je današnjom uredbom korigirala indeks razvijenosti koji je podloga za razvrstavanje jedinica lokalne samouprave u potpomognuta područja. Kako objašnjava potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić, uočeno je da su neke općine i gradovi ispali s liste potpomognutih područja jer su u međupopisnom razdoblju, od 2001. do 2011. godine, povećale broj stanovnika, što se tumači kao indikator povećanja razvijenosti. Riječ je o ratom stradalim područjima te rast broja stanovnika nije rezultat klasičnog prirodnog prirasta nego povratka izbjeglica i prognanika. Stoga Vlada za područja pogođena ratom više neće kao indikaciju rasta razvijenosti uzimati povećanje broja stanovnika. Korekcijom indeksa razvijenosti u sustav potpomognutih područja vraća se 25 jedinica lokalne samouprave. Ukupno bi potpomognuta područja primjenom novog Zakona o regionalnom razvoju brojila 264 jedinice lokalne samouprave, od kojih bi 99 ušlo u tu skupinu po prvi put, a 56 bi napustilo sustav jer je prešlo granicu od 75 posto prosjeka razvijenosti za cijelu Hrvatsku.
ZAGREB - Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš nakon obilaska ureda za legalizaciju bespravnih građevina na Zagrebačkom velesajmu ocijenila je kako se ondje dobro radi, a zagrebački gradonačelnik Milan Bandić obećao je da će Grad Zagreb do 1. lipnja prednjačiti u broju riješenih predmeta. Grad Zagreb ima više od 90.000 predmeta, trebalo se organizirati i prirediti, a prema onome što sam vidjela, to je i učinjeno, rekla je ministrica. Ministarstvo je odredilo da do 31. prosinca ove godine u svim gradovima i županijama treba biti riješeno 20 posto predmeta kako bi ujednačili cijelu Hrvatsku. U Zagrebu se vjerojatno neće uspjeti riješiti svih 20 posto pa će predmete do tog postotka preuzeti Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada. Navodeći da su zaposlili 120 ljudi, a do 15. siječnja bit će gotov natječaj za još 100 ljudi, Bandić je rekao kako će kraja veljače sustići zaostatke i prednjačiti u cijelom poslu. Više od 20 posto pravomoćnih rješenja do sada imaju Virovitica, Dubrovnik, Bjelovar i Vukovar, a do kraja godine sigurno će u desetak ureda biti dostignut taj postotak, dok će predmete iz ostalih ureda preuzeti Agencija, od 60 do 70.000 predmeta, rekla je ministrica.
ZAGREB - U Hrvatskim vodama danas su svečano predani aplikacijski paketi za Projekt pročišćavanja otpadnih voda te izgradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava Vukovara vrijedni 48,2 milijuna eura, od čega je EU sufinancirala gotovo 70 posto, odnosno 33,5 milijuna eura. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina istaknuo je kako je od ulaska Hrvatske u EU to treći takav veliki projekt, nakon Osijeka i Poreča, a njime se pokazuju spremnost Hrvatskih voda i kvalitetna suradnja s jedinicama lokalne samouprave u pripremi projekata za koje će nam do 2023. biti na raspolaganju gotovo 4,5 milijardi eura.
ZAGREB - Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex danas je pao za 0,16 posto, na 1.780,38 bodova, a Crobex10 snižen je za 0,59 posto, na 989,98 bodova, dok je redovni promet Burze iznosio 16,2 milijuna kuna. Pritom je najveći promet, od 4,2 milijuna kuna, imala dionica HT-a koja je pojeftinila za 1,17 posto, na 176,41 kunu. Dionica Europlantaže na MTP-u ostvarila je 3,8 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla za 0,20 posto, na 770 kuna. Za 3,02 posto, na 390 kuna, povećana je cijena dionice Atlantske plovidbe, s prometom od 866,4 tisuće kuna. Po prometu slijedi dionica Ericssona Nikole Tesle s 842 tisuće kuna i padom cijene od 1,05 posto, na 1.415 kuna. Više od pola milijuna kuna prometa imale su još tri dionice, pri čemu je dionici AD Plastika cijena pala za 0,21 posto, Valamar Adrie Holdinga blago porasla, za 0,05 posto, a znatniji rast, za 4,88 posto, bilježi dionica Petrokemije.