ZAGREB - Reforma mirovinskog sustava, ukidanje i smanjenje parafiskalnih nameta kojima je gospodarstvu ostalo oko 375 milijuna kuna, legalizacija bespravno sagrađenih objekata, neke su od kratkoročnih Vladinih mjera iz ove godine, čijim se učincima danas pohvalila potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić. Najavila je i devet dugoročnih reformskih mjera kojima je cilj smanjiti proračunski deficit i (javni) dug - među njima su reorganizacija pravosudnog sustava, masterplan bolnica, uspostava optimalne mreže škola, reforma socijalnog ugovaranja i dr. Planirane reforme izraz su Vladine svijesti da se stvari moraju mijenjati, ali i kako bi EU pokazali kojim smjerom Hrvatska ide i što kani raditi, rekla je Opačić na konferenciji za novinare. Priznala je da sustav Centralnog obračuna plaća (COP) kasni zbog neuređenosti sustava koji se u njega trebaju uključiti. Sustavom COP-a, zaključno s isplatom plaća za studeni, obuhvaćeno je oko 60.000 zaposlenih u 84 institucije, što je oko 30 posto. U siječnju u COP treba ući MUP, potom zaposleni u zdravstvu i školstvu, dok se na jesen predviđa uključivanje institucija iz kulture i zaštite okoliša te raznih agencija. Do kraja veljače donijet će se masterplan bolnica, a među devet dugoročnih reformskih mjera za razdoblje do 2016. su i uspostava "optimalne" mreže osnovnih i srednjih škola te outsourcing, odnosno izdvajanja sporednih usluga poput čišćenja i pranja, dostave i slično. Nastavit će se objedinjavanje javne nabave.
SPLIT - U Brodosplitu će 13 suspendiranih radnika, koji su sudjelovali u prosvjedima u listopadu ove godine, dobiti otkaz, doznaje se danas od člana Uprava te tvrtke Darka Pape, a predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS) Ozren Matijašević je najavio sudsku zaštitu prava tih radnika. "Ukupno 13 suspendiranih radnika, od kojih je dio na ugovoru na određeno vrijeme, a dio na neodređeno vrijeme, dobit će otkaz", izjavio je Papo Hini. "Za trojicu sindikalnih povjerenika u 'Brodosplitu' koji su suspendirani još nismo donijeli odluku o njihovom statusu pošto smo od stručnih službi zatražili dodatno izviješće u vezi s njima“, kazao je Papo. Predsjednik HURS-a Ozren Matijašević izjavio je kako su otkazi radnicima u Brodosplitu nezakoniti te će pravni stručnjaci HURS-a pružiti pomoć tim radnicima u zaštiti njihovih prava na sudu. Podsjetio je da je nakon prosvjeda radnika u Brodosplitu u listopadu bila angažirana i inspekcija. "Dobio sam nalaz inspekcije koja je utvrdila da su poslodavci u Brodosplitu pokrenuli disciplinski postupak protiv 254 radnika ali da taj disciplinski postupak nema uporište u zakonu“, pojasnio je Matijašević.
BEOGRAD - Srbijansko državno povjerenstvo za zaštitu konkurencije donijelo je rješenje kojim se Agrokoru odobrava kupnja slovenskog Mercatora u Srbiji, pod uvjetom da Agrokor proda ili ustupi dio svojih trgovina, a u Agrokoru to rješenje ocjenjuju pozitivnim. "Povjerenstvo za zaštitu konkurencije u Srbiji donijelo je pozitivno rješenje čime je odobrena koncentracija Agrokora i Mercatora, uz prihvaćanje mjera koje je Agrokor predložio u suradnji sa svojim savjetnicima", jedini je službeni odgovor koji je Hina dobila od Agrokora u povodu odluke srbijanskog povjerenstva. Procjene su da bi Agrokor prije spajanja s Mercatorom u Srbiji u 15 srbijanskih gradova trebao prodati 21, odnosno 22 supermarketa ukupne površine oko 20.000 četvornih metara. Nacionalna organizacija potrošača Srbije (NOPS) načelno podržava odluku povjerenstva o uvjetovanom spajanju Agrokora i Merkatora, ali sugerira da realizacija mora pridonijeti konkurentnosti, a ne stvaranju duopola Agrokora i belgijske tvrtke Delhaeze, trenutno dva vodeća trgovinska lanca u Srbiji. Agrokor s lancima Mercator, Roda i Idea, prema analizi beogradskih medija, u Srbiji ima više od 300 prodajnih mjesta, a lanci Maksi, Tempo i Shop and go 370 objekata u vlasništvu Delhaezea.
ZAGREB - S prvim danom 2014. godine na snagu stupaju novi zakoni o gradnji, prostornom uređenju i građevinskoj inspekciji, koji donose jednostavnije administrativne korake koji prethode gradnji, a doneseni su s namjerom poticanja investicija u građevinskom sektoru. U Zakonu o prostornom uređenju lokacijske dozvole ostaju samo za eksploatacijska polja mineralnih sirovina, zahvate koji traže izvlaštenje, za nove vojne lokacije i za velike zahvate u prostoru koji se grade etapno. Što se tiče Zakona o gradnji, uvodi se jedna dozvola - građevinska - i ona će se izdavati na temelju minimalne dokumentacije. Građevinske dozvole izdavat će se bez reguliranja komunalnog i vodnog doprinosa, ali će investitor osam dana prije početka gradnje morati dokazati da je riješio to pitanje. Građevinska dozvola po novom zakonu vrijedi tri godine, odnosno u tome roku morat će započeti gradnja. Vlasnicima novih objekata Zakon nameće obvezu uređenja fasade i okoliša u razdoblju od pet godina za obiteljske kuće i do 10 godina za složene građevine. Ako se ti rokovi prekorače, otvorena je mogućnost kazne od tri tisuće kuna mjesečno.
ZAGREB - Hrvatska elektroprivreda (HEP) objavila je danas kako je HEP-Opskrba potpisala ugovor o opskrbi s Inom, drugim po veličini kupcem električne energije u Hrvatskoj. Inina je godišnja potrošnja veća od 270 milijuna kilovatsati (kWh), navode iz HEP-a i ističu kako potpis ugovora s najvećom naftnom kompanijom u Hrvatskoj još jednom potvrđuje poziciju HEP-Opskrbe kao vodećeg opskrbljivača električnom energijom u Hrvatskoj. Inače, HEP je početkom listopada objavio da je HEP-Opskrba potpisala dvogodišnji ugovor s najvećim kupcem električne energije u Hrvatskoj, koncernom Agrokor, čija je godišnja potrošnja veća od 320 milijuna kWh.
ZAGREB - Građevinski radovi u Hrvatskoj u listopadu su u odnosu na isti mjesec prošle godine, prema kalendarski prilagođenim indeksima, bili manji za 3,6 posto, dok desezonirani indeksi na mjesečnoj razini pokazuju rast građevinskih radova u listopadu u odnosu na rujan za 0,3 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Godišnje stope promjena izračunate iz kalendarski prilagođenih indeksa pokazuju da je u listopadu ove u odnosu na deseti mjesec prošle godine pad građevinskih aktivnosti na zgradama iznosio 10,3 posto, a na ostalim građevinama pao je za 0,3 posto. Pad građevinskih radova na godišnjoj razini pokazuju i izvorni indeksi prema kojima je u listopadu ove u odnosu na listopad prošle godine fizički obujam građevinskih radova pao za 4,9 posto.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj je burzi promet danas solidan, s obzirom da su mnogi ulagači povezali božićne i novogodišnje blagdane, pri čemu u nedostatku gospodarskih vijesti Crobex indeksi stagniraju. Crobex indeks bio je oko podneva u minusu 0,1 posto, na 1.782 boda, dok je Crobex10 oslabio 0,3 posto, na 992 boda. Redovni promet dionicama iznosio je do podneva 6 milijuna kuna, što je oko 1,5 milijuna više nego u ponedjeljak oko podneva. Najveći je promet, 2,3 milijuna kuna, do podneva ostvaren dionicama HT-a, pri čemu im je cijena pala za 0,5 posto, na 176,50 kuna. Niti jedna druga dionica nije se uvrstila na listu milijunašica. Dionicom Atlantske plovidbe ostvaren je promet od oko 680 tisuća kuna, a cijena im je porasla oko 2,5 posto, na 390 kuna. S prometom od oko 580 tisuća kuna slijedi dionica Ericssona Nikole Tesle, koja je pojeftinila 0,4 posto, na 1.420 kuna. Među najvećim je dobitnicama, pak, dionica Petrokemije, koja je, uz promet od 400 tisuća kuna, poskupila više od 8 posto, pa joj je cijena dosegnula 174 kune.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna, kuna je prema euru oslabila za neznatnih 0,01 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,633158 kuna. U odnosu na kraj prošlog tjedna kuna je oslabila i u odnosu na švicarski franak i to za 0,15 posto, pa srednji tečaj franka iznosi 6,233694 kune. Istodobno je pak na tjednoj razini kuna ojačala prema britanskoj i američkoj valuti. Tečaj funte na danas utvrđenoj tečajnici niži je za 0,10 posto u odnosu na kraj prošlog tjedna, dok je tečaj dolara istodobno snižen za čak 1,04 posto. Srednji tečaj funte na današnjoj tečajnici tako iznosi 9,122933 kune, a srednji tečaj dolara 5,529271 kunu. U usporedbi s prethodnom tečajnom listom HNB-a, onom od utorka 24. prosinca, kuna je na danas utvrđenoj tečajnici, ojačala u odnosu na sve važnije inozemne valute, pri čemu je za najmanjih 0,02 posto ojačala prema euru. Tečaj funte je istovremeno smanjen za 0,07 posto, a franka za 0,08 posto, dok je za 0,96 posto snižen tečaj dolara.