ZAGREB - Ako je strategija MOL-a zatvaranje Ininih rafinerija, kao što pišu današnje novine, Vlada i MOL sigurno se neće dogovoriti oko Ine jer bi to bio zločin, izjavio je nakon sjednice Vlade ministar gospodarstva i šef Vladina pregovaračkog tima s MOL-om oko Ine Ivan Vrdoljak. "Ako je strategija ono što danas piše u novinama - zatvaranje rafinerija, onda se sigurno nećemo dogovoriti. To bi bio zločin prema zaposlenicima Ine, hrvatskoj industriji i energetskoj stabilnost. Zločini se ne mogu dogovoriti i to se neće dogoditi", rekao je Vrdoljak. Upitan je li Vlada ili pregovarački tim dobio bilo kakve službene informacije iz MOL-a o njihovoj navodnoj namjeri zatvaranja rafinerija u Rijeci i Sisku, Vrdoljak je odgovorio da Vlada nije dobila MOL-ov strateški plan za Inu te da u tome i jest najveći problem. Vlada očekuje taj plan prije sljedećeg kruga pregovora, rekao je Vrdoljak te podsjetio da je Vlada MOL-u predstavila svoj prijedlog korporativnog upravljanja Inom. "Očekujem da oni konkretiziraju strategiju kako bismo uopće mogli razgovarati", dodao je.
ZAGREB - Posjet visoke delegacije Države Katar pokazuje da je Hrvatska korak bliže svome cilju da postane energetsko čvorište regije, izjavio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak nakon današnjeg susreta s katarskim ministrom energetike Mohammedom Bin Saleh Al-Sadom. Vrdoljak smatra da danas potpisani Memorandum o suglasnosti u području energetske tehnologije između hrvatskog Ministarstva gospodarstva i Ministarstva energetike i industrije Države Katar "otvara vrata budućim konkretnim projektima". Gosti iz Katara su, naveo je, izrazili interes za opskrbu plinom budućeg LNG terminala na Krku, a razgovaralo se i o drugim projektima kao što su Jadransko-jonski plinovod i istraživanje nalazišta nafte i plina u Jadranu. Katarski ministar Al-Sada rekao je kako mu je drago što je današnji susret potvrdio da hrvatska i katarska strana dijele puno vrijednosti te da je to dobar temelj za daljnju suradnju. Na pitanje je li Katar zainteresiran za gradnju i financiranje LNG terminala, odgovorio je da danas ide na Krk te da će sagledati sve parametre projekta, a potom vidjeti što i kako dalje.
ZAGREB - Zamjenik ministra financija Boris Lalovac poručio je danas u Hrvatskom saboru kako je glavna intencija izmjena Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi očuvanje radnih mjesta. Novina je u zakonu da u slučaju obustavljanja postupka predstečajne nagodbe prijedlog za pokretanje stečajnog postupka podnosi Fina, a rok za dostavu izmijenjenog plana financijskog restrukturiranja skraćuju se s 30 na 15 dana, uz istovremeno omogućavanje dužniku da, ako plan nije izglasan, još dva puta ponudi izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja. "Dajemo još jednu mogućnost da se vjerovnici i dužnik usklade oko financijskog restrukturiranja, a na to nas je uputila praksa, posebno vezana uz velike kompanije", pojasnio je Lalovac. Izmjenama zakona predviđeno je da u postupku sklapanja nagodbe pred trgovačkim sudom državu zastupa državno odvjetništvo, a izmjenama se regulira i zapljena novčanih sredstava dužnika radi pokrića troškova postupka predstečajne nagodbe.
ZAGREB - Prosvjed protiv izmjena radnog zakonodavstva na Markovu trgu prerastao je danas u prosvjed protiv Vlade, koju su sindikalni čelnici ocijenili "najgorom Vladom za radnike u zadnjih 20 godina". Na prosvjedu na kojem je, po policijskoj procjeni, sudjelovalo 1400 sindikalaca čelnici pet sindikalnih središnjica prozivali su Vladu za nesposobnost, bahatost i socijalnu neosjetljivost. Poručili su Vladi da pozove sindikate za pregovarački stol i povuče prijedlog novog Zakona o radu (ZOR), jer ih "narod koji ih je doveo na vlast, može s nje i maknuti". Mladen Novosel (Savez samostalnih sindikata Hrvatske) ponovio je zahtjev za smjenom ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića, kojeg je optužio za nevjerodostojnost i nesposobnost vođenja socijalnog dijaloga. Ozren Matijašević (Hrvatska udruga radničkih sindikata) ocijenio je da "nikada u Hrvatskoj nisu bila lošija vremena sa zločestijim i nesposobnijim gazdom". "Izigrali su sve - nezaposlene, umirovljenike, radnike i mlade, sve - osim sebe i svojih", optužio je Krešimir Sever (Nezavisni hrvatski sindikati) te istaknuo da je "ovaj ZOR sramna ponuda koju radnici ne mogu prihvatiti".
ZAGREB - Od 1. siječnja iduće godine cijene naftnih derivata u Hrvatskoj određivat će se slobodno, na tržištu, a ne više temeljem pravilnika, predlaže se zakonom o tržištu nafte i naftnih derivata koji je Vlada s današnje sjednice uputila u hitnu saborsku proceduru. "Očekujemo da će tržišna konkurencija distributerima stvoriti mogućnosti za veće investicije jer nemaju limit koji ih je držao postojećim pravilnikom", rekao je ministar gopodarstva Ivan Vrdoljak. Zakon ide u hitnu saborsku proceduru jer se njegovim donošenjem povećavaju prihodi proračuna, a utječe se i na sprječavanje i uklanjanje većih poremećaja u gospodarstvu. Zakonom je predviđeno i osnivanje Hrvatske agencije za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata, a određuje se, uz ostalo, i obveza formiranja obveznih i operativnih zaliha naftnih derivata te djelovanje u slučajevima izvanrednog poremećaja opskrbe.
ZAGREB - Hrvatska je potpuno spremna za alokaciju novca iz fondova Europske unije, rekao je na današnjoj sjednici Vlade potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić. Prema njegovim riječima, Hrvatska je do sada iz svih programa Europske unije dobila na raspolaganje 1,12 milijardi eura od čega je ugovoreno 806 milijuna eura ili 72 posto. Komentirajući prigovore o nepripremljenosti projekata za prijem novca iz EU-ovih fondova, Grčić je rekao kako je Hrvatska potpuno spremna za apsorpciju toga novca. U prilog tome podsjeća na projekte koji se trenutno provode, a sufinancirani su novcem EU-a, koji su ukupno vrijedni 300 milijuna eura. Spominje i natječaje u tijeku za projekte ukupne vrijednosti 483 milijuna eura. Osvrćući se na strepnje prema kojima bi Hrvatska u 2013. mogla imati negativni skor u odnosu na uplate u proračun EU-a, rekao je kako će taj skor biti pozitivan u vrijednosti 18 milijuna eura. S novcem koji će biti uplaćen 2014., a odnosi se na 2013. godinu, ukupan plus iznosit će 168 milijuna eura. Grčić očekuje da će 2014. biti bolja, s pozitivnim skorom između 250 i 300 milijuna eura.
ZAGREB - Vlada je danas prihvatila Nacrt dodatka II. Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU) za službenike i namještenike u javnim službama, po kojem se božićnica i regres neće isplaćivati, a privremeno se ograničava visina dnevnica i osnovica za isplatu jubilarnih nagrada. Vlada je ograničavanje prava službenika i namještenika u javnim službama već ranije dogovorila s predstavnicima sindikata. U slučaju rasta BDP-a u tri uzastopna tromjesečja i deficita proračuna manjeg od 3 posto Dodatak II. prestaje važiti, a sva prava iz TKU-a nastavljaju se u cijelosti primjenjivati, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. Vlada je dala jamstvo za zaduživanje Hrvatskih autocesta za 150 milijuna eura kod Sberbanke za financiranje plana poslovanja za ovu i iduću godinu. Rok otplate je pet godina u sedam jednakih polugodišnjih rata, uz poček od dvije godine, uz promjenjivu kamatnu stopu u visini 6-mjesečnog EURIBORA plus 4,20 posto godišnje.
ZAGREB - Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je, temeljem zaključka svog povjerenstva za upravljanje strateškim trgovačkim društvima, imenovala članove pregovaračkog tima Vlade s društvom Sunčani Hvar, a predsjednik tima je Darko Lorencin. Imenovani su, kao predstavnici Vlade, zaduženi za pregovaranje s predstavnicima Orco Property Group, većinskim vlasnikom Sunčanog Hvara. Imenovani su i članovi operativne radne skupine te voditelji, zamjenici voditelja i članovi resornih radnih skupina za projektnu izvedbu pojedinih reformskih i drugih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014. – 2016., kao predstavnici nadležnih ministarstava i institucija.
ZAGREB - Hrvatska se trenutno nalazi usred kompleksnog i vrlo važnog procesa sređivanja stanja u prostoru koji je započeo legalizacijom bespravno izgrađenih građevina, nastavit će se početkom primjene paketa građevinskih zakona, a trebao bi rezultirati i izradom državnog prostornog plana, kazala je danas ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak-Taritaš na konferenciji o mogućnostima dobivanja financijskih sredstava Europske unije. Istaknula kako su jedan od većih 'prostornih' problema hrvatskih gradova naselja koja su "preskočena" prilikom širenja urbanih sredina na prazne prostore. Kao primjer takvog, 'preskočenog' dijela grada navela je zagrebačko naselje Trnje, koje je širenjem grada 'preskočeno', a Zagreb se proširio preko rijeke Save, u Novi Zagreb. U pripremi ove konferencije Ministarstvo je provelo anketu u kojoj je sudjelovalo 78 gradova, od kojih su 24 grada 'prijavila' kako ima napuštenih i neiskorištenih 16 hotela, 8 kampova, 7 motela i 6 odmarališta. Gotovo 40 gradova pak ima barem jedan kompleks vojne ili industrijske namjene koji se ne koristi.
ZAGREB - Tijekom studenog u Hrvatskoj su prodana 1.922 nova automobila, što je 12,4 posto manje nego u listopadu, a 17,8 posto više nego u studenom prošle godine, pokazuju podaci agencije Promocija Plus. Od početka godine do kraja studenog u Hrvatskoj je prodano 26.080 novih automobila, što je 3.949 vozila ili 13,1 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.Tijekom prvih jedanaest ovogodišnjih mjeseci najveći prodajni udjel na hrvatskom tržištu među automobilskim markama ostvario je Volkswagen s 4.422 prodana automobila, što je 16,9 postotni udio na tržištu. Slijedi Opel s 2.593 prodanih vozila i udjelom od 9,9 posto, Peugeot s 1.902 automobila i udjelom od 7,3 posto, Hyundai s 1.768 vozila i udjelom od 6,8 posto te Renault s 1.631 vozilom i udjelom od 6,2 posto. Među popularnijim markama slijede Škoda, Citroen, Kia, Ford i Chevrolet.
ZAGREB - Najlikvidnija, ujedno i najveća dobitnica na Zagrebačkoj burzi danas je dionica Dalekovoda, no ostatak tržišta utonuo je u letargiju, pa Crobexi stagniraju a i promet je ostao skroman. Crobex indeks oko podneva je stagnirao na 1.768 bodova, dok je Crobex10 bio u blagom minusu, za 0,17 posto, na 997 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 2,8 milijuna kuna. Dionicom Dalekovoda do podneva ostvareno je 944.000 kuna prometa, a cijena joj je skočila gotovo 23 posto, na 33,05 kuna. Pozornost investitora na tu dionicu privukla je vijest da je Visoki trgovački sud prihvatio Dalekovodovu žalbu na odluku suca Mislava Kolakušića, kojom je odbačen prijedlog predstečajne nagodbe te kompanije, predan prije više mjeseci. Znatne dobitke bilježi i većina ostalih dionica u građevinskom sektoru, cijena dionice Viadukta u plusu je za više od 7 posto, a IGH za više od 5 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju tečajnicu, oslabila u odnosu na sve važnije svjetske valute, pri čemu je prema euru oslabila za 0,06 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,635432 kune. Najviše je, za 0,22 posto, prema jučerašnjoj tečajnici HNB-a, povećan tečaj švicarskog franka, koji po danas utvrđenom srednjem tečaju iznosi 6,226906 kuna. Za 0,02 posto kuna je oslabila i prema američkom dolaru, čiji je srednji tečaj povećan na 5,615527 kuna, dok je britanska funta ojačala za neznatnih 0,009 posto, na 9,184930 kuna po srednjem tečaju HNB-a.