FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo-Hrvatska-ukratko do 17,30 sati

Autor: ggoj
ZAGREB, 13. studenog 2013. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz Hrvatske do 17,30 sati.

LUXEMBOURG/ZAGREB - Europska komisija zatražila je danas na početku novog europskog semestra dubinsku analizu za 16 zemalja Europske unije, uključujući Hrvatsku, radi naznaka moguće slabije konkurentnosti i makrogospodarskih neravnoteža. Prema podacima Eurostata, moguće probleme s konkurentnošću signalizira prosječan pad udjela Hrvatske u svjetskom izvozu u petogodišnjem razdoblju od 2007. do 2012. za 24,7 posto. Komisija je kao plafon prihvatljivog pada udjela odredila šest posto. Vanjsku neravnotežu i slabiju konkurentnost Hrvatske signalizira i neto stanje međunarodnih ulaganja u odnosu na BDP od minus 89 posto. Komisija zabrinjavajućim smatra negativne vrijednosti veće od 35 posto BDP-a. Signal je moguće unutarnje neravnoteže pomična prosječna stopa nezaposlenosti u trogodišnjem razdoblju od 2010. do 2012. od 13,8 posto. U Bruxellesu zabrinjavajućima smatraju stope više od 10 posto. Vrijednosti ostalih pokazatelja Hrvatske, uključujući prosječni manjak u bilanci plaćanja po tekućem računu u razdoblju od 2010. do 2012. od 0,5 posto BDP-a, ne sugeriraju probleme s konkurentnošću ni unutarnje odnosno vanjske neravnoteže. Ispod je gornje dopuštene granice i dug opće države, od 56 posto BDP-a u 2012.

OPATIJA - Kriza se može prevladati samo ako nositelji ekonomske politike pokažu spremnost za to i uvaže mišljenje struke, rekao je danas na 21. tradicionalnom savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji izaslanik predsjednika RH Boris Cota. Napomenuo je da ni jedna zemlja nije postala bogata bez eksplicitne industrijske politike te je kazao da "politike koja bi značajnije u kratkom roku djelovala na izvoznu konkurentnost za sada nema". Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić naveo je da je Vlada u početku ove godine najavila izradu industrijske politike, koja bi promijenila strukturu proizvodnje i gospodarstva, ali da je još nema. Istaknuo je da MMF, o čijem se dolasku raspravlja, nije zadužen za razvoj neke zemlje nego za stabilnost financija. Navodeći da MMF zastupa smanjenje plaća i mirovina, Jurčić je ocijenio da je takva politika u suprotnosti s ekonomskom politikom koja bi zastupala rast. Smatra da treba stimulirati i povećati domaću potrošnja, što bi povećalo i proizvodnju. Protiv je monetizacije cesta, jer smatra da nije financijski opravdana. Jurčić smatra da je Hrvatska u gospodarskom smislu jedna od nesređenijih zemalja Europe, dodavši da ćemo gospodarstvo "srediti" sami ili da će to učiniti stranci, ali za svoju korist.

ZAGREB - Govoreći na savjetovanju ekonomista u Opatiji Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu rekao je da treba afirmirati referendum kao izravnu demokraciju jer da se referendumom mogu spriječiti loše ideje i planovi. Stoga predlaže da se u vezi s prodajom državne imovine raspiše referendum i da se građani izjasne jesu li za monetizaciju autocesta, prodaju HPB-a ili Croatia osiguranja. Lovrinović drži da bi se prodaja, tako i referendum, mogli izbjeći ako se promijeni model financiranja države, odnosno kad bi HNB kod sebe bankama omogućio financiranje po stopi od 0,5 posto. Banke bi potom državi plasirala kredite uz stopu od 1 posto i na tome bi se u godini uštedjelo više nego se sada nudi za prodaju državne banke, rekao je. Predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago smatra da treba razgovarati o tečaju kune i da treba postaviti jasne kriterije za investicije. Dodao je da je budućnost Hrvatske u izvozu i da na njegovoj afirmaciji treba raditi.

ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić potvrdio je danas da će se na ovotjednoj sjednici Vlade raspravljati o rebalansu ovogodišnjeg proračuna, kao i o prijedlogu proračuna za 2014. godinu. "Uži kabinet će raspravljati o rebalansu i idemo na Vladu, nemamo više vremena. I rebalans i novi proračun moraju ići u proceduru, krajnje je vrijeme", izjavio je Grčić odgovarajući na pitanja novinara nakon konferencije Hrvatske narodne banke "Švicarski model - hrvatske mogućnosti". Na upit donosi li rebalans proračuna za ovu godinu neke nove uštede, odnosno neke posve nove promjene, Grčić je kazao da će "ušteda biti, ali nečeg sasvim novog, za što već niste čuli, definitivno neće". Rebalans ovogodišnjeg proračuna već je u nekoliko navrata najavljivao ministar financija Slavko Linić, koji je kao glavne razloge rebalansa navodio sanaciju dugova zdravstva u iznosu od 3,3 milijarde kuna te određena prekoračenja za plaće u obrazovanju i policiji i više troškove za mirovine uslijed njihovog usklađenja.

ZAGREB - Politička, gospodarska i pravna stabilnost, izbalansiran proračun, fleksibilno tržište rada, učinkovitost administracije i visoko kvalitetan obrazovni sustav temelji su švicarskog uspjeha u privlačenju stranih ulaganja pa tako i uspjeha švicarskog gospodarstva, rekla je danas državna tajnica i direktorica švicarskog državnog tajništva za gospodarstvo Marie-Gabrille Ineichen-Fleisch na konferenciji Hrvatske narodne banke o investicijskoj politici "Švicarski model - hrvatske mogućnosti". Istaknula je da Švicarska godišnje privuče oko 580 milijardi švicarskih franaka izravnih stranih ulaganja, ali i da se u inozemstvo iz Švicarske godišnje ulaže višestruko više, što tu zemlju čini šestim izvoznikom kapitala na svijetu. Privačnom za strane investicije pokušava postati i Hrvatska, koja je na tom putu, kako je istaknuo potpredsjednik Vlade Branko Grčić, postigla određeni napredak. No, naglasio je Grčić, Hrvatska je u pet godina recesije izgubila čak 40 posto investicijskih aktivnosti, i to ponajprije u privatnom sektoru, u kojem se treba generirati rast. Ostaje je da se odredi odgovornost za nastanak barijera za strana ulaganja, jer one nastaju na lokalnoj i regionalnoj razini, a posljedice za to snosi država, rekao je Grčić.

KAŠTEL SUĆURAC - Na krovu Cemexove hale za sirovine rudnika Sv. Juraj u Kaštel Sućurcu danas je započela gradnja solarne elektrane Kozjak, snage 300 kilovata (kW), a investicija je vrijedna više od pet milijuna kuna. Gradnja te solarne elektrane trebala bi biti završena u iduća četiri mjeseca, proizvodit će oko 460 megavatsati električne energije godišnje, što je dovoljno za zadovoljavanje potreba približno 150 kućanstava, a isporuka u elektroenergetsku mrežu je već ugovorena s Hrvatskom elektroprivredom (HEP). Radi se o najvećoj sunčanoj elektrani s tankoslojnom tehnologijom u Hrvatskoj, rekao je Tonći Božić, predsjednik Uprave tvrtke Fotonapon s kojom Cemex surađuje na tom projektu. Po podacima iz popratnih materijala, predviđa se da će solarna elektrana Kozjak doprinijeti smanjenju emisija ugljičnog dioksida za oko 415 tisuća kilograma godišnje.

ZAGREB - Nastavlja se osjetan pad količina prikupljenog mlijeka u Hrvatskoj i pad proizvodnje mlijeka za piće pa je tako u rujnu ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka bila 13,6 posto manja nego u rujnu prošle godine, a proizvodnja mlijeka za piće na godišnjoj je razini pala za 37,8 posto, pokazuju zadnji podaci Državnog zavoda za statistiku. U Hrvatskoj je u rujnu ove godine prikupljeno 39.282 tone kravljeg mlijeka, što je 6.204 tona manje nego u rujnu prošle godine. Rujan je tako 16-ti mjesec za redom u kojem statistika bilježi pad otkupljenih količina mlijeka, a to je već 13 mjesec zaredom sa smanjenjem većim od 10 posto. Po podacima DZS-a, u rujnu je na godišnjoj razini osjetnije smanjena proizvodnja mlijeka za piće - proizvedno ga je 15.218 tona, što je 9.229 tona, ili 37,8 posto manje nego u rujnu prošle godine.

ZAGREB - Dionički indeksi Zagrebačke burze današnje su trgovanje završili u suprotnim smjerovima s blagim pomacima, Crobex je pao za laganih 0,07 posto na 1.740,44 boda, a Crobex10 je pak porastao za 0,06 posto, na 985,76 bodova. Redovni promet Burze iznosio je 7,6 milijuna kuna, a samo su dvije dionice imale promete veće od milijun kuna. Promet od 2,6 milijuna kuna ostvarila je danas dionica HT-a uz porast cijene za 0,89 posto, na 169,90 kuna. Dionica Đure Đaković Holdinga imala je promet od 1,2 milijuna kuna, a cijena joj je porasla za 7,74 posto, na 63,08 kuna. S porastom cijene od 11,11 posto, na 7.000 kuna, među trgovanijim dionicama izdvaja se danas povlaštena dionica Croatia osiguranja kojih je protrgovano za 203 tisuće kuna.

(Hina) xggoj yds

An unhandled error has occurred. Reload 🗙