ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić ponovio je danas u Hrvatskom saboru odlučnost Vlade da provede reforme i uvede reda u državu. Nikakve reforme niste provodili, Hrvatska je u krizi i uništena, ova Vlada će četiri godine potrošiti na reforme i dovođenje reda u državu, neovisno kako će proći na izborima, uzvratio je Linić HDZ-ovim zastupnicima koji su aktualnu vlast prozvali zbog nesposobnosti i krivih projekcija gospodarskog rasta. Dok god popravljam vašu štetu, vaše uništavanje hrvatske budućnosti, smatram da se mogu hvaliti (rezultatima), odgovorio je Linić HDZ-ovcima u saborskoj raspravi o prijedlogu rebalansa ovogodišnjega proračuna. Rebalansom proračuna Vlada predlaže smanjenje planiranih proračunskih prihoda za 2,9 milijardi kuna, na 110,25 milijardi, i povećanje rashoda za 3,2 milijardi kuna, na 126,8 milijardi kuna. Tako je i deficit uvećan za 6 milijardi kuna, odnosno s 10,24 na 16,3 milijarde kuna, što je udio u procijenjenom BDP-u od 4,8 posto. Smanjena je projekcija gospodarskog rasta na 0,2 posto, iako su projekcije nekih drugih institucija i nadalje negativne i govore o padu od 0,2 do 0,7 posto.
BUKUREŠT - Hrvatska se mora otvoriti kineskom kapitalu i poduzećima bez birokratskih barijera, ali što se velikih infrastrukturnih projekata tiče mi se moramo više fokusirati na strukturne fondove Europske unije nego na kredite, izjavio je u utorak u Bukureštu premijer Zoran Milanović nakon summita premijera srednje i istočne Europe (CEE) i Kine. "Kineskom kapitalu i poduzećima moramo otvoriti prostor da rade bez birokratskih barijera, no infrastrukturne projekte poput željezničke pruge Rijeka-Botovo pokrit ćemo europskim razvojnim fondovima jer je taj novac besplatan i na to se moramo fokusirati", kazao je Milanović, ocijenivši da je RH napravila bolji 'deal' od Srbije i Mađarske koje će zajedničku prugu graditi iz kredita. "Postotak realizacije europskih fondova je za mene možda i glavna mjera vrijednosti", dodao je šef hrvatske vlade, istaknuvši da spomenuti projekt izgradnje željezničke pruge vrijedi nekoliko milijardi dolara u duljem vremenskom razdoblju.
ZAGREB - Veća sigurnost i pojednostavljivanje poreznih sustava pozitivno bi se odrazili na konkurentnost europskih gospodarstava, pokazuje istraživanje revizorsko-konzultantske tvrtke Deloitte u sklopu kojeg je čak 72 posto ispitanika iz Hrvatske navelo da u našoj zemlji postoji visok stupanj porezne nesigurnosti. Prema mišljenju ispitanika, glavni izvor porezne nesigurnosti u Hrvatskoj su česte i retroaktivne izmjene poreznih zakona, kao i nejasna i neujednačena primjena i tumačenja poreznih odredbi, rekao je na današnjem predstavljanju rezultata tog istraživanja partner u Odjelu poreznog savjetovanja Deloittea Dražen Nimčević. Usprkos tome, gotovo 78 posto ispitanih u Hrvatskoj svoje je odnose s poreznim vlastima ocijenilo dobrima, a polovica ih drži da su ti odnosi ove godine čak i bolji nego lani, unatoč pojačanim naporima Porezne uprave oko naplate poreza. Hrvatski ispitanici najveći prigovor imaju na česte promjene poreznih propisa, njih 55,6 posto, dok ih 22,2 posto dodatni teret vide u strožem nadzoru poreznih vlasti.
ZAGREB - Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja pokrenula je postupak ocjene dopuštenosti koncentracije Agrokora i Mercatora na drugoj razini, što podrazumijeva i dubinsku pravnu i ekonomsku analizu učinaka te koncentracije, a produljila je i rok za donošenje odluke o koncentraciji Tiska i iNovina i to za tri mjeseca, izvijestili su danas iz Agencije. Iz Agencije podsjećaju da su potpunu prijavu koncentracije Agrokora i Mercatora zaprimili 28. listopada, nakon čega je objavljen javni poziv svim zainteresiranima da AZTN-u dostave mišljenja i primjedbe na provedbu te koncentracije. Provedba koncentracije bi mogla imati značajan učinak na tržišno natjecanje na mjerodavnim tržištima, osobito zato što se njome stvara novi ili jača postojeći vladajući položaj sudionika, pa je nije moguće odobriti bez strukturnih i drugih odgovarajućih mjera i uvjeta dostatnih za otklanjanje negativnih učinaka, navode iz Agencije. Agencije je donijela odluku i o produženju roka za donošenje rješenja u postupku ocjene koncentracije Tiska i iNovina na drugoj razini. Rok je produžen za tri mjeseca, a počinje teći od 2. prosinca 2013.
ZAGREB - Hrvatska ima potencijala za razvoj ekološke poljoprivrede, a zadnjih godina primjetan je trend porasta broja proizvođača i površina sa ekološkim poljoprivrednim proizvodima, istaknuto je danas na konferenciji "Ekološka poljoprivreda - izazovi i prilike" u organizaciji Klastera ekološke poljoprivrede. U Hrvatskoj je u 2012. bilo 31.903 hektara pod ekološkom poljoprivredom, a tom se proizvodnjom bavi 1.528 proizvođača, dok ih je u 2011. bilo 1.494, navela je voditeljica Odjela za ekološku i integriranu poljoprivredu pri Ministarstvu poljoprivrede Darija Muslin. Udio ekološke poljoprivrede u ukupnoj poljoprivredi u Hrvatskoj iznosi 2,45 posto. U strukturi ekološke poljoprivrede najveći dio površina odnosi se na oranice 17.815 hektara, zatim na pašnjake 7.634 hektara, voćnjake 2.850 te aromatično i ljekovito bilje 1.159 hektara. Muslin je kazala i kako je osnovni cilj Akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede za razdoblje od 2011. do 2016. povećanje površina i udjela na 8 posto.
ZAGREB - Smanjenje emisije ugljikova dioksida ne mora imati samo razvojno ograničavajući učinak već može poslužiti kao instrument razvoja i zapošljavanja, ocijenjeno je na forumu "Dani energije u Hrvatskoj" u organizaciji Hrvatskog energetskog društva (HED). Obveze koje je Hrvatska prihvatila kao članica EU u pogledu smanjenja emisije CO2 zapravo su prilika Hrvatskoj za tehnološki razvoj i iskorak, smatra predsjednik HED-a Goran Granić. Predlaže da Hrvatska pokuša ostvariti cilj EU da do 2050. godine smanji emisiju CO2 do 80 posto ukupno te do 95 posto u proizvodnji električne energije, uvođenjem poreza ili naknade na CO2. Tu bi naknadu ili porez plaćao krajnji korisnik koji određeni tip energije koristi ili je transformira u drugi oblik energije. Visina poreza ili naknade trebala bi, po zamisli Granića i njegovih suradnika, biti stimulativna tako da se više isplati mijenjati tehnologiju ili ugrađivati uređaje za smanjenje emisija CO2 nego koristiti postojeće tehnologije. Tako prikupljenim sredstvima financirali bi se projekti smanjenja emisija CO2 kao i oni s područja energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora.
ZAGREB - Novi sustav signalno-sigurnosnih uređaja na zagrebačkom Glavnom kolodvoru uz veću sigurnost putnike, bolji nadzor i protočnost prometa omogućit će za otprilike 15 dana s novim voznim redom i povećanje brzine prolaska vlakova kroz taj kolodvor i Zagreb sa sadašnjih oko 60 kilometara na sat do u konačnici na oko 160 kilometara na sat. Najavio je to danas predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić prilikom obilaska novog prometnog ureda u kojem se nalazi novi sustav na Glavnom kolodvoru u Zagrebu čija je vrijednost 11,4 milijuna eura, od čega je 85 posto sufinancirano iz EU pretpristupnog fonda IPA. Na novom se sustavu radilo od sredine 2011. do ožujka ove godine kada su njegovi unutarnji te vanjski signalno-sigurnosni uređaji pušteni u rad kao i novi prometni ured, što je uz predstavnike HŽI-ja i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU u sklopu svog prvog posjeta Hrvatskoj danas obišla i direktorica Opće uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije Vittoria Aliatta-Di Villafranca.
ZAGREB - Rumunjski turistički film "Zagreb, a city-break" osvojio je prvo mjesto u kategoriji TV reportaže na netom završenom Međunarodnom festivalu turističkog filma u glavnom gradu Azerbajdžana Bakuu, izvijestili su danas iz Turističke zajednice grada Zagreba koja je nagrađenoj rumunjskoj TV ekipi organizirala studijski boravak u Zagrebu. Riječ je o rumunjskoj TV ekipi kanala Travel Mix koja je u srpnju prošle godine boravila u Zagrebu i tom prilikom snimala sve najbitnije lokacije i atrakcije Zagreba i okolice. Iz toga je nastao film u trajanju od 42 minute koji je sinkroniziran i na engleski jezik i koji je osvojio spomenutu nagradu na festivalu u Bakuu.
ZAGREB - Ponajviše zahvaljujući dionici HT-a, obujam trgovanja na Zagrebačkoj burzi danas je znatno porastao, no Crobexi su prekinuli svoj višednevni blagi uspon, te su u korekciji za otprilike 0,4 posto. Crobex indeks bio je oko podneva u minusu 0,44 posto, na 1.768 bodova, prekinuvši tako 8-dnevni pozitivni niz, tijekom kojeg je ojačao 2 posto. Istodobno, Crobex10 spustio se 0,49 posto, na 998 bodova, prekinuvši 5-dnevni niz tijekom kojeg je porastao 1,82 posto. Redovni promet dionicama znatno je porastao u odnosu na jučer, za otprilike 13 milijuna kuna, dosegnuvši oko podneva 14,8 milijuna. Za skok prometa najzaslužnija je dionica HT-a s prometom od 7,52 milijuna kuna. Pritom joj je cijena pala 1,19 posto, na 172 kune. Milijunski prometi ostvareni su do podneva s još tri dionice - povlaštenom dionicom Adrisa, čija je cijena pala 1,37 posto, potom Podravke, s padom cijene za 0,67 posto, te Zagrebačke banke, čija je cijena porasla 0,71 posto. Među likvidnijim izdanjima, po skoku cijene za 10,39 posto, ističe se dionica Varteksa, a po padu dionica Diokija s padom za 11,13 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na jučerašnju tečajnicu, ojačala prema euru za 0,05 posto, a ojačala je i prema ostalim važnijim valutama. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,640674 kune. Kuna je ojačala i prema drugim važnijim valutama - švicarskom franku za 0,18 posto, američkom dolaru 0,35 posto i britanskoj funti 0,36 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke iznosi 6,203356 kuna, dolara 5,638458 kuna, a funte 9,126462 kune.