ZAGREB - Naftni će derivati od ponoći poskupjeti od 8 do 24 lipe po litri, pokazuju podaci Ministarstva gospodarstva koje je danas objavilo najviše razine maloprodajnih cijena naftnih derivata u razdoblju od 26. studenog do 9. prosinca. Po podacima Ministarstva, naftne će kompanije u iduća dva tjedna moći imati najvišu cijenu eurosupera BS 95 od 10,21 kunu po litri, što je 21 lipu više od dosadašnjih 10,00 kuna. Za 23, odnosno 24 lipe po litri poskupjet će eurosuperi 98 i 100, pa će se eurosuper BS 98 od ponoći prodavati po 10,52 kune (do sada 10,29 kuna), a eurosuper BS 100 stajat će 10,72 kune (do sada 10,48 kuna). Nova najviša cijena eurodizela BS od sutra će biti 9,73 kune, ili 11 lipa više od dosadašnjih 9,62 kune. Za 11 lipa po litri poskupjet će i plavi dizel, odnosno plinsko ulje obojano plavom bojom kojemu je nova cijena 6,21 kunu (do sada 6,10 kuna), dok će cijena loživog ulja porasti za 8 lipa i litra će stajati 6,66 kuna (do sada 6,58 kuna).
ZAGREB - Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić ustvrdio je danas da će u idućoj godini biti više novca za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja nego u ovoj godini, kada su sva sredstva potrošena do početka studenoga, te da se od 1. siječnja 2014. godine nastavlja s financiranjem u sklopu tih mjera. Ovogodišnja proračunska sredstva za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja, više od 520 milijuna kuna, ugovorena su do 5. studenog, ali je Hrvatski zavod za zapošljavanja (HZZ) nastavio zaprimati zahtjeve za sredstva predviđena tim mjerama, čije će se ugovaranje i financiranje izvršiti u slijedećoj proračunskoj godini. Odgovarajući nakon predstavljanja operativnih programa za razdoblje od 2007. do 2013. na novinarski upit hoće li u 2014. biti dovoljno sredstava za mjere aktivne politike zapošljavanja, Mrsić je odgovorio da će novca biti. Očekuje da će tim mjerama biti obuhvaćeno i više nezaposlenih građana s obzirom da Hrvatskoj stižu i sredstva iz Europskog socijalnog fonda te Garancije za mlade.
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić istaknuo je danas da nema bojazni da će Hrvatska biti neto uplatitelj u proračun Europske unije, s obzirom da smo već ove godine 'u plusu' za oko 6 milijuna eura, što će se od iduće godine višestruko uvećati. Grčić je to izjavio na predstavljanju Operativnih programa za korištenje sredstava iz EU fondova za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Upitan nakon predstavljanja da obrazloži tu izjavu, rekao je da uplata Hrvatske u EU proračun za drugu polovicu ove godine iznosi otprilike 240 milijuna eura, a istodobno bi sve uplate iz EU Hrvatskoj trebale iznositi oko 6 milijuna eura više od tih 240 milijuna eura. Riječ je o uplatama iz EU-a temeljem aktivnih projekata financiranih iz pretpristupnog programa IPA, plus tzv. cash flow od 75 milijuna eura koji ćemo direktno dobiti kao potporu hrvatskom proračunu, potom 40 milijuna eura iz fonda koji služi pripremi Hrvatske za ulazak u Schengen (tzv. Schengen facility) koji će biti uplaćeni u ovoj godini te uplatama temeljem projekata u drugoj polovici 2013.
ZAGREB - U cilju informiranja javnosti o prioritetima koje je Hrvatska ulaskom u Europsku uniju odlučila financirati kroz strukturne fondove i Kohezijski fond EU, danas se u zagrebačkom hotelu Westin održava predstavljanje operativnih programa Promet, Zaštita okoliša, Regionalna konkurentnost i Razvoj ljudskih potencijala, kao i već aktivnih projekata financiranih u okviru pojedinog operativnog programa, a predstavljanje je u poslijepodnevnim satima otvoreno za sve zainteresirane građane. Otvarajući službeni dio manifestacije, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić podsjetio je da su ovi operativni programi temelj za korištenje 450 milijuna eura 'rezerviranih' za Hrvatsku u programskom razdoblju od 2007. do 2013. Ova četiri operativna programa Europska je komisija prihvatila u rujnu i listopadu ove godine, čime su se sada stekli uvjeti za raspisivanje natječaja. No, istaknuo je Grčić, to je samo uvod u ključnu fazu početka korištenja sredstava iz strukturnih i Kohezijskog fonda iz kojih je za Hrvatsku u idućem programskom razdoblju (2014. do 2020.) predviđeno ukupno 8,3 milijarde eura, tj. više od milijardu eura godišnje. Kako bi se krenulo u to preostaje dovršetak akreditacije hrvatskih institucija koje sudjeluju u sustavu korištenja EU fondova, što je u završnoj fazi. Akreditacija institucija je preduvjet i da Hrvatska dobije i 150 milijuna eura predfinanciranja za projekte započete u ovoj godini.
VARAŽDIN - Varaždinska tekstilna tvrtka Varteks postigla je dogovor sa svim razlučnim vjerovnicima, čime je prihvaćen Sporazum o uređenju međusobnih odnosa i dodatno financiranje tvrtke, izvijestio je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik Uprave Varteka Zoran Koščec. Potpisivanje tog sporazuma znači i konačno dobivanje kredita u iznosu od 10 milijuna eura, istaknuo je. Prema najavama, potpisivanje ugovora o kreditu i transakcija sredstava očekuje se u idućih nekoliko dana. Tim će se novcem isplatiti zaostale dvije plaće zaposlenicima, podmiriti preostale obveze vezane uz otpremnine, dok će se ostali dio iskoristiti za stabilizaciju i razvoj proizvodnje te podizanje njene efikasnosti, objasnio je Koščec. Varteks će dobiti kredit od Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i Zagrebačke banke, od svake po pet milijuna eura. Prema planu predstečajne nagodbe, restrukturiranje tvrtke predviđa i otpuštanje dijela zaposlenika, kojih je u ovom trenutku nešto manje od dvije tisuće. Koliko će njih dobiti otkaz, Koščec nije želio odgovoriti, kao ni na pitanje o uvjetima dobivene kreditne linije.
LJUBLJANA - Nuklearna elektrana Krško (NEK) noćas je ponovno priključena na elektroenergetsku mrežu, a nakon što je u subotu automatski zaustavljena zbog neodgovarajućeg djelovanja novog sustava za mjerenje temperature reaktorskog hladila, priopćeno je jutros iz nuklearke. Nuklearka je na mrežu ponovno priključena noćas u 2 sata, trenutno radi 35-postotnom snagom i postupno diže opterećenje te će, kako se predviđa svoj puni kapacitet postići u sljedećih nekoliko dana. Nuklearka je nakon redovnog remonta u utorak, 19. studenoga, bila priključena na elektroenergetsku mrežu i stabilizirana, no zaustavljena je u subotu, 23. studenoga, kada je zaštitu rektora aktivirao neodgovarajući rad novog mjernog sustava temperature reaktorskog hladila. Tijekom kratkotrajne zaustave obavljena je temeljita dijatnostika i potrebne korektivne mjere na elementima upravljanja (relejima), ističu iz nuklearke.
ZAGREB - Uz skromnu likvidnost, na Zagrebačkoj burzi oko podneva je Crobex indeks bio u blagom plusu, a najviše se trgovalo dionicama Diokija i Belja, dok investitori čekaju nove smjernice iz poslovnog sektora. Crobex indeks bio je oko podneva u blagom plusu, od 0,02 posto, na 1.772 boda. Istodobno, Crobex10 bio je u minusu 0,28 posto, na 998 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 2 milijuna kuna, te je bio otprilike 1,2 milijuna manje nego u petak oko podneva. Dionica Diokija bila je do podneva nalikvidnija, s 520.000 kuna prometa. Cijena joj je ojačala 5,69 posto, na 14,68 kuna. Po likvidnosti slijedi dionica Belja, sa 309.000 kuna prometa. Cijena joj je porasla 4,44 posto, na 53,66 kuna. Najveća dobitnica dionica je Saponije - cijena joj je skočila 10,42 posto, na 265 kuna, a dosad je njome ostvareno i 143.000 kune prometa. Među likvidnijim izdanjima, po gubitku se izdvaja dionica Ingre, čija je cijena pala 2,5 posto, na 3,11 kuna. Cijena dionice HT-a stagnira na 173.47 kuna, uz promet od gotovo 200.000 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na tečajnicu od petka, ojačala prema euru za 0,06 posto, a ojačala je i prema ostalim važnijim valutama. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,644928 kuna. Na vrijednosti su prema kuni izgubile danas i ostale promatrane inozemne valute, švicarski je franak oslabio za 0,02 posto, američki dolar 0,04 posto, a britanska funta 0,08 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,214883 kune, dolara 5,658299 kuna, a funte 9,159990 kuna.