ZAGREB - Hrvatski sabor danas je jednoglasno, sa 101 zastupničkim glasom izmijenio Zakon o potrošačkom kreditiranju, kolokvijalno zvan 'zakon o švicarcima' slijedom čega bi od početka iduće godine za stambene kredite u švicarskim francima vrijedila niža kamata od 3,23 posto. Zamjenik ministra financija Boris Lalovac rekao je da je Hrvatska narodna banka (HNB) utvrdila prosječnu ponderiranu kamatnu stopu u 13-godišnjem razdoblju od 2000. do 2013. na stambene kredite vezane uz švicarski franak (4,62 posto) . Kad se ta kamata umanji za 30 posto, dolazi se do kamate od 3,23 posto. Takav iznos kamate vrijedio bi dok vrijede izvanredne okolnosti aprecijacije tečaja veće od 20 posto, rekao je Lalovac. Naglasio je i kako se troškovi novog izračuna ne smiju prebaciti na korisnike kredita.
ZAGREB - Sabor je danas izmijenio Zakon o javnoj nabavi, čime je prag tzv. bagatelne nabave sa sadašnjih 70.000 povećan na 200.000 kuna za nabavu roba i usluga te 500.000 kuna za nabavu radova. Iako su zastupnici vladajuće koalicije na sjednicama radnih tijela bili protiv takvog povećanja praga, danas su se izjasnili protiv prijedloga matičnog Odbora za gospodarstvo da se zakon ne donosi po hitnom postupku, nego da se o njemu provede još jedno čitanje. Sabor je donio i novi Zakon o obrtu kojim je uz ostalo doprinos za Hrvatsku obrtničku komoru ograničen na dva posto osobnog odbitka po porezu na dohodak, odnosno najviše 44 kune.
ZAGREB - Hrvatska obrtnička komora (HOK) smatra kako novi Zakon o obrtu, koji je danas većinom glasova usvojen u Saboru, ne rješava ključna obrtnička pitanja, već će naprotiv voditi daljnjem zatvaranju obrta i radnih mjesta u obrtništvu. Ovakvim Zakonom o obrtu nisu riješeni glavni problemi obrtništva niti su postignuti traženi ciljevi, a to je izjednačavanje prava obrtnika s drugim poduzetnicima u ovo krizno vrijeme te poboljšavanje uvjeta poslovanja obrtnika, ističu iz te komore navodeći kako niti jedna primjedba HOK-a nije prihvaćena. Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec kaže kako je "ovo tužan dan za hrvatsko obrtništvo". Smatra kako će s ovakvim zakonskim rješenjem obrtnici izgubiti snažnu potpornu instituciju koja je zastupala njihove interese.
ZAGREB - Sudsko vijeće Županijskog suda u Velikoj Gorici donijelo je danas privremenu mjeru kojom se zabranjuje štrajk u Zračnoj luci Zagreb (ZLZ), tako da će štrajk koji je jučer u 10 sati započela koordinacija četiriju sindikata ZLZ-a odmah završiti, a zračna luka će uskoro normalno proraditi. Nakon odluke Županijskog suda, predsjednik Uprave ZLZ-a Miroslav Drljača izjavio je novinarima da se pristupa pripremama za normalno prometovanje, a otvaranje zračne luke očekuje se u najskorije vrijeme. Drljača je istaknuo kako to ne znači prestanak rada na zaštiti prava radnika u procesu preuzimanja od francuskog koncesionara. Član Uprave Tonči Peović potvrdio je da su u kontaktu sa zrakoplovnim kompanijama, kako bi se letovi u što skorije vrijeme ponovno preusmjerili u ZLZ. Koordinacija sindikata održala je konferenciju za novinare na kojoj je najavila da će poštivati privremnu mjeru Županijskog suda u Velikoj Gorici o prekidu štrajka u ZLZ-u.
BRUXELLES - Hrvatska na kasni ni u jednom segmentu izrade strategija i operativnih programa koji su potrebni za povlačenje sredstava iz kohezijske politike EU-a, izjavio je u petak u Bruxellesu potpredsjednik vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić. "Hrvatska ne kasni ni u jednom dijelu programiranja", rekao je Grčić nakon razgovora s povjerenikom za regionalnu politiku Johannesom Hahnom. Sada su stvoreni uvjeti za povlačenje europskih sredstava od početka sljedeće godine nakon što je Europski parlament u srijedu izglasao zakonodavni paket koji potreban za provedbu kohezijske politike za razdoblje 2014-2020. u kojem Hrvatska može računati na 8,03 milijarde eura iz Kohezijskog i strukturnih fondova. Grčić je rekao da se već u ovom trenutku u Hrvatskoj izvode projekti u vrijednosti 250 milijuna eura, a u pripremi su projekti, koji su potpuno spremni za natječaje u vrijednosti od 480 milijuna eura. "To je preko 700 milijuna eura i to jamči da dobar start u apsorpciji sredstava kako onih iz pretpristupnih instrumenta tako i onih iz strukturnih fondova", rekao je Grčić.
SLAVONSKI BROD - Centar za biotehnološka istraživanja i razvoj otvoren je danas na prostoru srednje škole Matija Antun Reljković u Slavonskom Brodu u kojoj se obrazuju učenici za poljoprivredna zvanja. Centar, vrijedan 1,5 milijuna eura, sufinanciran od Europske unije, otvorili su ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina i Danijel Marušić, župan Brodsko-posavske županije. Uz srednju školu M. A. Reljković na projektu su kao partneri radili CTR-Razvojna agencija Brodsko-posavske županije, zagrebački Agronomski fakultet i Poljoprivredno savjetodavna služba. Centar će, kako je istaknuto, osigurati potporu velikom broju malih i srednjih poduzetnika koji posluju u poljoprivredi. Ciljevi Centra su postati vodeća tvrtka za proizvodnju visokokvalitetnih presadnica modernim tehnologijama, unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju u regiji, razviti savjetodavnu komponentu poslovanja kroz pružanje savjetodavnih i edukativnih usluga te stvoriti nove poslovne prilike poduzetnicima u poljoprivredi.
ZAGREB/DUBROVNIK - Dubrovnik je četvrti najljepši europski grad u izboru čitatelja američkog magazina USA Today i portala 10Best.com, objavili su danas iz Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) i dubrovačke Turističke zajednice. Ispred Dubrovnika su Riga (Latvija), Bergen (Norveška) i Innsbruck (Austrija), a slijede ga Chester (Engleska), Prag (Češka), Budimpešta (Mađarska), Santorini (Grčka), Venecija (Italija) i Bruges (Belgija). Rezultati natječaja za ''Najljepši europski grad'' jučer su objavljeni na web stanici portala 10Best, a bit će objavljeni i u današnjem tiskanom i online izdanju časopisa USA Today. Iz HTZ-a ističu kako je tim izborom Hrvatska još jednom potvrdila svoje pozicioniranje u svijetu dokazavši tako da je turistička 2013. bila doista uspješna turistička godina.
ZAGREB - Vrijednost glavnih dioničkih indeksa Zagrebačke burze danas je blago porasla, za po 0,03 posto, pa je Crobex trgovanje završio na 1.772,37 bodova, a Crobex10 na 1.001,62 boda. Redovni promet Burze iznosio je 8,9 milijuna kuna, a milijunski su promet imale tri dionice. Promet dionicom HT-a iznosio je više od 1,6 milijuna kuna, uz pad cijene za 0,28 posto, na 174,50 kuna. Povlaštenim dionicama Adris grupe danas se trgovalo za 1,4 milijuna kuna, uz rast cijene od 0,36 posto, na 269,98 kuna. Po prometu slijede dionice Diokija s 1,3 milijuna kuna i rastom cijene od 12,09 posto, na 14,19 kuna. Dionicama Ericssona Nikole Tesle ostvaren je promet od 840,3 tisuće kuna, a cijena im je povećana za 1,08 posto, na 1.410 kuna. Više od pola milijuna kuna prometa imale su danas redovne dionice Adris grupe (576 tisuća kuna) i dionice Jadroplova (566,4 tisuće kuna). Pritom je dionici Adrisa cijena smanjenja za 0,68 posto, na 288 kuna, a dionici Jadroplova povećana za 1,50 posto, na 79,99 kuna.