ZAGREB - Novo izdanje državnih obveznica, u iznosu od 1,75 milijardi dolara, predstavlja predfinanciranje za iduću godinu, jer je Vlada procijenila da je do kraja ove godine povoljnije razdoblje za zaduživanje nego što će biti kasnije, kazao je danas zamjenik ministra financija Boris Lalovac za Hrvatski radio. Hrvatska je jučer izdala 10-godišnje obveznice u iznosu od 1,75 milijardi dolara, uz prinos od 6,2 posto. Lalovac je rekao da to zaduživanje nije za pokrivanje rashoda ove godine, već je riječ o predfinanciranju za iduću godinu, jer je Vlada procijenila da je razdoblje do Nove godine povoljnije za zaduživanje zbog popustljive monetarne politike američke središnje banke. Iduće se godine očekuje smanjenje poticaja američkog Feda zbog čega bi kamate i prinosi na svjetskim financijskim tržištima mogli porasti. Ovo je zaduživanje napravljeno bez road showa, s partnerima koji prate Hrvatsku već duži niz godina prilikom izdavanja obveznica, ovoga puta na američkom tržištu. Iskoristili smo u ovom razdoblju mogućnost za zaduživanje, a vjerojatno iduće godine slijedi road show, kao i inače svake godine, rekao je. O prinosu kaže da je nešto niži od očekivanog, no napomenuo je i da je u uvjetima kada nema gospodarskog rasta riječ o vrlo visokom prinosu, koji opterećuje državni proračun.
ZAGREB - Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić rekao je danas u Hrvatskom saboru da novi Zakon o mirovinskom osiguranju treba uspostaviti održiv mirovinski sustav te u otežanim gospodarskim uvjetima i uz nepovoljna demografska kretanja trasirati razvoj mirovinskog sustava u sljedećih 20 do 50 godina. Predstavljajući zastupnicima prijedlog zakona koji predviđa od 2031. povećanje životne dobi za umirovljenje, rekao je kako je u zakonu sublimirano sve što se događalo proteklih godina te su trasirani smjerovi u kojima bi se mirovinski sustav trebao razvijati. Hrvatska za normalno fukcioniranje treba oko dva milijuna zaposlenih građana, no zaposlen je 1,4 milijun, odnosno 52 posto od ukupnog radnog stanovništva. Moramo na tržištu rada otvoriti mogućnosti da dođemo do tih dva milijuna koji osiguravaju stabilnost mirovinskog sustava, naglasio je. Predloženi bi zakon, kazao je, trebao osigurati solidarnost i pravednost, a mirovine bi trebale biti primjerene za održavanje životnog standarda. Cilj je, naglasio je, osigurati i zdrave javne financije te povećati sigurnost kapitaliziranih i privatnih mirovinskih osiguranja.
ZAGREB - Predstavnici međunarodnog investicijskog fonda sa sjedištem u Londonu, koji ovih dana obilaze pogone Dina Petrokemije i Diokija, trebali bi se hrvatskoj javnosti predstaviti idući tjedan na konferenciji za novinare, rekao je za Hinu stečajni upravitelj Diokija Mladen Janiška. Za idući tjedan očekuje i ponudu toga investitora za ulazak u Dioki i Dinu, a zasad, kako tvrdi, raspolaže samo s njegovim pismom namjere. Kaže kako je prerano otkriti o kojem se investitoru radi, navodeći tek ako je riječ o međunarodnom investicijskom fondu sa sjedišten u Londonu s ulagačkim referencama u petrokemijski biznis i vlastitom sirovinskom bazom. "Oni rade studiozno, polako i zahtijevaju diskreciju", kaže Janiška, koji je i od Crodux plina koji je dosad figurirao kao mogući ulagač u Dinu i Dioki, tražio da se izjasni je li i dalje zainteresiran. Dodaje da je za ishod cijelog slučaja od izuzetne važnosti pravni status Dine, za koju su vjerovnici prihvatili predstečajnu nagodbu, no čeka se odluka Visokog trgovačkog suda o žalbi Zagrebačke banke na tu nagodbu. Nad Diokijem je, pak, pokrenut stečaj jer predstečajna nagodba nije uspjela.
ZAGREB - Nova riječna luka u Sisku trebala bi po završetku izgradnje dostići godišnji kapacitet od najmanje 600 tisuća tona pretovarene robe, rečeno je na današnjoj svečanosti u povodu završetka projekta izrade Master plana nove Luke Sisak na kojem je predstavljeno idejno rješenje infrastrukture sisačke luke. Prema tom rješenju, 600 tisuća tona robe godišnje odnosi se na "niski scenarij", dok "glavni" predviđa 1,1 milijun tona, a "visoki" dva milijuna tona. Predviđena je gradnja dvaju bazena - zapadnoga za rasuti teret i drugu robu te jugoistočnog za opasni tekući teret. Do 2020. godine planira se gradnja dvaju vezova za suhi teret, pet godina kasnije luka bi trebala imati četiri veza za suhi teret, a 2035. godine i dva veza za tekući teret. Ukupni nominalni operativni troškovi izgradnje do 2035. godine procjenjuju se na 147 milijuna eura. Projekt Master plana nove Luke Sisak proveden je u okviru Operativnog programa promet 2007 - 2013, a vrijedan je 1,5 milijuna kuna, od čega je 85 posto financirano sredstvima Europske unije.
ZAGREB/BRUXELLES - Hrvatska je u srijedu uspješno završila pregovore o pristupanju Europskom gospodarskom prostoru (EEA), a na raspolaganju će joj do 30. travnja 2014. biti ukupno 9,6 milijuna eura, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Pregovori su zaključeni na današnjem sastanku u Bruxellesu. Pristupanje RH EEA obaveza je proizašla iz Ugovora o pristupanju čime je Hrvatskoj omogućeno da, između ostalog, postane korisnicom financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora, kao i norveškog financijskog mehanizma. Cilj sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru je stvaranje jedinstvenog tržišta na kojem bi se primjenjivale tzv. četiri slobode - sloboda kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala. Stranke tog sporazuma su sve države članice Europske unije te Kraljevina Norveška, Republika Island i Kneževina Lihtenštajn, kao članice Europskog udruženja slobodne trgovine.
ZAGREB - Tradicionalni, 26. kongres ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore (HOK) u Puli će od 24. do 26. studenog okupiti oko 600 sudionika koji će razmotriti aktualne teme u sektoru, među kojima posebno promjene koje je u poslovanju donio ulazak Hrvatske u EU te najavljeno povećanje stope PDV-a za ugostiteljske usluge na 13 posto i drugih ulaznih troškova. Najavljujući taj skup na današnjoj konferenciji za medije u sjedištu HOK-a njezin potpredsjednik Stjepan Knežević istaknuo je kako se i od ovog kongresa očekuje da ispuni očekivanja više od 15 tisuća ugostitelja-obrtnika kao i da zaključci koje će donijeti za poboljšanje poslovanja ugostitelja nađu svoj put do državnih i drugih dužnosnika. Predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a Ante Mihić istaknuo je da će se kongres osim PDV-om baviti i problematikom radne snage, povremenim i privremenim zapošljavanjem, produljenjem turističke sezone i drugim temama koje zanimaju, a neke od njih i opterećuju sektor.
ZAGREB - Zapošljavanje putem obiteljskih ili prijateljskih 'veza' u Hrvatskoj je gotovo uobičajena pojava, pokazalo je istraživanje portala posao.hr na temu "Nepotizam i dobivanje posla" u kojem je 88,2 posto ispitanika izjavilo kako je svjedočilo nepotizmu prilikom zapošljavanja drugih osoba. Istraživanje je provedeno u listopadu na stranicama portala i u njemu je sudjelovalo 1.443 ispitanika, ponajviše žena (65,3 posto), a najčešća dobna skupina bila je od 25 do 44 godina (83,1 posto). Gotovo jedna trećina ispitanika, odnosno njih 30,2 posto, izjavila je kako je trenutni posao dobila uz pomoć 'veze' ili poznanstva, a 11,4 posto je na taj način zaposleno na bivšem radnom mjestu. Više od polovine ispitanika (58,4 posto) istaklo je kako se nikad nije zaposlilo putem veze ili poznanstva. Među ispitanicima provedenog istraživanja uvriježeno je mišljenje da se poslovi u Hrvatskoj najčešće dobivaju putem veze (74,8 posto). Samo 1,5 posto ispitanika smatra da se poslovi u Hrvatskoj dobivaju uobičajenim načinom javljanja na natječaje, a 23,7 posto misli kako se poslovi podjednako dobivaju i putem veza i putem natječaja.
ZAGREB - Uz znatno veći promet nego dan ranije, na Zagrebačkoj burzi Crobexi danas stagniraju, pri čemu je i dalje u fokusu investitora dionica Diokija, a znatan promet ostvaren je i dionicom Zagrebačke banke. Crobex indeks bio je oko podneva u minusu 0,07 posto, na 1.757 bodova, dok je Crobex10 bio u plusu 0,05 posto, na 994 boda. Redovni promet dionicama iznosio je gotovo 6 milijuna kuna, što je otprilike 3 milijuna više nego jučer u to doba. Najlikvidnija je i danas dionica Diokija, s 2,09 milijuna kuna prometa. Oko podne cijena joj iznosila 14,24 kune, što je gotovo 15 posto više nego jučer. Investitori su vjerojatno ohrabreni špekulacijama o interesu inozemnog ulagača. Milijunski promet ostvaren je i dionicom Zagrebačke banke, kojoj je cijena u blagom minusu, za 0,12 posto, na 25,4 kune. Promete iznad 500.000 kuna do podneva su ostvarile i dionice Ericssona Nikole Tesle, čija je cijena ojačala 0,64 posto, na 1.939 kuna, te HT-a, čija je cijena porasla 0,8 posto, na 173,17 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju tečajnicu, oslabila prema većini inozemnih valuta, osim u odnosu na američki dolar. Prema euru je kuna na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, oslabila za 0,11 posto pa je srednji tečaj eura povećan na 7,638334 kune. Kuna je oslabila i prema švicarskom franku, za 0,25 posto, kao i prema britanskoj funti, za 0,26 posto. Danas utvrđeni srednji tečaj franka tako iznosi 6,201960 kuna, a funte 9,122577 kuna. Istodobno je prema američkom dolaru kuna ojačala za 0,13 posto te je srednji tečaj američke valute snižen na 5,647149 kuna.