Time je ta međunarodna organizacija izravno pozvala ECB da kvantitativnim ublažavanjem monetarne politike otkloni opasnost deflacije, ističe Reuters.
Inflacija u 17-članoj eurozoni pala je u listopadu na najnižu razinu u gotovo četiri godine dok se gospodarstvo nastoji oporaviti od najduže recesije u svojoj povijesti.
Unatoč neočekivanom ECB-ovom sniženju ključnih kamatnih stopa OECD je najnovijim prognozama upozorio da središnja monetarna institucija eurozone mora poduzeti hrabrije mjere u uvjetima velike nezaposlenosti i teško dostupnih kredita.
"Rizici deflacije možda polako jačaju", kazao je za Reuters glavni ekonomist OECD-a Pier Carlo Padoan. "ECB mora biti vrlo oprezan i spreman posegnuti i za nekonvencionalnim mjerama kako bi otklonio rizik dugotrajne deflacije", rekao je.
Statut inače brani ECB-u izravnu kupnju obveznica od vlada, ali bi središnja banka mogla pronaći načina da ih, primjerice, kupuje od banaka na sekundarnom tržištu ili da ih prihvati kao jamstvo u zamjenu za financiranje.
Eurozona je još uvijek daleko od deflacije kakvu je Japan bilježio u prvoj polovini 90-ih godina kada je pad cijena oslabio potražnju, doveo do smanjenja plaća, pa zatim do još nižih cijena.
U prošlom su mjesecu ipak Irska, Cipar i Grčka registrirale pad cijena. U cijeloj eurozoni potrošačke su cijene u listopadu pale 0,1 posto u odnosu na rujan.
Poziv OECD-a nadovezao se na ovomjesečnu izjavu člana ECB-ova izvršnog odbora Petera Praeta da je kupovina imovine jedan od alata kojim raspolaže središnja banka, uz smanjenje kamatnih stopa.
Njegova izjava signalizirala je da ECB, nakon što je snizio kamatne stope i opskrbio banke likvidnošću, možda razmišlja i o kontroverznom potezu kupovine imovine, premda nije jasno hoće li slijediti američki model kvantitativnog ublažavanja.
ECB je ubrizgao više od 1.000 milijardi eura u bankarski sustav putem ultra jeftinih trogodišnjih kredita (LTRO) u prosincu 2011. i veljači 2012.
"LTRO krediti već su upotrijebljeni i mogu se ponovno upotrijebiti", rekao je Padoan. "Ali možda bi ECB mogao razmisliti i o oblicima kupnje imovine", dodao je. Upitan znači li to kupovinu korporativnih obveznica, rekao je: "To bi mogla biti jedna mogućnost".
ECB je kupovao obveznice ali je uvijek paralelno s tržišta povlačio ekvivalentan iznos novca, što znači da de facto nije tiskao novi novac, kako bi osigurao da njegove intervencije ne utječu na ponudu novca i time otklonio opasnost inflacije.
OECD je najnovijim prognozama procijenio da će gospodarstvo eurozone iduće godine porasti samo jedan posto, nakon pada aktivnosti od 0,4 posto u 2013. Također očekuju da stopa nezaposlenosti neće pasti prije 2015., što je uglavnom u skladu s prognozama Europske komisije.
Prognoza inflacije niža je od one EK i iznosi 1,2 posto u idućoj godini i 2015. Bruxelles procjenjuje inflaciju na 1,4 u 2014, te na 1,5 posto u 2015.