U najnovijim jesenskim prognozama EK je danas upozorila da je zabilježila daljnje jačanje jedinstvene europske valute. Procjenjuju tako da bi euro mogao ojačati 5,8 posto u ovoj godini prema valutama određene skupine zemalja, iskazanim u dolarima, a iduće za daljnjih 0,9 posto.
Takvim bi rastom bio nadmašen skok vrijednosti eura u 2009. godini, iz razdoblja prije nego što je eurozonu pogodila dužnička kriza, izazvavši njegovo oštro slabljenje.
Talijanski ministar financija pozvao je Europsku središnju banku (ECB) da smanji kamatne stope na novu rekordno nisku razinu kako bi se zaustavio uzlet eura, dok je nekoliko velikih francuskih kompanija upozorilo da je snažan euro pogodio njihovu dobit.
Glavni europski povjerenik za gospodarska pitanja, upitan treba li ECB razmisliti o sniženju kamatnih stopa, odbio je direktno komentirati.
"ECB je spreman poduzimati određene poteze... Ne bih želio zadirati u ECB-ovu neovisnost ponavljajući ono što je svima poznato", kazao je europski povjerenik za gospodarsku i monetarnu politiku Olli Rehn na današnjoj konferenciji za tisak.
Ključna kamatna stopa u eurozoni već je na rekordno niskih 0,5 posto. Većina ekonomista iz jučerašnje ankete Reutersa ne očekuje njezine promjene na ovotjednom zasjedanju.
Očekuje se ipak da će predsjednik ECB-a Mario Draghi signalizirati spremnost za daljnje ublažavanje monetarne politike nakon što je stopa inflacije u eurozoni u listopadu smanjena na 0,7 posto, što je njezina najniža razina u gotovo četiri godine i osjetno ispod razine koju cilja ECB od "nadomak" dva posto.
Snažniji euro poskupljuje izvoz eurozone i mogao bi prigušiti oporavak EU-a od duge recesije, a unatoč nedavnom slabljenju još je uvijek gotovo šest posto na dobitku u odnosu na dolar u proteklom četveromjesečnom razdoblju. Snažan izvoz u južnoj Europi, poglavito u Španjolskoj, motor je oporavka u razdoblju rekordne nezaposlenosti.
U najnovijim prognozama EK je blago snizio procjene rasta za iduću godinu, na 1,1 posto, nasuprot ranije prognoziranom rastu od 1,2 posto u proljetnim prognozama. Također očekuju da će izvoz nastaviti rasti unatoč snažnoj jedinstvenoj valuti, pri čemu se nisu posebno osvrtali na njezinu vrijednost.
Ekonomisti pak upozoravaju da je tvrdokorno visoki valutni tečaj prijetnja dugoročnom potencijalu rasta.
Čini se da su među najteže pogođenima tvornice u Francuskoj, drugom najvećem gospodarstvu eurozone, jer visoki troškovi rada i niža produktivnost znače da imaju manje prostora za amortiziranje pritiska koji stvara skuplji izvoz.
S druge strane, Njemačka, najveći europski izvoznik, dosad nije komentirala uzlet eura, budući da njemački izvoznici imaju više prostora za podizanje produktivnosti i kvalitete, kao i za smanjenje troškova.
"Kada se produktivnost ili kvaliteta proizvoda ne mogu poboljšati da bi se anulirali konkurentski pritisci koje izaziva precijenjenost valute, tada profitne marže mogu samo padati. To se već događa u Francuskoj", kazao je Gilles Moec, analitičar u banci Deutsche Bank.