LJUBLJANA - Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u ponedjeljak da će glavna poruka prilikom njegova posjeta Zagrebu u srijedu biti da je memorandum koji su u ožujku potpisali premijer Zoran Milanović i tadašnji slovenski premijer Janez Janša važeći i da ga treba poštovati, te da je problem stare devizne štednje sukcesijsko pitanje. "Naš konkretan prijedlog je da taj memorandum treba poštovati i da se radi o međunarodnom ugovoru kojim je jasno određeno da u okviru sukcesije treba naći konačno rješenje (za prenesene devizne depozite u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci Zagreb), te da u tom razdoblju sudski postupci (protiv Ljubljanske banke) u Hrvatskoj trebaju mirovati", rekao je Erjavec novinarima na rubu sastanka europskih ministara vanjskih poslova u Bruxellesu. Erjavec je rekao da je to osnovna poruka koju će iznijeti na svom sastanku s hrvatskom kolegicom Vesnom Pusić u srijedu u Zagrebu.
BEOGRAD - Srbijanska nevladina udruga Žene u crnom obilježila je u ponedjeljak u Beogradu 22. obljetnicu pada i stradanja Vukovara. Tijekom jednosatnog skupa u središtu Beogradu članice udruge razvile su transparente kojima se podsjeća na žrtve srpske opsade, dok je na pločniku ispisano Vukovar i preko imena grada su postavljene svijeće. Skup je osiguravala policija. Žene u crnom najavile su da će u utorak posjetiti Vukovar i s obiteljima stradalih, pokloniti se žrtvama srpske agresije. Ova nevladina udruga istaknula je da je od općina u kojima su bili logori ponovno tražila da se na mjestima stradanja i mučenja u logorima Stajićevo i Begejci postave spomen-ploče, ocjenjujući da bi to bio doprinos procesu povjerenja i pomirenja, te uvažavanja dostojanstva žrtava tih logora i njihovih obitelji. “Nažalost, ni ove godine naši zahtjevi nisu uslišeni, što ukazuje na nedostatak političke volje i moralne odgovornosti u odnosu na zločine, počinjene u naše ime”, priopćile su Žene u crnom.
ZAGREB - Ukrajinci u Hrvatskoj obilježili su u ponedjeljak u Zagrebu 80. obljetnicu gladomora, kada je sovjetski komunistički režim 30-tih godina 20. stoljeća glađu istrijebio milijune Ukrajinaca izazvavši demografsku tragediju od koje se Ukrajina još oporavlja i koju do danas međunarodna zajednica nije jednoznačno priznala kao genocid. Između sedam i deset milijuna ukrajinskih seljaka umrlo je 1932. i 1933. od masovne gladi izazvane prisilnom kolektivizacijom i represijom sovjetskih komunističkih vlasti predvođenih Staljinom i ukrajnskim komunistima. Smatrajući ih ideološkim neprijateljima i "kralježnicom" ukrajinske nacije koja se odupirala rusifikaciji, sovjetski komunisti su imućnim i nacionalno osvještenim seljacima oduzimali urod i sprječavali iseljavanje u druge dijelove Ukrajine i tadašnjeg Sovjetskog Saveza. Godina i pol dana sustavnog izgladnjivanja rezultirala je pojavom kanibalizma, bolesti i masovne gladi od koje je umrlo 25 posto tadašnjeg stanovništva u najplodnijim dijelovima Ukrajine u koja su naknadno naseljeni Rusi. Ukupno 16 država priznalo je gladomor kao genocid i još desetak donijelo je deklaracije kojom su ga osudile kao zločin ili tragediju, a među njima nije Hrvatska.
MOSTAR - Prizivni odjel Suda BiH naložio je puštanje na slobodu desetorice osuđenih na dugogodišnje kazne zatvora zbog genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti jer su im tijekom suđenja prekršena prava po Europskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, priopćio je u ponedjeljak Sud BiH. Osuđenima, uglavnom bivšim pripadnicim vojske bosanskih Srba i jednom bivšem pripadniku Hrvatskoga vijeća obrane, obustavljeno je izvršenje kazne na koje su bili osuđeni od 14 do 33 godine zatvora nakon što je Ustavni sud BiH usvojio žalbe i utvrdio povredu prava optuženih. Ustavni sud BiH donio je presudu u korist deset osuđenika za ratne zločine koji su se žalili zbog presuda Suda BiH koji je retroaktivno primjenjivao Kazneni zakon iz 2003. a takvu praksu je nedavno osporio i Sud za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju prigovora dvojice osuđenika za ratne zločine iz BiH. Za ratne zločine počinjene tijekom rata na području BiH po kaznenom zakonodavstvu bivše Jugoslavije bile su predviđene dvostruko blaže kazne zatvora nego u Kaznenom zakonu BiH, pa je Sud BiH morao primjenjivati blaži zakon.
WASHINGTON - Američki državni tajnik John Kerry u ponedjeljak je pozvao Irance da finaliziraju sporazum kojim će svijetu dokazati da se njihov nuklearni program koristi u miroljubive svrhe, no rekao je da nema posebnih očekivanja kada je riječ o predstojećim pregovorima u Ženevi između velikih svjetskih sila i iranskog predstavnika. Prošli je tjedan visoki američki dužnosnik rekao kako su predstavnici šest svjetskih sila i Irana blizu sporazumu, no čini se da Kerry umanjuje očekivanja samo dva dana prije održavanja pregovora. "Nemam posebnih očekivanja od pregovora u Ženevi. Mislim da ćemo pregovarati u dobroj vjeri te da ćemo pokušati postići makar početni dogovor", rekao je Kerry na konferenciji za novinare održanoj s turskim ministrom vanjskih poslova Ahmetom Davutogluom. Također je kazao kako će Iran shvatiti važnost pokazivanja spremnosti na realizaciju dokumenta kojim će svijetu dokazati da radi na mirotvornom programu.
MOSKVA - Rusija je u ponedjeljak ugostila sirijsko i iransko izaslanstvo na odvojenim pregovorima radi organiziranja sirijske mirovne konferencije, a Moskva drži da Teheran na toj konferenciji mora odigrati važnu ulogu. Predsjednik Vladimir Putin koji se i osobno angažirao u vezi sa sirijskim pitanjem, pozvao je iranskoga predsjednika na razgovor o tom sukobu i o nastojanju da se završi iranski spor sa Zapadom oko iranskoga nuklearnog programa. Moskva želi pokazati da je još utjecajna na Bliskome istoku, a ohrabrio ju je i uspjeh u postizanju dogovora o uništavanju sirijskoga kemijskog oružja. Washington strahuje od puštanja službenog Teherana da sudjeluje u mirovnoj konferenciji.
BEOGRAD - Srbijanska vlada raspustila je u ponedjeljak Skupštinu Beograda i formirala peteročlanu privremenu upravu na čijem će čelu biti Siniša Mali, dosadašnji savjetnik za ekonomska pitanja prvog dopredsjednika vlade Aleksandra Vučića, priopćeno je nakon sjednice vlade. Za članove privremenene uprave u srbijanskoj prijestolnici imenovani su Nebojša Čović, gradonačelnik Beograda iz doba Slobodana Miloševića (1994-1997), danas bez partijskog angažmana, vijećnik Demokratske stranke Srbije (DSS) Andreja Mladenović, Nikola Nikodijević iz Socijalističke partije Srbije (SPS) i Tatjana Pašić iz Demokratske stranke. Nakon vladina priopćenja, tu je odluku na tiskovnoj konferenciji potvrdio i vicepremijer Vučić. Skupština Beograda je 24. rujna, tajnim glasovanjem sa 60 glasova "za", smijenila gradonačelnika Dragana Đilasa, predsjednika Demokratske stranke (DS), najveće oporbene stranke u Srbiji.
LJUBLJANA - Slovenska premijerka Alenka Bratušek izjavila je u ponedjeljak da će slovensko gospodarstvo u drugoj polovici iduće godine početi izlaziti iz recesije i zabilježiti rast. "Želim i osobno sam uvjerena da će naše mjere dati pozitivne rezultate i da ćemo pozitivni gospodarski rast iznad nule zabilježiti već u drugoj polovici iduće godine", rekla je Bratušeu u ponedjeljak u razgovoru za Slovensku televiziju. U Sloveniji se na kraju godine očekuje godišnji pad BDP-a od 2,4 posto, a većina domaćih prognoza i najava međunarodnih ustanova predviđa da će slovenski BDP u idućoj godini pasti za oko 0,8 posto, a skromni rast biti zabilježen tek u 2015. Bratušek je rekla da će na gospodarski rast djelovati sanacija banaka koje će vlada preko tzv. loše banke početi provoditi uskoro, nakon što se objave rezultati revizije stanja loših kredita u bankama, budući da su banke zbog loših kredita trenutno u kreditnom grču i smanjuju plasmane.
NEW YORK - Palestinci su prvi put u ponedjeljak glasovali u Općoj skupštini UN-a koja im je dodijelila novi status države promatračice. Palestinski predstavnik u UN-u Rijad Mansuf glasovao je za izbor jednoga od sudaca Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, uz pljesak gotovo svih prisutnih. "Ovo je iznimno važan korak u našem napredovanju prema slobodi, neovisnosti i statusu punopravne članica UN-a", rekao je pred predstavnicima zemalja članica skupštine. Status države nečlanice i promatrača Palestini je dodijeljen 29. studenoga prošle godine glasanjem Opće skupštine. Palestinci nemaju pravo glasati o rezolucijama, no Palestina, kao država promatračica može birati suce u međunarodnim sudovima koji djeluju pod okriljem UN-a.