ZAGREB - Pregovarači hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a nakon današnjeg su drugog kruga pregovora o međusobnim odnosima u Ini izjavili kako je sastanak potvrdio njihova različita gledišta i razmimoilaženja, ali i naglasili da će nastaviti pregovore. Kako je izjavio glavni izvršni direktor MOL-a Joszef Molnar, današnji je sastanak pokazao da i dalje postoje znatne razlike u stavovima dvaju partnera. "Što se tiče upravljanja Inom, čvrsto vjerujemo da je postojeći model u skladu s najboljom međunarodnom praksom te hrvatskim i europskim propisima. U svakom slučaju, uvjereni smo da ćemo zajedno s Vladom RH pronaći rješenje koje će doprinijeti budućnosti Ine", izjavio je Molnar. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kazao je kako su razgovori nastavljeni u vrlo ozbiljnom i odgovornom tonu. "Kao što ste čuli, imamo dosta otvorenih pitanja i nesuglasica. Danas smo otvorili i predložili novi način korporativnog upravljanja koji ćemo sutra i službeno uputiti kolegama iz MOL-a. Mislim da bi bilo dobro, a tako smo se i sporazumjeli, da ćemo nastaviti s kontinuitetom pregovaranja", rekao je. Vrdoljak i dalje misli da se može doći do najboljeg rješenja. "Hrvatska Vlada će napraviti sigurno sve što treba da zaštiti Inu, ispregovara poziciju Ine u interesu same kompanije, njenih zaposlenika i u konačnosti energetske stabilnosti Hrvatske", ističe Vrdoljak.
ZAGREB - Od 3,6 milijuna stanovnika starijih od 15 godina u Hrvatskoj je zaposleno njih 41,4 posto, nezaposlenih je 8 posto, dok je najveći udio neaktivnih osoba i iznosi 50,5 posto, pokazuju podaci iz Popisa stanovništva provedenog 2011. godine, koje je danas objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Prema riječima ravnatelja DZS-a Marka Krištofa, danas objavljenim podacima završen je tehnički dio obrade podataka prikupljenih Popisom stanovništva, do kraja godine sve će popisnice biti arhivirane i na raspolaganju za stručne analize. Prema tim podacima, Hrvatska ima ukupno 4.284.889 stanovnika, od čega 3.632.461 osoba ulazi u kategoriju radno sposobnog stanovništva starijeg od 15 godina. Od ukupnog broja stanovnika stariji od 15 godine zaposlenih, odnosno osoba koje su u tom tjednu obavljale bilo kakav posao za plaću u novcu ili naturi, bilo je 1.503.867, što čini udio od 41,4 posto. Nezaposlenim se osobama smatraju oni koji tada nisu obavljali nikakav posao, ali su četiri tjedna unazad aktivno tražili posao te bi u iduća dva tjedna započeli ponuđeni posao, a njih je ukupno 292.282 ili 8 posto. Najviše je, 1.834.014 ili 50,5 posto njih bilo neaktivno, a ponajprije je riječ o umirovljenicima (58 posto), učenicima i studentima (18 posto), osobama koje se bave obvezama u kućanstvu (12 posto) te ostalim neaktivnim osobama (12 posto).
ZAGREB - Slovenska tvrtka GEN-I u iduće će dvije godine, počev od 1. siječnja 2014., opskrbljivati sto posto zelenom električnom energijom 35 ministarstava i ureda državne uprave, slijedom čega će država u tom razdoblju uštedjeti 16 milijuna kuna na troškovima za struju, istaknuto je na današnjem potpisivanju okvirnog sporazuma za taj posao u Državnom uredu za središnju javnu nabavu. Potpisivanje sporazuma znači dovršetak važnog posla javne nabave za državu tijekom kojeg je GEN-I na javnom natječaju odabran kao najpovoljniji ponuditelj opskrbe električnom energijom, kazao je predstojnik Državnog ureda za središnju javnu nabavu Dario Janković dodajući da sada slijedi potpisivanje pojedinačnih ugovora sa svakim od 35 državnih korisnika. Podsjetio je da je ponuda GEN-I-ja s cijenom od 93 milijuna kuna te sto postotnom količinom zelene energije u isporuci bila bolja od ostale dvije na tom natječaju (HEP Opskrbe i Profectio Energije), a spomenutih 16 milijuna kuna država će na tome uštedjeti jer je za toliko ponuda GEN-I-ja povoljnija od početno procijenjenih 109 milijuna kuna vrijednosti te nabave. Naveo je da 35 državnih korisnika predstavljaju oko 1.500 mjernih mjesta te oko 300 pravnih subjekata koji će struju dobivati od GEN-I-ja.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatske zajednice županija (HZŽ) i župan virovitičko-podravski Tomislav Tolušić poručio je danas ministrici graditeljstva i prostornog uređenja Anki Mrak Taritaš da su županije sposobne same odraditi predmete iz legalizacije uz sredstva predviđena za nepotrebnu agenciju za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada. Hrvatski župani oštro su reagirali na jučerašnje izjave ministrice da su županije i gradovi nesposobni provesti legalizaciju te smatraju kako se ponovno radi o svjesnoj i dodatnoj centralizaciji i birokratizaciji Hrvatske s namjerom ukidanja županija, ističe se u priopćenju HZŽ-a. Vlada je jučer, nezadovoljna brzinom rješavanja zahtjeva za legalizaciju nezakonito izgrađenih zgrada, u hitnu saborsku proceduru uputila prijedlog da se na određeno vrijeme osnuje agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada koja bi s radom trebala prestati najkasnije do kraja 2016. godine, a imala bi 160 zaposlenih. Županije imaju stručne kadrove, znanje i iskustvo za rješavanje legalizacije nezakonito izgrađenih zgrada. No, nedostaje im sredstava za angažiranje većeg broja dodatnih suradnika da bi se svi predmeti iz legalizacije brže rješavali. Prepuštanjem dijela prihoda od legalizacije županijama omogućilo bi učinkovito rješavanje predmeta iz legalizacije i ne bi bilo potrebno osnivati privremenu i nepotrebnu agenciji, poručio je Tolušić.
ZAGREB - Prosječna zagrebačka neto plaća za kolovoz iznosila je 6.364 kune, što je 15 kuna ili nominalno 0,2 posto manje nego za srpanj. Na godišnjoj razini, u odnosu na kolovoz prošle godine, prosječna je zagrebačka neto plaća za ovogodišnji kolovoz bila manja za 53 kune, ili za 0,8 posto, podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada. Zagrebačka statistka pokazuje da je prosječan neto u razdoblju siječanj-kolovoz iznosio 6.426 kuna. U odnosu na državni prosjek koji je, po podacima Državnog zavoda za statistiku, za kolovoz iznosio 5.513 kuna, zagrebački je neto prosjek veći za 851 kunu, ili za 15,4 posto. Najveća prosječna neto plaća za kolovoz u iznosu od 12.189 kuna u Zagrebu je isplaćena u upravljačkoj djelatnosti; savjetovanje u vezi s upravljanjem. Najniža je pak zagrebačka neto plaća za kolovoz bila u proizvodnji odjeće i iznosila je 3.227 kuna, dok tek jednu kunu više, 3.228 kuna, iznosi prosječan neto u zaštitnim i istražnim djelatnostima.
ZAGREB - U trgovanju bez uzbuđenja, na Zagrebačkoj burzi danas se nešto više trguje dionicama HT-a i AD Plastika, dok su indeksi u blagom minusu, uz nešto veći promet nego jučer. Oko podneva Crobex indeks bio je u minusu 0,28 posto, na 1.752 boda, a Crobex10 za 0,02 posto, na 992 boda. Redovni promet dionicama iznosio je 4 milijuna kuna, što je otprilike 1,5 milijuna kuna više nego jučer u to doba. Dionicom HT-a do podneva je ostvareno 1,76 milijuna kuna prometa, a cijena joj je ojačala 0,78 posto, na 169,04 kune. Milijunski promet ostvaren je još i dionicom AD Plastika, a cijena joj se spustila 0,43 posto, na 128 kuna. Po padu cijene izdvajaju se dionice dviju brodarskih tvrtki - dionica Jadroplova pojeftinila je 5,2 posto na 70 kuna, a Atlantske plovidbe 4,99 posto, na 331,21 kunu.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila prema euru za 0,06 posto, a za 0,12 posto prema tečajnici s kraja prošloga tjedna. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,623920 kuna. Na vrijednosti su prema kuni ovoga tjedna dobile i ostale promatrane inozemne valute. Američki je dolar na tjednoj razini ojačao prema kuni za 1,95 posto, vrijednost britanske funte porasla je 2,24 posto, a tečaj švicarskog franka viši je za 0,37 posto. U odnosu na jučerašnju tečajnicu HNB-a, kuna je oslabila prema dolaru za 0,71 posto, prema funti za 0,70 posto i prema franku za 0,30 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,682284 kune, funte 9,133725 kuna i franka 6,197301 kunu