ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić izjavio je danas kako u ovom trenutku još nema razgovora ni odluke oko mogućeg aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom, ali da je sigurno da nas čeka teška 2014. u otplati dospjelih dugova, odnosno reprograma dospjelih kredita. Kazao je kako i opcija sudjelovanja Europske komisije apsolutno dolazi u obzir, a ako dođe do ikakvog aranžmana, o čemu je još preuranjeno govoriti, onda će to biti u suradnji Komisije i Hrvatske i eventualno drugih institucija poput MMF-a. Odgovarajući na pitanja novinara uoči sjednice Vlade o tome koliko smo blizu ili daleko od mogućeg aranžmana s MMF-om, Grčić je kazao kako ne može u "ovom trenutku ništa reći jer nikakvog ozbiljnog razgovora ni odluke oko toga još nema". "Ali, da nas čeka teška 2014. u smislu otplate dospjelih dugova, odnosno reprograma dospjelih kredita, to je sigurno", istaknuo je. Na pitanje o mogućnosti financijskog aranžman s trojkom (Europska središnja banka, MMF i Europska komisija), Grčić je rekao kako ulaskom u EU i opcija sudjelovanja Europske komisije u potpori zemljama članicama apsolutno dolazi u obzir. "I ako dođe do ikakvog aranžmana onda će to biti sigurno u suradnji Komisije i Hrvatske i eventualno drugih institucija poput spomenutog MMF-a. Ali, o tom-potom", dodao je.
ZAGREB - Ministar finacija Slavko Linić rekao je danas, predstavljajući izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju u Hrvatskom saboru, da se s time u vezi sinoć sastao s predstavnicima bankarskog sustava jer su bankari inzistirali da se razmotri njihov novi prijedlog prema kojem ne bi bilo pojedinačnih rješenja za troškove kredita u 'švicarcima', već jedinstveno rješenje, a izvijestili su i da bi odustali od sudskih tužbi i osporavanja ustavnosti izmjena tog zakona. "Tokom jutra su uputili prijedlog da se utvrde ugovorene prosječne cijene u švicarcima, koje su se kretale od 4 do 4,2 posto i predložili da prosječnu kamatu umanjimo za 30 posto, što znači da bi se trošak 'švicaraca' na taj način kretao od 2,7 do 2,9 posto, a sada je taj trošak 5,3 posto", izvijestio je Linić i dodao da će Vlada taj prijedlog razmotriti na svojoj slijedećoj sjednici. Smatra da je to prihvatljivo rješenje i značajan doprinos bankarskog sustava u dijelu problematičnih kredita, da neće značiti sudske troškove i sukobe, a uz to, od 1. siječnja 2014. svima bi se odmah primijenila umanjena kamata. Linić je najavio kako će se Vlada pozabaviti prijedlogom banaka i dostaviti amandman prije glasovanja o prijedlogu zakona koji je danas u drugom čitanju.
ZAGREB - Banke će Zakon o potrošačkom kreditiranju (ZPK), kakav god bio, poštivati, ali treba vidjeti što će donijeti saborska rasprava o predloženim izmjenama tog zakona, odnosno njegovu konačnu verziju i ako će misliti da s njim nešto nije u redu, poduzet će sve pravne korake da zaštite svoja prava, ali i da se održi stabilnost bankarskog sustava, rekao je danas direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zoran Bohaček. Na predstavljanju novog izdanja publikacije o aktualnim kretanjima u hrvatskom bankarstvu "HUB Pregled" Bohaček je tako odgovorio na novinarski upit koje će biti buduće aktivnosti HUB-a oko tog zakonskog prijedloga, o kojem se danas raspravlja u Hrvatskom saboru. Podsjetio je na glavne zamjerke koje bankari imaju na ovaj zakonski prijedlog te ponovio kako u HUB-u smatraju da su temeljne novine koje se predlažu suvišne jer su ili već riješene u nekim drugim aktima ili se mogu riješiti na drugi način. Podsjetio je i da je HUB i sam podnio niz amandmana te predložio da zakon ide i u treće čitanje u Saboru, kako bi se stvari do kraja "izbrusile".
ZAGREB - Vlada je s današnje sjednice u saborsku proceduru uputila prijedlog izmjena Zakona o obrtu kojim, po riječima ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa, obrtnicima želi smanjiti rizik poslovanja i rasteretiti ih neporeznih nameta, a Hrvatsku obrtničku komoru (HOK) usmjeriti ka tržištu. Prema prijedlogu zakona, članarina u HOK-u smanjuje se za 50 posto, što je prema ocjeni ministra Marasa početak reforme komorskog sustava u Hrvatskoj. Vlada predlaže smanjenje komorskog doprinosa na maksimalni iznos od 2 posto osnovnog odbitka iz dohotka, što je 44 kune mjesečno. Prema Vladinu prijedlogu, više neće biti moguće pokrenuti ovrhu za obveze nastale u obavljanju obrta na prostoru za stanovanje obrtnika i njegove obitelji kao i na objektu koji služi za obavljanje djelatnosti. Obrtnicima se prema prijedlogu zakona otvara i mogućnost da za života prenesu obrt na članove uže obitelji. Novost koju predlaže Vlada je i ukidanje liste djelatnosti koje se mogu obavljati kao domaća radinost, što znači da će se do prihoda od najviše 10 bruto plaća u Hrvatskoj, što je trenutno 78.630 kuna, moći obavljati sve gospodarske djelatnosti kao domaća radinost, uz jednake uvjete kao i obrt.
ZAGREB - Vlada je danas u Hrvatski sabor uputila prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju kojim, po riječima ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića, mirovinski sustav želi učiniti dugotrajno održivim te socijalno prilagodljivim i odgovornim, pri čemu predlaže povećanje životne dobi za umirovljenje od 2031. godine. Prema Vladinu prijedlogu, koji je usklađen sa zakonodavstvom Europske unije, u razdoblju od 2014. do 2030. godine zadržali bi se isti uvjeti starosne dobi za stjecanje starosne i prijevremene starosne mirovine za žene koji su propisani važećim zakonom. Također, i za muškarce bi sve do 2030. godine ostali sadašnji uvjeti starosne dobi od 65 godina života, a od 1. siječnja 2031. godine nadalje postupno bi se povećavala starosna dob za stjecanje prava na prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu po tri mjeseca svake godine, zaključno do 2037. Stoga bi se tek počevši od 1. siječnja 2038. godine pravo na starosnu mirovinu stjecalo sa 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a pravo na prijevremenu starosnu mirovinu sa 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža. Za osiguranike koji imaju 60 godina života i 41 godinu radnog staža, Vlada predlaže odlazak u punu starosnu mirovinu bez penalizacije.
ZAGREB - Predstavljajući danas HUB Pregled Milan Deskar-Škrbić iz tvrtke Arhivanalitika, koja je izradila tu publikaciju, istaknuo je da je do kraja rujna ove godine neto dobit hrvatskih banaka na međugodišnjoj razini pala za 47 posto, što je najviši pad dobiti od 2001. godine te viši čak i od pada iz 'prvog udara' krize 2009. i 2010., kada je dobit banaka smanjena 27 posto. Na povijesno niskim su razinama i povrat na prosječnu aktivu te kapital (3,86 posto), zbog čega je danas isplativije uložiti u državne obveznice ili 'trezorce', nego u kapital banaka, kazao je. Banke i dalje najviše kreditiraju državu, dok se u sektoru stanovništva i poduzeća bilježi međugodišnji pad. No, istaknuo je, taj je pad usporio, a kod stanovništva gotovo je na nuli. U sektoru stanovništva najviše su pali krediti za kupnju automobila, a slijede hipotekarski i stambeni krediti, dok su rasli samo ostali, nenamjenski krediti. Kod poduzeća trenutni međugodišnji pad kredita iznosi oko 3 posto. Naveo je i kako analize pokazuju da se kamate u Hrvatskoj u prosjeku kreću unutar intervala kretanja kamata u eurozoni, suprotno općem dojmu da su u Hrvatskoj kamate bitno više nego u ostatku Europe.
ZAGREB - Nezadovoljna brzinom rješavanja zahtjeva za legalizaciju nezakonito izgrađenih zgrada, Vlada je danas u hitnu saborsku proceduru uputila prijedlog da se na određeno vrijeme osnuje Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada koja bi s radom trebala prestati najkasnije do kraja 2016. godine. Osnivanje agencije Vlada predlaže kroz izmjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama radi što učinkovitijeg i bržeg rješavanja zaprimljenih zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, odnosno ozakonjenja što većeg broja nezakonito izgrađenih zgrada. Ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja Anka Mrak Taritaš nezadovoljna je brzinom rješavanja zahtjeva kojih je do 30. lipnja zaprimljeno više od 820 tisuća. "Mi cijelo ljeto i jesen obilazimo urede i dogovaramo načine kako riješiti te zahtjeve, odnosno riješiti glavninu do kraja 2015. a preostalo do 2016. No, bez obzira na sve napore riješeno je 6 posto, odnosno 50 tisuća zahtjeva", rekla je. Tim intenzitetom rada, upozorava, legalizacija bi bila gotova za 16 godina.
ZAGREB - Vlada je sa zatvorene sjednice u Hrvatski sabor uputila prijedlog za razrješenje dosadašnje predsjednice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Olgice Spevec te članova Vijeća Mirne Pavletić Župić i Milivoja Maršića radi isteka mandata. Predlaže se da se novim članovima Vijeća imenuju Denis Matić, Ljiljana Pavlic i Tatjana Peroković, a Mladen Cerovac novim predsjednikom, do isteka mandata na koji je imenovan kao član Vijeća. Na zatvorenom dijelu današnje sjednice Ministarstvu gospodarstva odobrena su sredstva na teret proračunske zalihe državnog proračuna u iznosu od 160.000 eura za podmirenje troškova pružanja usluga pravnog savjetovanja.
ZAGREB - Indeksi Zagrebačke burze i danas su nastavili kliziti prema novim najnižim razinama u ovoj godini, dok investitori s oprezom prate gospodarsku situaciju u zemlji, pri čemu su cijene gotovo svih sastavnica indeksa u minusu. Oko podneva Crobex indeks bio je u minusu 0,22 posto, na 1.744 boda, a Crobex10 za 0,21 posto, na 984 boda. To su nove najniže razine indeksa u ovoj godini. Redovni promet dionicama iznosio je svega 2,5 milijuna kuna. Do podneva je dionicom Valamar Adrije ostvareno 1,25 milijuna kuna prometa, a cijena joj se spustila 1,18 posto, na 148,53 kuna. Slijedi dionica HT-a, s 600.000 kuna prometa, a cijena joj je oslabila 0,13 posto, na 167,26 kuna. Među likvidnijim izdanjima, po skoku cijene za nešto više od 4 posto, na 60.999 kuna, ističe se dionica Jamnice. Po gubitku, pak, za 4,77 posto, na 1.090 kuna, do podneva se izdvaja dionica Končar distributivnih i specijalnih transformatora.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banka (HNB), u odnosu na jučerašnju tečajnicu, bilježe se tek blage promjene tečajeva inozemnih valuta u odnosu na kunu. Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke, koja je primjenjuje od sutra, prema euru oslabila za 0,03 posto pa srednji tečaj eura iznosi 7,619280 kuna. Kuna je oslabila i prema američkoj valuti, i to za 0,17 posto, a danas utvrđeni srednji tečaj dolara iznosi 5,641822 kune. Nasuprot tome, tečaj švicarskog franka je smanjen za 0,06 posto, a britanske funte za 0,03 posto. Tako srednji tečaj franka iznosi 6,178463 kune, a funte 9,069492 kune.