ZAGREB - Vladine prognoze gospodarskog rasta optimističnije su od onih koje daju drugi analitičari i institucije jer Vlada na i taj način želi potaknuti gospodarski oporavak, rekao je danas potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić na predstavljanju novog portala o EU fondovima. Upitan kako to da su Vladine prognoze ekonomskog rasta uvijek u raskoraku to jest optimističnije od onih koje daju međunarodne institucije i banke pri čemu se uvijek pokaže da je Vlada u krivu, odgovorio je da i neovisni analitičari često korigiraju prognoze, a da Vlada optimističnim najavama želi probuditi usnule i pasivne sustave. "Imamo pravo kroz optimističan pogled i projekcije potaknuti državne institucije, potrošački optimizam građana i investicijski optimizam privatnog sektora", rekao je Grčić.
ZAGREB - Vlada trenutno ne razmatra mogućnost sklapanja aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), rekao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić odgovarajući na pitanja novinara na današnjem predstavljanju novog portala o EU fondovima. "U ovom trenutku ne razmatramo tu opciju, ali cijelo vrijeme razgovaramo s MMF-om s kojim održavamo redovite konzultacije i nastojimo imati kvalitetnu komunikaciju", rekao je Grčić odgovorajući na pitanje novinara može li se očekivati aranžman s MMF-om. Na novinarsku opasku kako je ministar financija Slavko Linić izjavio (u intervjuu tjedniku Globus) kako je dolazak MMF-a opcija za Hrvatsku, Grčić je odgovorio da će to ovisiti o tome kako se situacija bude razvijala. Dodao je da fiskalna konsolidacija samo do određen mjere može biti ostvarena rezanjem troškova te da pored toga treba probuditi gospodarstvo što je ključ oporavka.
ZAGREB - MMF nije nikakav bauk, no ta međunarodna institucija ne može odraditi reforme u zemlji nego to mora učiniti Vlada, poručuju ekonomski analitičari upitani za komentar izjave ministra financija Slavka Linića u intervjuu tjedniku Globus kako ne treba odbaciti ni mogućnost aranžmana s MMF-om. "MMF nije nikakav bauk i nije tajna, zna se koji su ciljevi i koja je politika MMF-a, ali u trenutnoj situaciji u kojoj se Hrvatska nalazi bolje bi rješenje bilo da se promijeni Vlada koja nije sposobna voditi državu i koja nema razvojnu politiku", izjavio je danas za Hinu predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić. Komentirajući izjavu ministra financija Slavka Linića tjedniku Globus da ne treba odbaciti mogućnost aranžmana s MMF-om, Jurčić je na upit da li bi u trenutnoj situaciju u Hrvatskoj to bila dobra ideja kazao "apsolutno ne". "U trenutnoj situaciju postoji bolje rješenje, a to je da se promijeni Vlada koja nije sposobna voditi državu. Bolje bi bilo da idemo tražiti bolju Vladu nego MMF", rekao je Jurčić. Ekonomski stručnjak Damir Novotny smatra da prije svega treba demistificirati ulogu MMF-a. "Uskoro od Europske komisije možemo očekivati zahtjev hrvatskoj Vladi da izradi sveobuhvatan plan snižavanja deficita. To će biti domaća zadaća za Vladu. Ne mogu se izabrani političari skrivati iza MMF-a ili neke druge međunarodne institucije. MMF može biti dobrodošao u Hrvatskoj, ali ne može odraditi onu ulogu koju mora odraditi vlast", zaključuje Novotny.
ZAGREB - Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) smatra kako Vlada, s obzirom na tešku gospodarsku situaciju, treba razmotriti svaku opciju pa tako i pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). S obzirom da se nalazimo u zaista teškoj situaciji smatramo da Vlada treba razmotriti svaku opciju koja bi nam pomogla u izlasku iz krize, kaže se u odgovoru HUP-a na Hininu zamolbu za komentarom izjave ministra financija Slavka Linića koji je u intervjuu tjedniku Globus rekao kako ne treba odbaciti mogućnost aranžmana s MMF-om. Poslodavci drže kako sve do sada učinjeno evidentno nije dovoljno te da ista razina promjena i u idućem razdoblju neće skoro dovesti do oporavka i većih stopa rasta. "U tom smislu odgovorno je ozbiljno razmotriti i opciju traženja pomoći MMF-a", kažu u HUP-u.
ZAGREB - Sindikati nisu oduševljeni idejom o sklapanju aranžmana s MMF-om, jer to Hrvatskoj neće osigurati gospodarski rast, te smatraju kako bi to Vladi zapravo poslužilo kao alibi za nepopularne poteze koje nije u stanju sama provesti. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel ističe da je jedini recept za izlazak iz krize gospodarski rast, a MMF sigurno nema formulu za postizanje rasta. Stoga bi sklapanje aranžmana s MMF-om bio poraz Vlade i njezino priznanje da ne može riješiti probleme zbog kojih je izabrana, smatra Novosel. Sindikati će biti protiv svih rješenja koja znače nove rezove jer smatraju da je politika štednje samo gurnula Hrvatsku dublje u krizu, najavio je. S druge strane, predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević čak bi podržao dolazak MMF-a ako bi to značilo raskid s dosadašnjom jalovom ekonomskom politikom. S obzirom da je sadašnja Vlada još lošija od prethodne, a najvažniji joj je politički pragmatizam, što je pokazala odustajanjem od regionalnog preustroja Hrvatske, ostajem pri procjeni da smo osuđeni na aranžman s MMF-om. Što prije, to bolje - barem će šteta biti manja, poručio je Matijašević.
ZAGREB - Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije pokrenulo je internetski portal o EU fondovima i mogućnostima njihova korištenja, na elektroničkoj adresi www.strukturnifondovi.hr, izvijestio je na današnjoj konferenciji za novinare potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić, te pozvao sve zainteresirane za EU fondove da posjete portal i informiraju se o tome kako doći do sredstava iz Unijinih fondova. Na portalu su objedinjene informacije svih hrvatskih institucija uključenih u povlačenje sredstava iz EU fondova. Posjetitelji portala mogu provjeriti mogu li se projekti koje namjeravaju ostvariti uz pomoć sredstava iz EU fondova uopće kandidirati za sufinanciranje iz Unijinih fondova te pronaći natječaje na kojima mogu sudjelovati. Na raspolaganju im je i niz korisnih savjeta te pomoć za sve faze pripreme projekata kako bi mogli kandidirati za sufinanciranje iz EU fondova.
ZAGREB - Konačnim prijedlogom novog zakona o obrtu nisu riješeni glavni ciljevi zbog kojih se krenulo u izmjene zakona, a to je izjednačavanje prava obrtnika s drugim poduzetnicima u ovo krizno vrijeme te poboljšavanje uvjeta poslovanja obrtnika, ističu iz Hrvatske obrtničke komore (HOK) u reakciji na današnju najavu ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa o smanjenju komorskog doprinosa za više od 50 posto. Iz HOK-a podsjećaju da su u svojim primjedbama na prijedlog novog zakona predložili smanjenje komorskog doprinosa na 88 kuna mjesečno, jednako za sve obrtnike. Naime, obrtnici sada plaćaju komorski doprinos do najviše 156 kuna mjesečno, odnosno prosječan mjesečni iznos doprinosa po obrtu iznosi oko 88 kune, godišnje u prosjeku oko 1.000 kuna. To su sredstva kojima se financiraju aktivnosti HOK-a, 20 područnih komora i 116 udruženja obrtnika, bez ijedne kune troška za državni proračun, ističu iz HOK-a i dodaju da svoje aktivnosti financiraju iz članarina te da, sukladno Zakonu o neprofitnim organizacijama, njihova osnovna uloga nije stjecanje profita.
ZAGREB - Dionički indeksi Zagrebačke burze današnje su trgovanje završili s padom vrijednosti, Crobex je oslabio 0,26 posto, na 1.748,57 bodova, a Crobex10 za 0,15 posto, na 986,13 bodova. Redovni promet na Burzi iznosi nešto više od 11 milijuna kuna, a milijunski promet su ostvarile tri dionice. Najtrgovanija je danas bila dionica Leda s prometom od 3,1 milijun kuna te rastom cijene za 0,62 posto, na 8.100 kuna. Po prometu slijedi povlaštena dionica Adris grupe koje je protrgovano za 1,2 milijuna kuna, uz rast cijene od 0,19 posto, na 264,49 kuna. Pad cijene za 3,06 posto, na 1.361,07 kuna, bilježi dionica Ericssona Nikole Tesle koja je imala promet nešto veći od milijun kuna. Više od 957 tisuća kuna prometa danas je prikupila dionica Atlantic grupe, pri čemu joj je cijena porasla 0,29 posto, na 667,90 kuna. Redovna dionica Adris grupe bilježi pad pad cijene od 2,04 posto, na 287 kuna, a promet tom dionicom iznosi nešto više od 904 tisuće kuna. Uz rast cijene od 0,36 posto, na 167,60 kuna, dionica HT-a je ostvarila 556,5 tisuća kuna prometa.