ZAGREB - Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras na novinarski upit bi li on, da se njega pita, zvao Međunarodni monetarni fond (MMF) i ako se bude trebalo dodatno rezati, gdje će se rezati, odgovorio je da se pita sve u Vladi pa tako i njega te kako će se napraviti sve uštede koje se budu mogle. "Pita se sve u Vladi pa i mene. Napravit ćemo sve uštede koje budemo mogli, a sljedeće godine, ovisno o situaciji naći ćemo najbolji model, jer ne možete se ne zadužiti. Ako imate deficit ove godine 16 milijardi kuna, sljedeće možda čak i malo viši, morate financirati postojeće kredite i postojeći deficit. Na Vladi i Ministarstvu financija je da nađe optimalan oblik zaduživanja kako bi država mogla funkcionirati, nastaviti reforme i izaći iz krize", kazao je. Na pitanje je li dakle MMF opcija, Maras je kazao kako je sve opcija. "Sve je opcija. Sve ono što će omogućiti da država normalno funkcionira, da se nastave reforme i da izađemo iz krize", rekao je dodajući kako svaka odgovorna vlast mora uzeti sve opcije u obzir.
ZAGREB - Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras izjavio je danas kako će se u novom zakonu o obrtu predložiti smanjivanje doprinosa za Hrvatsku obrtničku komoru (HOK) za više od 50 posto, što je korak do dobrovoljnog članstva. To će biti prvi parafiskalni namet koji je smanjen više od 50 posto i rekao bih da je to korak do dobrovoljnog članstva, kazao je Maras odgovarajući na pitanja novinara nakon predstavljanja mjere D iz Poduzetničkog impulsa pod nazivom "Obrazovanje za poduzetništvo". Ponovio je da ukoliko se HOK ne transformira i ako ne ponudi usluge i ne iskaže se interes obrtnika za njih teško će opstati u ovom obliku. "Ja sam zagovaratelj dobrovoljnog članstva i na tome i dalje inzistiram, ali s druge strane bilo je rasprava i u koaliciji da možda ne bi trebalo ići s tim odmah nego postepeno, i došlo se do rješenja da se za više od 50 posto smanji komorski doprinos u startu", istaknuo je Maras. Stoga će se u zakonu predložiti smanjivanje komorskog doprinosa za više od 50 posto, ali i čitav niz pogodnosti o kojima se već govorilo, poput ukidanja odgovornosti obrtnika cjelokupnom imovinom, prijenos obrta za života obrtnika itd.
ZAGREB - Ministarstvo poduzetništva i obrta u okviru svojih mjera za poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva posebnu brigu vodi o edukaciji čemu je namijenjena mjera D iz Poduzetničkog impulsa pod nazivom "Obrazovanje za poduzetništvo", istaknuo je danas ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras predstavljajući tu mjeru na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, jednoj od obrazovanih institucija kojoj su dodijeljena sredstva iz te mjere. Ekonomski fakultet dobio je potporu u iznosu od 100 tisuća kuna, a namjena je sufinanciranje specijalističkog studija "Strateško poduzetništvo" četvorici poduzetnika. Na natječaj za bespovratne potpore za mjeru Obrazovanje za poduzetništvo zaprimljena je 131 prijava, a bespovratne potpore dodijeljene su za 43 korisnika u ukupnom iznosu od 1,34 milijuna kuna, naveo je Maras istaknuvši kako je dobivenim potporama pokrivena čitava Hrvatska.
RIJEKA - Kolektivni ugovor za brodogradilište 3. maj ostat će na snazi do potpisivanja novog ugovora na razini Uljanik grupe, a otpremnine za oko 400 prekobrojnih radnika u riječkom brodogradilištu, koje je sada u sastavu Uljanik grupe, iznosit će 5.600 kuna po godini radnog staža, najviše 170.000 kuna po radniku, potvrdio je danas povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske u 3. maju Juraj Šoljić. Visina otpremnina određena je u sporazumu kojim se uređuje isplata otpremnina do kraja 2014., a potpisali su ga svi sindikati Uljanik grupe, uključujući i tri trećemajska sindikata - podružnice Sindikata metalaca Hrvatske i Sindikata Istre i Kvarnera, te Sindikat 3. Maj. Šoljić je rekao da će proces određivanja viška od oko 400 zaposlenih u 3. maju početi za dva do tri tjedna, dodavši da je taj proces već počeo u pulskom dijelu Uljanik grupe, za oko 200 ljudi. Najavio je da će sindikati 3. maja uskoro poslati Uljanik grupi prijedlog socijalnog sporazuma, što je predviđeno privatizacijskim ugovorom za 3. maj.
ZAGREB - Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) donijela je odluku o dodjeli radiofrekvencijskog spektra preostale "digitalne dividende", odnosno radiofrekvencijskog područja koje se donedavno koristilo za analognu televiziju, VIPnet-u i Hrvatskom Telekomu (HT), koji su se jedini i javili na dražbu za dodjelu. Kako su danas izvijestili iz HAKOM-a, za dozvole će ta dva operatora već ovog mjeseca morati u državni proračun uplatiti ukupno 289 milijuna kuna. Godišnje naknade za uporabu radiofrekvencijskog spektra, koje se plaćaju u jednakim obrocima do isteka dozvola 2024. godine, donijet će pak proračunu dodatnih 80 milijuna kuna u slijedećih 10 godina. Uzimajući u obzir i prošlogodišnju dodjelu spektra "digitalne dividende", kada su operatori za dva bloka od po dva puta po 10 megaherca (MHz) odjednom platili 332 milijuna kuna, obvezavši se plaćati i godišnje naknade u ukupnom iznosu od 352 milijuna kuna, cijela "digitalna dividenda" će državnom proračunu izravno donijeti preko milijardu kuna, ističu iz HAKOM-a.
ZAGREB - Prema istraživanju GfK velika većina građana Hrvatske, odnosno njih čak 93 posto, podržava uvođenje fiskalnih blagajni, a samo njih 7 posto smatra da je njihovo uvođenje bilo nepotrebno. Prema danas objavljenim rezultatima istraživanja koje je GfK proveo na uzorku od tisuću građana u rujnu ove godine, polovica ispitanika koji podržavaju uvođenje fiskalizacije vjeruju u njenu provedbu te smatraju da će se napraviti reda u državi u pogledu prometa gotovinom. Druga polovica ispitanih koji podržavaju fiskalizaciju malo je manje optimistična i smatra da je fiskalizacija dobro zamišljen način praćenja gotovine, ali da će se ipak pronaći načini kako izbjeći izdavanje pravih računa i plaćanje poreza. Kada je u pitanju uvođenje fiskalnih blagajni na tržnice pak podrška građana nešto je manja - njih 60 posto podržava uvođenje fiskalnih blagajni na tržnicama, a 36 posto ih je protiv.
ZAGREB - Uz nešto veći promet nego proteklih dana na Zagrebačkoj burzi oko podneva Crobexi su bili u blagom minusu, krećući se i dalje oko najnižih razina u ovoj godini jer nema poticaja za oporavak, a po dobitku se ističe dionica Optima Telekoma nakon vijesti o prihvaćanju njezina plana financijskog restrukturiranja. Oko podneva Crobex je bio u minusu 0,11 posto, na 1.751 bodu, a Crobex10 za 0,05 posto, na 987 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je gotovo 7 milijuna kuna i bio je otprilike dvostruko viši nego jučer u to doba. Najveći promet, od 3,1 milijun kuna, do podneva je imala dionica Leda, kojoj je cijena ojačala 0,62 posto, na 8.100 kuna. Promet iznad milijun kuna ostvaren je i povlaštenom dionicom Adrisa, pri čemu joj se cijena spustila 0,56 posto, na 262,5 kuna. Najveći skok cijene, pak, ostvarila je dionica Optima telekoma, za nešto više od 16 posto, na 7,74 kune, uz promet od 115.000 kuna.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banka (HNB), u odnosu na jučerašnju tečajnicu, kuna je blago oslabila prema euru i britanskoj funti, a ojačala prema američkom dolaru i švicarskom franku. Kuna je prema euru oslabila za 0,03 posto, a prema funti za 0,20 posto, pa tako na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, srednji tečaj eura iznosi 7,616781 kunu, a funte 9,072997 kuna. Istodobno je kuna prema američkom dolaru ojačala za 0,11 posto, a prema švicarskom franku za 0,13 posto. Danas utvrđeni srednji tečaj dolara iznosi 5,632047 kuna, a franka 6,182452 kune.