ZAGREB/LONDON - Hrvatska ne želi samo poboljšati investicijsku klimu, već nam je cilj znatno veći - Hrvatsku trajno učiniti zemljom koja je zaista poticajna za ulaganja, istaknuo je danas potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić na otvaranju prvog Britansko-hrvatskog trgovinskog i investicijskog foruma u Londonu. Forum je okupio 200-tinjak sudionika, predstavnika financijskih i investicijskih institucija. Britanski ministar trgovine i ulaganja Stephan Green kazao je da je s obzirom na zemljopisni položaj, prepoznat potencijal Hrvatske kao logistička polazišna točka i čvorište za širu regiju. Green je istaknuo hrvatski IT sektor koji je postao prepoznatljiv i privlačan i na britanskom tržištu, a izrazio je i zadovoljstvo činjenicom da su neke hrvatske start-up kompanije uspješno pokrenule poslovanje u Ujedinjenom Kraljevstvu. Dodao je i da su mnoge britanske tvrtke zainteresirane za razvoj veza s Hrvatskom, a posebice na području istraživanja plina i nafte u Jadranu, telekomunikacije i trgovinskih usluga. Na forumu su ministri gospodarstva te pomorstva, prometa i infrastrukture Ivan Vrdoljak i Siniša Hajdaš Dončić okupljenima predstavili 15-tak projekata, uz poseban naglasak na infrastrukturne, energetske i turističke projekte kao i industrijske sektore.
ZAGREB - Vlada je s današnje sjednice u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju kojime želi pod kontrolu staviti rashode koje banke nameću građanima tijekom korištenja kredita. "Želimo zaoštriti odnos Vlade prema kreditnim institucijama i više kontrolirati rashode koje građani imaju po osnovi kredita", rekao je na sjednici Vlade ministar financija Slavko Linić. Kaže kako je uočeno da se "neprekidno izmišljaju nove naknade vezane uz kredit". Vlada stoga predlaže da naknade vezane uz odobrene kredite moraju biti vezane uz stvarni trošak odobravanja, a zabranjuje se uvođenje novih naknada nakon sklapanja ugovora o kreditu. Kod ugovaranja promjenjive kamatne stope egzaktno će se definirati parametri koji se mogu koristiti kao osnova za promjenu ugovorene promjenjive kamatne stope. I kod ugovora sklopljenih prije stupanja na snagu izmjena zakona vjerovnik mora kao podlogu za sve buduće promjene kamatne stope ugovoriti promjenjive parametre, fiksnu maržu i razdoblja promjena kamata. Kod ugovora o kreditu kod kojih je tečaj tijekom otplatnog razdoblja aprecirao više od 20 posto kamatna stopa niti fiksne marže ne smiju biti veće od početnih, čime se štiti najugroženija skupina građana, koja je bila izložena ne samo rastu kamatne stope nego i značajnom rastu tečaja. Vlada predlaže i uvođenje maksimalno dopuštene kamatne stope na stambene kredite, koja ne smije biti viša od prosječne kamatne stope na odobrene stambene kredite u Hrvatskoj uvećane za jednu trećinu, a kod ostalih potrošačkih kredita uvećanih za jednu polovinu.
ZAGREB - Hrvatska udruga banaka (HUB) izrazila je danas svoje razočarenje odlukom Vlade kojom je usvojen Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju te odbijen prijedlog da se zakon povuče iz zakonske procedure. U svom priopćenju iz udruge banaka ističu da su, nažalost, ignorirani i odbijeni i argumenti o nepravednosti i štetnosti predloženih mjera. Iz HUB-a najavljuju i da će se u slijedećem koraku obratiti zastupnicima Hrvatskog sabora, jer vjeruju "da će razumjeti da određena pitanja treba riješiti kroz druge propise ili koregulacijom (dogovorom, sporazumom)". U HUB-u smatraju i da je "izvjesna ustavnopravna upitnost nekoliko odredbi ovog zakonskog prijedloga" te da vjeruju da je svima u interesu "izbjeći pravnu nesigurnost i daljnje destimuliranje investicija u Hrvatskoj". Opetovano naglašavaju da u Hrvatskoj banke ne ostvaruju 'ekstra profite'. "Hrvatska udruga banaka spremna je za suradnju na svim alternativnim propisima i sporazumima, u cilju očuvanja stabilnosti hrvatskog bankovnog sustava i zaštite zakonske jednakosti svih njezinih klijenata", zaključuju iz HUB-a.
ZAGREB - Vlada predlaže privremeno ukidanje poticanja stambene štednje u Republici Hrvatskoj za uplate stambene štednje nastale u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine. Obrazlažući prijedlog, ministar financija Slavko Linić na današnjoj je sjednici Vlade kazao kako je unatoč činjenici da je država do sada isplatila više od 2 milijarde kuna državnih poticajnih sredstava, kreditna aktivnost stambenih štedionica ostala na vrlo niskoj razini. Tako je trenutno volumen kredita koje su dale stambene štedionice na razini od otprilike 3,5 milijardi kuna, a udio kredita stambenih štedionica u ukupnim stambenim kreditima tek 5,5 posto. Linić ocjenjuje da stoga sustav stambene štednje nije ispunio prvotnu svrhu, odnosno značajnu kreditnu aktivnost pri rješavanju stambenog pitanja građana.
ZAGREB - Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila prijedlog izmjena Zakona o fiskalnoj odgovornosti kojima bi se fiskalno pravilo o smanjenju udjela rashoda proračuna u BDP-u za jedan postotni bod dok se proračun ne uravnoteži, zamijenilo novim koje omogućava određeno protucikličko djelovanje fiskalne politike, odnosno poticanje gospodarskog rasta u recesijskim uvjetima. Zakon o fiskalnoj odgovornosti donesen je u studenom 2010. i prvi je put fiskalno pravilo primijenjeno na završni račun 2012. u kojoj je fiskalno pravilo o smanjenju rashoda proračuna u BDP-u za najmanje jedan postotni bod poštovano, iako nismo imali gospodarski rast, podsjetio je ministar financija Slavko Linić. No, u vrijeme recesije, bez gospodarskog rasta svake godine smanjivati za jedan posto BDP-a rashodnu stranu proračuna znači uništavanje same ekonomije, jer bez rasta, smanjenje izdataka u proračunu ima negativnu stranu, kazao je Linić. U Vladi kažu da je novo pravilo usklađeno s propisima EU-a koji reguliraju način definiranja fiskalnih ograničenja i pravila i dogovoreno je s MMF-om.
ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici predložila povećanje praga procjenjene vrijednosti nabave roba, usluga i radova na koje će se primjenjivati pravila o javnoj nabavi. Umjesto dosadašnjih 70 tisuća kuna, prag za primjenu propisa o javnoj nabavi prema Vladinu bi prijedlogu iznosio 200 tisuća kuna za robe i usluge i 500 tisuća kuna za radove. Vlada predlaže da se ponuditeljima ili natjecateljima, koji su u postupku predstečajne nagodbe, omogući sudjelovanje u postupcima javne nabave ako su podmirili porezna i druga propisana davanja nastala nakon otvaranja predstečajne nagodbe. Izuzetak od primjene zakona Vlada predlaže za ugovore o javnim radovima za gradnju objekata namijenjenih za kulturu koje javni naručitelji subvencioniraju ili sufinanciraju s više od 50 posto. Vrijednost ugovora o javnoj nabavi sklopljenih prošle godine u Hrvatskoj je približno 40 milijardi kuna (s PDV-om), što čini oko 12 posto BDP-a.
ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila Zajedničku deklaraciju o stvaranju Jadranskog plinskog koridora između Hrvatske, Mađarske i Ukrajine, kojom se želi osigurati kvalitetniji i neometani transport većih količina plina. Deklaracijom se izražava spremnost i želja zemalja potpisnica da se omogući stvaranje novog plinskog koridora kojim će se izgraditi nova, te povezati i modernizirati postojeća infrastruktura u cilju neometanog transporta većih količina plina. Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić rekla je da će novi plinski koridor pozitivno djelovati na iskorištavanje potencijala budućeg LNG terminala na Krku, Jadransko-jonskog plinovoda (IAP), a mogao bi biti važan i za transport plina iz Jadrana, za što su u tijeku istraživanja.
RIJEKA/ZAGREB - Za kupnju Dioki grupe, u koju pripadaju Dina Petrokemija iz Omišlja i još četiri tvrtke, zainteresirano je nekoliko mogućih strateških partnera, a u roku od dva tjedna očekujemo konkretnije ponude, izjavio je danas za Hinu povjerenik za predstečajnu nagodbu u Diokiju i Dini Mladen Janiška. Kazao je da za sada ne može reći o kojim se ulagačima radi, da se mora poštivati procedura te da se u roku od dva tjedna očekuje i otvaranje stečaja u Diokiju. Naveo je da je stanje u Diokiju teško, da je među radnicima nemir te da bi i to moglo utjecati na ulagače. Odgovarajući na pitanje o sudbini Dine, Janiška je ocijenio da je moguće da i u toj tvrtki kasnije bude otvoren stečaj. To će ovisiti o proceduri, o tome kako će Visoki trgovački sud u Zagrebu riješiti žalbu Zagrebačke banke na predstečajnu nagodbu Dine te o stavu i dogovoru s potencijalnim ulagačem Crodux plinom, koji bi trebao uložiti u Dinu, rekao je. "Predstečajna nagodba ide dalje, a ne znam ide li Čermak dalje", kazao je Janiška dodavši da žalba Zagrebačke banke ne odgađa izvršenje predstečajne nagodbe Dine, ali da za sada nema ni novca niti strateškog partnera.
ZAGREB - Maloprodajni lanac dm-drogerie markt Hrvatska u poslovnoj je godini 2012./2013., koja za tu tvrtku završava u rujnu, ostvario 1,96 milijardi kuna prometa, što je 1,2 posto više u odnosu na prethodnu poslovnu godinu, istaknuo je direktor dm-a Mirko Mrakužić na današnjoj konferenciji za novinare. Bruto dobit tvrtke iznosit će nešto manje od 100 milijuna kuna, što je pad od desetak posto u odnosu na godinu prije, a u tvrtki kažu kako je razlog tome što su povećali pogodnosti za kupce. dm u Hrvatskoj ima 152 prodavaonice u 60 gradova. Među planovima za iduću godinu istaknuli su daljni rast, otvaranje osam novih prodavaonica, modernizaciju 10-tak postojećih te otvaranje novih radnih mjesta. Investicije za slijedeću godinu planirane su u iznosu od 50 milijuna kuna. Predstavnici tvrtke naveli su i kako je u protekloj poslovnoj godini dm otvorio 42 nova radna mjesta te ima 1.223 zaposlena.
ZAGREB - Najveća dobitnica u današnjem, prilično mirnom trgovanju na Zagrebačkoj burzi dionica je Diokija, čija je cijena ojačala gotovo 17 posto. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati u plusu 0,16 posto, na 1.759 bodova, a Crobex10 za 0,06 posto, na 996 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 2,4 milijuna kuna. Dionicom Atlantic grupe do podneva je ostvareno 445.500 kuna prometa, a cijena joj je ojačala 0,4 posto, na 633 kune. Slijedi dionica Diokija, sa 444.500 kuna prometa. Cijena joj je skočila 16,74 posto, na 7,74 kune. Kako Hina doznaje od povjerenika za predstečajnu nagodbu u Diokiju i Dini Mladena Janiške, za kupnju Dioki grupe koja uz Dinu ima još četiri tvrtke u svome sastavu, zainteresirano je nekoliko mogućih strateških partnera, a u roku od dva tjedna očekuju se konkretnije ponude. U mirnom trgovanju, nešto veći promet ostvaren je još i dionicom HT-a, od 364,4 tisuća kuna. Cijena joj je oslabila 0,55 posto, na 170,38 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema euru za 0,01 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,611214 kuna. Kuna je ojačala i prema američkom dolaru za 0,36 posto te prema britanskoj funti za 0,15 posto, dok je oslabila prema švicarskom franku za 0,11 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,188985 kuna, dolara 5,513375 kuna te funte 8,919740 kuna.