Vlada je prošli tjedan usvojila NAP do 2020. godine, a kojim se težište s poticanja gradnje vjetroelektrana, prebacuje na poticanje proizvodnje električne energije iz biomase, bioplina, kogeneracijskih postrojenja i malih hidroelektrana te smanjuju ukupni troškovi za poticaje.
Zajednica u današnjem priopćenju upozorava na desetak nelogičnih i netočnih podataka u NAP-u.
Upozoravaju pritom kako je Strategija energetskog razvoja RH jasno definirala ciljeve, dok ih NAP pobija, pa je rezultat da područje obnovljive energije definiraju dva kontradiktorna dokumenta.
Navode i kako nije usvojen ni jedan prijedlog Zajednice definiran u mišljenju HGK koje je početkom rujna upućeno Ministarstvu gospodarstva, a zamjećuju i da se na stranicama Ministarstva ne može pronaći zapis da je o NAP-u proveden postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.
Vrlo zabrinjavajućom u Zajednici smatraju konstataciju iz NAP-a da potrošnja energije u Hrvatskoj pada po stopi od 1,3 posto. Samo tri visokorazvijene države EU (Njemačka, Francuska i Velika Britanija) u svojim NAP-ovima predviđaju pad energetske potrošnje, dok s Hrvatskom usporedive zemlje predviđaju rast od 0,8 do 2,3 posto, čime jasno ukazuju na očekivani gospodarski rast. Postavlja se pitanje kako Hrvatska namjerava uspostaviti gospodarski rast uz pad potrošnje energije, kažu u Zajednici.
Smatraju da je favoriziranje samo nekih tehnologija suprotno tehničkim i tržišnim pretpostavkama. Tehnologije u području biomase i bioplina nisu suprotstavljene tehnologiji sunčevih elektrana ili vjetra te nema razloga bilo koju tehnologiju isključivati, ističu iz Zajednice i upozoravaju da je NAP u potpunosti isključio daljnji razvoj projekata vjetroelektrana. Do sada je poznato kojih će 400 megavata (MW ) vjetroelektrana biti u pogonu čime se ispunjava cilj NAP-a, navodi se u priopćenju i dodaje kako postoji još oko 700 MW projekata s izdanim lokacijskim dozvolama. Obustavljanje radova na tim projektima uzrokovat će velike gubitke kod nositelja projekata, uključujući i domaćeg proizvođača koji time gubi mogućnost stjecanja reference na hrvatskom tržištu bez koje će izlazak na inozemno tržište bio otežan, upozoraju iz Zajednice.
Ističu i kako cijene energije iz obnovljivih izvora navedene u NAP-u predstavljaju ukupni trošak u kojem je poticaj tek manji dio, kako tehnologije biomase i bioplina iziskuju veća poticajna sredstva veća od onih koja se isplaćuju za neintegrirane sunčeve elektrane i za energiju vjetra.
Zajednica u opširnom priopćenju uz ostalo ističe kako ne stoji tvrdnja vjetroelektrane nemaju značajnijih koristi za domaće gospodarstvo te kako nije opravdano zatvaranje ulasku vjetroelektrana i sunčevih elektrana u sustav na način kako je to predvidio NAP.