Trodnevnu konferenciju organizirali su Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u suradnji s njemačkom zakladom Heinrich Boll, krčkim trgovačko-komunalnim društvom Ponikve., Energetskom zadrugom otok Krk te uz podršku europskog projekta RESCOOP 20-20-20.
Hrvatska ima velike potencijala za korištenje obnovljivih izvora energije, to treba prepoznati i potaknuti ljude da ulažu putem energetskih zadruga, istaknuo je Robert Pašičko (UNDP Hrvatska), napominjući kako je za ostvarenje svih pozitivnih učinaka korištenja obnovljivih izvora, kao i za investiranje, važna potpora lokalnog stanovništva.
Na konferenciji se predstavljaju i otoci El Hierro (Španjolska) i Eigg (Škotska) koji su postali sto posto energetski obnovljivi, a istaknuti su i primjeri Danske gdje su se građani udružili u izgradnji vjetroelektrane koja im daje energiju, a njome i upravljaju.
Pašičko je također naveo i primjer Nacionalnog parka Plitvička jezera koji na godinu troši oko četiri milijuna kuna na lož ulje za grijanje, a na tom bi se području, smatra, moglo investirati kroz biomasu, ili dobar primjer energetske zadruge Kapela iz Josipdola u kojoj prikupljaju biomasu i prodaju je u obliku sječke, a rade i na projektu grijanja za cijeli Josipdol.
Govoreći pak o ograničenjima, Pašičko je spomenuo zabranu gradnje vjetroelektrana na otocima i u priobalju te ograničenja za instaliranje solarnih fotonaponskih sustava. Nadzor i ograničenja su potrebni, ali ne bi trebali zaustavljati razvoj, poručio je.
Otok Krk prvi je u Hrvatskoj osnovao svoju energetsku zadrugu s ciljem educirati stanovnike i poduzetnike s područja otoka i uključiti ih u korištenje obnovljivih izvora energije, a na konferenciji će predstaviti i svoju strategiju nulte emisije ugljičnog dioksida.
Na konferenciji će se predstaviti stručnjaci i inicijative kojima se uspjelo mobilizirati građane u energetske zadruge, napraviti strategiju niskougljičnog razvoja i potaknuti lokalne investicije u obnovljive izvore energije.
Predstavit će se i neke hrvatske inicijative, na konferenciji se očekuju i predstavnici desetak hrvatskih energetskih zadruga, a najavljeno je i predstavljanje većih energetskih zadruga, primjerice pučinske vjetroelektrane Middelgrunden u Danskoj koja je postala suvlasništvo oko 10.000 građana, kao i iskustva njemačkog grada Schonaua gdje je više od 50.000 ljudi otkupilo gradsku električnu mrežu.