ZAGREB - Vlada je danas donijela odluku o pokretanju postupka javnog prikupljanja ponuda za prodaju 49 posto dionica Croatia Airlinesa, koje su u vlasništvu države. Za to će biti objavljen javni poziv za iskazivanje interesa, a nakon objave potencijalni investitori imat će 30 dana da podnesu pisma interesa za kupnju dionica. Dovođenje strateškog partnera jedini je mogući i razuman korak u osiguranju daljnje opstojnosti poslovanja Croatia Airlinesa, istaknuo je na sjednici Vlade ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. Podsjetio je da je država dokapitalizirala Croatia Airlines s 1,1 milijardom kuna te da, prema planu restrukturiranja, vlastiti doprinos Croatia Airlinesa restrukturiranju do konca 2015. godine mora iznositi 40 posto toga iznosa. Prodajom 49 posto udjela, Republika Hrvatska zadržala bi 46,76 posto udjela, a zajedno s DAB-om i Zračnom lukom Zagreb imala bi 50,25 posto udjela. Hajdaš Dončić procjenjuje da bi cijeli postupak mogao trajati između osam i deset mjeseci.
ZAGREB - Vlada je danas prihvatila Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. kojim težište s poticanja gradnje vjetroelektrana, prebacuje na poticanje proizvodnje električne energije iz biomase, bioplina, kogeneracijskih postrojenja i malih hidroelektrana te smanjuju ukupni troškovi za poticaje. Novim akcijskim planom država, za razliku od sadašnjeg stanja, želi ostvariti obvezu od 20 posto prvenstveno poticanjem realizacije projekata malih hidroelektrana, biomase i bioplina, jer ti projekti imaju najveće efekte na gospodarstvo. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kaže kako se pokazalo da koncentracijom na poticanje gradnje vjetroparkova Hrvatska ne potiče svoju nego industriju stranih zemalja, iz kojih potječe većina sklopova i uređaja za vjetroelektrane. Kad bi Hrvatska ostala pri sadašnjoj koncepciji poticanja obnovljivih izvora energije troškovi bi za to od 2013. do 2020. iznosili 21,1 milijardu kuna. Prema danas prihvaćenom akcijskom planu, ukupni troškovi od ove do 2020. padaju na 13,9 milijardi kuna.
ZAGREB - Vlada je danas odredila i novu naknadu za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Iznos naknade koju plaća kupac električne energije poveća se sa sadašnjih 0,5 lipa po kilovatsatu na 3,5 lipe (bez PDV-a). Kupcima struje koji su obveznici ishođenja dozvole za emisije stakleničkih plinova, odnono industriji naknada se zadržava na 0,5 lipa po kilovatsatu. Ne idemo s opterećemnjem prema industriji, jer je ona opterećena plaćanjem za emisiju ugljičnog dioksida i drugim davanjima, kazao je Vrdoljak. Svi ostali kupci, među kojima su i kućanstva, od početka studenoga plaćat će nove, više naknade za obnovljive izvore, a neslužbene računice pokazuju da bi iznos za tu naknadu kod prosječnog kućanstva bio veći za desetak kuna mjesečno. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak nada se da opskrbljivači, zbog povećanja naknade za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, neće povećati račune za struju.
ZAGREB - Vlada je danas dala suglasnost HŽ Infrastrukturi za kreditno zaduženje u iznosu od milijardu i pet milijuna kuna, u protuvrijednosti eura, radi financiranja osuvremenjivanja i izgradnje željezničke infrastrukture, a za taj je kredit dala i državno jamstvo u korist zajednice ponuditelja u kojoj su Erste&Steiermärkische Bank i Sberbank. Rok otplate kredita je osam godina, a kamatna stopa je šestomjesečni EURIBOR plus fiksna marža od 5,75 posto godišnje.
ROVINJ - Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić izjavio je danas u Rovinju kako se može očekivati da Hrvatska uskoro uđe u proceduru prekomjernog deficita. U studenom očekujemo izvješće Europske komisije o stanju u Hrvatskoj, a već u prosincu očekujemo preporuke EK-a za Hrvatsku. Do travnja iduće godine Hrvatska mora reagirati na te preporuke i definirati ekonomski program, a na ljeto će započeti faza praćenja provedbe mjera, kazao je Grčić. "To ne možemo izbjeći i nažalost bit će dosta radikalno", poručio je Grčić obraćajući se sudionicima 23. konferencije Zagrebačke burze i 7. konferencije fondovske industrije koja je u Rovinju okupila više od 350 domaćih i stranih stručnjaka iz svih grana financijske industrije. "Mi moramo osigurati uvjete da hrvatsko gospodarstvo ponovno stane na noge jer bez toga možemo teško oporaviti prihodnu stranu proračuna i jako se teško generalno mogu stabilizirati javne financije", istaknuo je. Kaže i kako će biti vrlo teško zaduživati se u budućnosti te će Hrvatska morati "bitno pojačati aktivnosti na smanjenju deficita i stoga je od iznimne važnosti dati naglasak na alternativne izvore financiranja". Upravo u tom segmentu fondovska industrija i mirovinski fondovi su od iznimne važnosti, kazao je, spominjući pritom i koncesije i javno-privatno partnerstvo.
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić ustraje u stavu da se ukinu državni poticaji za stambenu štednju, dok ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras ističe kako o tome još treba razgovarati u Vladi. "Ako Vlada štedi, smanjuje plaće zaposlenima svima u javnom sektoru - učiteljima, profesorima, liječnicima, činovnicima - onda smatram da zaista treba štedjeti na svim pozicijama. Neprihvatljivo je da se štedi na onima koji najmanje dobivaju. Rezat ćemo i dio većih mirovina - dozvolit ćete, 5500 kuna nije velika mirovina, ali i tu ćemo rezati", rekao je danas Linić novinarima ispred Banskih dvora. Ocijenio je kako protivljenje takvom njegovom prijedlogu pokazuje da je "lobi stambenih štedionica vrlo jak". Maras je kazao je kako po pitanju ukidanja poticaja za stambenu štednju ne može reći ni da ni ne. Smatra da o ukidanju poticaja treba razmisliti jer dio sredstava iz kredita koje daju stambene štedionice dobiju upravo mali i srednji poduzetnici kroz adaptacije stanova. "A to je 500-600 milijuna kuna godišnje prometa za obrtnike i male i srednje poduzetnike i to je meni interesantno. Ja o tome želim razgovarati unutar Vlade", rekao je Maras dodavši da Vlada konačni stav još nije zauzela.
ZAGREB - Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras je potvrdio je da je danas na Vladi trebao biti prijedlog zakona o obrtu, no da ga nema zbog toga što se HNS protivi njegovom prijedlogu da članarina u Hrvatskoj obrtničkoj komori bude dobrovoljna, a ne obvezna. "Moj prijedlog je vrlo jasan - da članarina bude dobrovoljna od 1. srpnja 2014., ali naravno da na tome nećemo lomiti koaliciju. Ako kolege iz HNS-a misle da to ne treba, a po onome što sam čuo, a nisam još razgovarao s kolegom Vrdoljakom i kolegicom Pusić, izgleda da je to tako", rekao je Maras. Naveo je kako su ranije dobili stav HNS-a da nemaju prigovora na njegov prijedlog te ga je "sada zbog toga to malo iznenadilo pred samu proceduru u Vladi". Čelnicu HNS-a i prvu potpredsjednicu Vlade Vesnu Pusić novinari su pitali kakav je stav 'narodnjaka' o prijedlogu SDP-a, a ona je odgovorila kako to nije bio prijedlog SDP-a već jednog od ministara te da će Vlada donijeti zajedničko stajalište. Unutar jedne i druge stranke ima različitog mišljenja, ali ide se u pravcu jedne, recimo umjerene odluke, a kad ju definitivno usuglasimo bit ćete upoznati, rekla je Pusić.
ZAGREB - Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) dala je pozitivna mišljenja na Operativni program regionalnih potpora za ulaganja u opremu za 2013. koji je pripremilo Ministarstvo gospodarstva te na Program financiranja nakladništva u razdoblju 2014.-2016. za kojeg je nadležno Ministarstvu kulture, priopćeno je danas iz AZTN-a. To su prva dva mišljenja Agencije na programe potpora sukladno sustavu prijave državnih potpora koji je na snazi nakon što je Hrvatska postala članica EU, a koji je uređen novim Zakonom o državnim potporama i odgovarajućim EU propisima, ističu iz AZTN-a. Sredstva namijenjena za provedbu Operativnog programa iznose 120 milijuna kuna, a program traje do 31. prosinca 2013. godine. Planirani iznosi potpora za izdavanje knjiga iznose 9 milijuna kuna za svaku godinu trajanja programa, za izdavanje časopisa i elektroničkih publikacija godišnje 6,5 milijuna kuna, za književne manifestacije 4,5 milijuna kuna godišnje, dok je potpora za održavanje književnih programa u knjižarama planirana na razini pola milijuna godišnje.
ZAGREB - Indeksi Zagrebačke burze oko podneva su bili u blagom minusu, te su nakon dva mjeseca negativnog trenda sve bliži razinama s početka godine, a kako nema važnijih vijesti, i promet je slabašan. Crobex indeks oko 12,00 sati bio u minusu 0,49 posto, na 1.768 bodova. Nadomak je najniže ovogodišnje razine od 1.763 boda, na kojoj je bio na samom početku godine, 2. siječnja. Crobex10 se spustio 0,39 posto, na 1.003 boda. To je njegova najniža razina od 3. siječnja, kada je na zatvaranju iznosio 986,9 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 3,6 milijuna kuna, što je otprilike 800.000 kuna manje nego jučer oko podneva. Milijunski promet ostvaren je do sada jedino dionicom HT-a, pri čemu joj je cijena oslabila 0,04 posto, na 174 kune. Većina cijena dionica danas bilježi pad. Pritom najveće gubitke bilježi dionica Diokija, za više od 19 posto, a slijedi Dalekovod s padom cijene za 8,8 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnicu blago oslabila prema euru, za 0,04 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja je primjenjuje od sutra, iznosi 7,618927 kuna. Prema švicarskom franku kuna je oslabila za 0,16 posto te srednji tečaj franka iznosi 6,180181 kunu. Istodobno je kuna ojačala prema američkom dolaru za 0,62 posto te prema britanskoj funti za 0,36 posto. Tako srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,593515 kuna, a funte 8,993068 kuna.